YA Fakauiké
Ko Hono ʻIloʻi ʻOku ʻIkai Makatuʻunga Hoku Mahuʻingá ʻi he Tuʻunga Haohaoá
Liahona Sānuali 2026


Mei he YA Fakauiké

Ko Hono ʻIloʻi ʻOku ʻIkai Makatuʻunga Hoku Mahuʻingá ʻi he Tuʻunga Haohaoá

ʻI heʻeku fakangata ʻeku fetoʻoaki e talangofuá mo e tuʻunga mahuʻingá, naʻe faifai pea mahino kiate au ʻa e ʻaloʻofá.

ko ha finemui ʻoku sio ki he tō ʻa e laʻaá

Kuó ke ongoʻi nai ʻo hangē ʻoku helaʻia ʻa e ʻOtuá ʻi hoʻo toutou fakahoko ʻa e ngaahi angahala tatau ʻi he taimi kotoa? Pe hangē ʻoku makatuʻunga ho mahuʻingá ʻi he tuʻunga hoʻo talangofuá mo e muimui ki he ngaahi laó?

Kapau kuó ke ongoʻi peheni, ʻiloʻi ʻoku ʻikai ke ke tuenoa.

Talu mei heʻeku kei siʻí, kuó u fua hoku mahuʻinga fakatāutahá ki heʻeku hoko ko ha fānau “leleí”—pe naʻa mo e fānau naʻe ʻikai ke ne fakahoko ha ngaahi fehalaākí. Naʻá ku fiemaʻu ke tonu pē ʻa e meʻa kotoa, ko ia naʻá ku feinga ke hoko ko e tokotaha ako lelei tahá, ʻofefine lelei tahá—ʻa e ʻofefine ʻokú ne fai e meʻa kotoa pē ʻo ʻikai ha toe fehalaaki.

Ka ʻoku fakahoko ʻe he fānaú ha ngaahi fehalaaki. ʻOku fiemaʻu ʻe he fānau akó ha fakatonutonu. ʻOku ʻuhinga ʻa e tupu haké ki he ako, ʻo fakafou he taimi ʻe niʻihi ʻi he ʻikai lavameʻá pe ngaahi polé pe ngaahi fehalākí. Kae neongo ʻeku ʻiloʻi ʻoku moʻoni ʻení, naʻe ongo ʻa e fehalaaki kotoa pē ʻo hangē ha fakasiʻia ʻo hoku mahuʻingá. Naʻá ku vakai kiate au ʻoku siʻi ange hoku mahuʻingá ki hoku fāmilí, kau faiakó, kaungā-akó ʻi ha taimi pē naʻe ʻikai ke u feau ai e ngaahi fiemaʻú ʻo haohaoa.

Ko Hono Manatuʻi ʻo e ʻUhinga Naʻe Hāʻele Mai Ai ʻa Kalaisí

Naʻe vave pē ʻeku fakaʻaongaʻi e faʻahinga fakakaukau tatau ʻo e moʻui haohaoá ʻi heʻeku kau ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi hoku taʻu 18. Naʻá ku tui ko ʻete hoko ko e mēmipa talangofua tahá naʻá ne ʻai au ke u mahuʻinga ʻi he ʻao ʻo e Tamai Hēvaní. Naʻá ku toe fua tautau pē hoku mahuʻingá ʻo fakatatau ki heʻeku muimui he ngaahi laó.

Neongo naʻe fakamātoato ʻeku ngaahi taumuʻá, ka naʻe hala ʻeku maʻú. Naʻe māmālie hono fakaʻauha ʻe he faʻahinga fakakaukau ko ʻení ʻeku loto-falalá.

Ko e hā e meʻa naʻe liliú?

Kiate aú, ko e konifelenisi lahi ʻi ʻEpeleli 2025—ko ha lea naʻe fakahoko ʻe Sisitā Tamala W. Lūnia, Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī Lahi ʻo e Kau Finemuí. Naʻá ne pehē, “ʻOku ou fakamoʻoni neongo ʻoku tokanga mai ʻa e ʻOtuá ki heʻetau ngaahi fehalaākí, ka ʻokú Ne tokanga lahi ange ki he meʻa ʻe hoko hili ʻetau fai ha fehalaākí.”

ʻI heʻeku tuʻu ʻi homau loto-falé, naʻe lele noa pē hoku loʻimatá. Naʻe folofola ʻa e Laumālié ki hoku lotó, ʻo fakamanatu mai kuó u fehalaaki ʻi hono ʻai ke makatuʻunga hoku mahuʻingá ʻi heʻeku talangofuá pea ʻoku fiemaʻu ke kehe ʻeku vakai ki he ngaahi meʻá.

Naʻe ʻikai siʻi ange hono fakamahuʻingaʻi ʻe he ʻOtuá aú ʻi he taimi ʻoku ou fai ai ha ngaahi fehalākí. Kuó u mātuʻaki fehalaaki ʻi heʻeku tui ki aí. Naʻe hoko atu ʻa Sisitā Lūnia ʻo pehē ʻi he taimi ʻoku tau fakatomala aí, ʻoku fiefia ʻa e ʻOtuá. ʻI heʻeku maʻu ʻa e sākalamēnití ʻi he uike kotoa pē, ʻoku ou maʻu ʻa e faingamālie ke fakafoʻou ʻeku ngaahi fuakavá, kamata foʻou pea toe feinga pē.

ʻOku Tatau Maʻu Ai Pē Hoto Mahuʻingá—ʻI he Taimi Kotoa

Ko e konga ʻo e leá naʻe ongo taha kiate aú ko e taimi naʻe fakatātaaʻi ai ʻe Sisitā Lūnia hotau mahuʻinga ko e fānau ʻa e ʻOtuá ʻaki hono ongo nimá.

Naʻá ne hiki hono nima toʻohemá ke fakafofongaʻi e mahuʻinga ʻoku maʻu ʻe ha taha, pea fakaʻaongaʻi hono nima toʻomataʻú ke fakahaaʻi ʻa e ngaahi lelei mo e kovi ʻo e moʻuí—ngaahi fehalākí, ngaahi lavameʻá, ngaahi faingataʻaʻiá, mo e ngaahi fakalakalaká. ʻI he ngaʻunu ki ʻolunga mo lalo ʻa e nima “talangofuá” naʻe tuʻu maʻu pē ʻa e nima ʻo e “mahuʻingá”.

Naʻe fakamoʻoni ʻa Sisitā Lūnia: “ʻOku ʻikai makatuʻunga hoʻo mahuʻingá ʻi he talangofuá. Ko hoʻo mahuʻingá ʻoku tuʻu maʻu pē ia; ʻoku ʻikai teitei liliu ia. Naʻe foaki atu ia ʻe he ʻOtuá maʻau, pea ʻoku ʻikai ha meʻa te ke lava ʻe koe pe ko ha taha kehe ʻo fai ke liliu ai ia. ʻOku ʻomi ʻe he talangofuá ha ngaahi tāpuaki; ko e moʻoní ia. Ka ʻoku ʻikai kau ai e tuʻunga mahuʻingá. Ko hoʻo mahuʻingá ʻoku ‘mahuʻinga lahi ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá’ [Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 18:10], maʻu ai pē, ʻo tatau ai pē pe ko e hā ʻa e nunuʻa ʻo e ngaahi fili kuó ke faí.”

Ko ha foʻi moʻoni mālohi ʻeni naʻe fiemaʻu ke u ako.

Fakahā maʻa Hoku Laumālié

Lolotonga ʻa e konifelenisi lahi ko iá, naʻe tali ʻe he Tamai Hēvaní ha fehuʻi naʻe ʻikai te u ʻilo naʻe tanu loloto ʻi hoku laumālié. Ko ha fakahā ia ki hoku lotó, ʻo ne toʻo e ongoʻi taʻemahuʻinga mo e siʻi ʻa e loto-falala ʻo ha ngaahi lau taʻú ka ne fakafonu au ʻaki ʻEne ʻofa haohaoá mo e ʻaloʻofá.

Ko e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻoku ʻo e ʻamanaki lelei ia koeʻuhí ʻokú ne akoʻi ʻa e fakatomalá. Te tau lava ʻo fakafou ʻi hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí, ʻo fakafoʻou, fakamaʻa mo fakamāʻoniʻoniʻi. ʻOkú Ne fiefia moʻoni ʻi hono fakamolemoleʻi kitautolú. Ko e ʻuhinga ia ʻokú Ne loto-fiemālie ai ke mamahi maʻa ʻetau ngaahi angahalá mo e faingataʻaʻiá. ʻI heʻeku manatuʻi e foʻi moʻoni ko ʻení peá u tokanga taha ki he ʻaloʻofa taʻefakangatangata ʻokú Ne foaki mai ʻi he taimi kotoa ʻoku ou tafoki ai kiate Iá, kuó u ongoʻi ha tupulaki ʻi hoku mahuʻinga fakaekitá pea mole atu ʻeku ongoʻi taʻepauʻiá.

Kapau kuó ke ongoʻi ʻoku makatuʻunga ho mahuʻingá ʻi hoʻo talangofuá, manatuʻi e ʻofa haohaoa ʻa e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ʻiate koé. Kuó Na ʻomi ha founga ke huhuʻi ai koe. Fehuʻi ki he Tamai Hēvaní pe ʻoku fēfē ʻEne ʻafio mai kiate koé—pea fakatōloloto leva ʻa e foʻi moʻoni ko iá ki ho laumālié.

Pikitai ki ai. ʻOua naʻá ke teitei toe ʻekea ia.