YA Fakauiké
Ko Ho Misioná ʻEni; Te Ke Lavaʻi Pē ʻe Koe!
Liahona Sānuali 2026


Mei he Malaʻe ʻo e Ngāue Fakafaifekaú

Ko Ho Misioná ʻEni; Te Ke Lavaʻi Pē ʻe Koe!

ʻI heʻeku maʻu hoku uiuiʻi fakafaifekaú, naʻe lōmekina au ʻe he manavasiʻí mo e ilifiá. Te u lava nai ʻo maʻu ha fiefia ʻi he ngāue maʻá e ʻEikí?

ko ha faifekau talavou ʻoku lotu toko taha ʻi he lotú

ʻI Sepitema ʻo e 2023, naʻá ku maʻu ai hoku uiuiʻi fakafaifekaú. Talu mei he mōmeniti ne u ʻilo ai te u maʻu ha uiuiʻí, ne u lotua ke u ʻalu ki ha feituʻu foʻou. Naʻá ku ʻohovale hono uiuiʻi au ke ngāue ʻi he Misiona Cote d’Ivoire Yamoussoukro.

Ne u pehē, “ʻOku ʻikai ko ʻAsenitina ia!”

Naʻe kaila hoku tuofefiné, “Ko ʻAfilika, ko ʻAfilika!”

Ko ha Uiuiʻi Taʻeʻamanekina

Ne u fakakaukau, “Pau pē ko haʻanau fakakata ʻeni. Pau pē ʻoku ʻi ai ha fehalaaki.”

ʻI heʻeku ʻiloʻi te u ngāue ʻi ha misiona lea faka-Falanisē ʻi ʻAfiliká, ne u ongoʻi momou mo taʻepauʻia—ko ha ngaahi ongo ne u ʻilo ne haʻu mei he filí.

Ne u ʻiloʻi foki ʻoku teʻeki ha taha mei hoku fonuá kuo ngāue ki Kouti ʻĪvoa kimuʻa! ʻI he senitā akoʻanga faifekau ʻi Kaná, naʻá ku ʻiloʻi ai ʻoku ʻikai ha taha ia ai ʻe lea faka-Sipeini. Naʻá ku ongoʻi lōmekina ʻi he ʻikai ke u lava ʻo talanoa ʻi heʻeku lea fakafonuá.

Naʻá ku loto-foʻi peá u fie foki ki ʻapi, ka naʻá ku manatuʻi naʻe maʻu ʻe Nīfai ha aʻusia tatau. ʻI heʻene hū atu ki he koló ʻo kumi e fale ʻo Lēpaní, naʻá ne pehē, “Pea naʻe tataki au ʻe he Laumālié, ʻo ʻikai te u tomuʻa ʻilo ʻa e meʻa te u faí” (1 Nīfai 4:6).

Ne u ongoʻi hangē ko Nīfaí. Pea hili haʻaku lotu fakamātoato, naʻá ku maʻu ha nonga. ʻI he tupulaki ʻa e taʻepauʻiá, naʻe haʻu ki heʻeku fakakaukaú ʻa e kupuʻi lea “Ko ho misioná ʻeni, te ke lavaʻi pē ʻe koe.” Pea naʻá ku ʻiloʻi ʻi he tokoni ʻa e ʻEikí, te u ikunaʻi ia.

Ko Hono Liliu ʻEku Fakakaukaú

ʻI heʻeku tūʻuta ki Kouti ʻIvoá, naʻá ku ʻohovale ʻi he ngaahi ʻapi masivesivá mo e pikipiki ʻa e ʻeá. Naʻe faingataʻa ʻa e ngaahi fuofua māhiná, naʻe siʻi ʻa e vaí pea mo e maʻuʻanga ʻuhilá. Naʻá ku lotua ha mālohi, pea haʻu kiate au ʻa e kupuʻi lea tatau: “Ko ho misioná ʻeni, pea te ke lavaʻi pē ʻe koe.”

ʻI ha ʻaho ʻe taha, ne u lau mai ai ʻi he 3 Nīfai 5:13: “Vakai, ko ha ākonga au ʻa Sīsū Kalaisi, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá. Kuó Ne ui au ke u malanga ʻaki ‘a ‘Ene folofolá ‘i he lotolotonga ‘o Hono kakaí, koeʻuhí ke nau maʻu ‘a e moʻui taʻengatá.”

Naʻe liliu heni ʻeku fakakaukaú. Naʻá ku ako ke liliu ʻa e ngaahi aʻusia ʻikai leleí ki ha ngaahi aʻusia fakafiefia mo fakatokangaʻi ʻa e ngaahi tāpuaki ne u maʻú.

Naʻe kamata ke siʻi ange ʻeku hohaʻa fekauʻaki mo e meʻa naʻe ʻikai ke u maʻú kae lahi ange ki he ngaahi fiemaʻu ʻa e niʻihi kehé. Fakamālō ki he ʻEikí ʻi hono faitāpuekina ʻaki au e meʻafoaki ʻo e ngaahi lea kehekehé, naʻá ku ako ʻa e lea faka-Falaniseé ʻi ha ngaahi māhina siʻi pē mo taukei ʻi he lea faka-Pilitāniá koeʻuhí ke u lea ʻi ha lea fakafonua ʻe tolu! Naʻe fetongi ʻeku ngaahi manavasiʻí mo e ilifiá ʻaki ʻa e fiefia ʻi he ngāue maʻá e ʻEikí.

ʻE Hoko Mai ʻa e Ngaahi Tāpuakí

Naʻe faifai peá u ʻiloʻi ʻa e ʻuhinga naʻe uiuiʻi ai au ke u ngāue fakafaifekaú.

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Tēvita F. ʻĪvani ʻo e Kau Fitungofulú ʻo pehē: “ʻOkú ke fie fiefia nai ? … Tokoniʻi ho kāingá ko ha faifekau maʻá e ʻEikí. … Te ne liliu ʻa e meʻa kotoa pē. … ʻE faingataʻa ʻa e ngāué, ka ʻe ʻi ai foki ha nonga mo ha fiefia lahi ʻi hoʻo tokoní. Kapau te ke faivelenga ʻi he lolotonga mo e hili hoʻo ngāue fakafaifekaú, te ke vakai ki mui ki hoʻo moʻuí mo pehē fakataha mo Palesiteni [Kōtoni B.] Hingikelī, ‘Ko e meʻa kotoa pē kuo hoko kiate au kuo leleí, te u lava ʻo muimuiʻi fakafoki ia ki he fili naʻá ku fakahoko ke ngāue fakafaifekau mo foaki ʻeku moʻuí maʻá e ʻEikí.’”

Kapau ʻokú ke hohaʻa pe ko e hā ʻe hoko ki ho fāmilí, ngaahi kaungāmeʻá, akó, ngāué, pe ngaahi vā feʻofaʻakí, manatuʻi ʻoku talaʻofa mai ʻe he ʻEikí, “ʻE ʻikai te u tuku ke tuenoa ʻa kimoutolu: Te u haʻu kiate kimoutolu” (Sione 14:18).

“Fakangaloki koe,” hangē ko e lea ʻa Palesiteni Hingikelií, peá ke femoʻuekina ʻi he ngāue maʻongoʻonga ko ʻení. ʻE faitāpuekina ʻe he ʻEikí hoʻo ngaahi ngāué, ho fāmilí, mo hoʻo moʻuí, ʻi hoʻo foaki kakato hoʻo moʻuí kiate Iá.

Kapau ʻokú ke fie fiefia, muimui ʻi he hala ʻo e ongoongoleleí, pea kapau ʻokú ke maʻu ʻa e faingamālié, ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau. Ko e ngaahi tāpuaki ʻoku maʻu ʻe kinautolu kuo ngāue maʻá e ʻEikí ʻoku hāsino foki ia hili ʻenau ngāue fakafaifekaú.

ʻOku Fakaafeʻi Kitautolu ʻe he ʻEikí

ʻOku ou fakaafeʻi foki ʻa e tokotaha kotoa ʻoku malavá, ke teuteu ke ngāue fakafaifekau. ʻOku fakaafeʻi kitautolu ʻe he ʻEikí ke kumi ʻa ʻEne fānau ʻoku nau fekumi kiate Iá. ʻE hoko mai ʻa e ngaahi faingataʻá, ka ʻi he tui kia Kalaisi mo ha liliu lelei ʻi he anga hoʻo fakakaukaú, te ke mātā e ngaahi tāpuaki ʻa e ʻOtuá ʻi hoʻo ngāue Maʻaná.

ʻI hono tukutaha ʻeku fakakaukaú mo e lotó ʻi he ʻEikí, naʻe liliu ai ʻeku tūkunga fakakaukaú. Naʻe kamata ke u fiefia ange, naʻe mole atu ʻeku manavasiʻi mo e ilifiá, pea naʻe lava ke u aʻusia ʻa e fiefia tuʻuloa ʻo hono moʻui ʻaki e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.

ʻOku ou ʻilo ʻoku ʻofeina mo ʻafioʻi fakataautaha kitautolu ʻe he ʻOtuá, pea ʻoku tupu heni ʻEne foaki mai Hono ʻAlo Pē Taha naʻe Fakatupú “koeʻuhí ko ia kotoa pē ʻe tui kiate iá ke ʻoua naʻa ʻauha, kae maʻu ʻa e moʻui taʻengatá (Sione 3:16).

ʻOkú Ne ʻafioʻi ʻa e feituʻu ʻoku fiemaʻu ke tau ngāue aí. ʻE vavé ni pē ʻeku maʻu e faingamālie ke toe sio ai ki hoku fāmilí pea ke fakamoʻoni ko Sīsū ʻa e Kalaisí, neongo pe ko fē ha feituʻu ʻoku uiuiʻi kitautolu ki ai ʻoku fiemaʻu kitautolu ʻe he ʻEikí, ʻoku tatau ʻEne ongoongoleleí ʻi he lea fakafonua kotoa pē, pea ko e moʻoni, ko hoku misioná ʻeni, pea naʻá ku lavaʻi ia.

Te ke lava foki mo koe!

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. David F. Evans, “Your Mission Will Change Everything,” Liahona, May 2006, 33.

  2. Gordon B. Hinckley, “Forget Yourself and Go,” New Era, Oct. 2002, 4–5.