Mei he YA Fakauiké
Ko Hono Tanumaki ha Nonga Fakalaumālie ʻi he Taimi Kilisimasí
ʻOku nofo ʻa e tokotaha naʻá ne faʻú ʻi Viena, ʻAositulia.
ʻI he taimi ʻoku tau tokanga taha ai ki he lōngonoa, toputapu ʻo e pō ʻaloʻi ʻo e Fakamoʻuí, te tau lava ʻo fakatupulaki ʻetau ongoʻi māʻoniʻoni lolotonga ʻetau ngaahi fakafiefiá.
Unto Us a Son Is Given [Kuo Foaki Kiate Kitaua ha Foha], tā fakatātaaʻi ʻe Eva Koleva Timothy
Kuó ke fakakaukau nai ki he mahuʻinga ʻo e himi Kilisimasi “Pō Māluú”?
Neongo ʻoku lahi ʻi he taimi Kilisimasí ha ngaahi ʻekitivitī fakafiefia, ngaahi tukufakaholo, ngaahi fasi mālie ka kuo mahuʻingamālie maʻu pē ʻa e foʻi hiva ko ʻení kiate au. Ko ha fasi molumalu mo fakaʻofoʻofa ia ʻokú ne fakamatalaʻi ʻa e matuʻaki melino ʻa e māmaní ʻi he pō naʻe ʻaloʻi ai ʻa e Fakamoʻuí mo fakamanatu mai ʻoku fiemaʻu ke u fakaʻatā ha taimi moʻó e nongá mo e māʻoniʻoní lolotonga hoku ngaahi ʻaho fakafiefiá.
ʻE lava ke mālohi ʻaupito ʻa e ongo toputapu ʻoku tau aʻusia ʻi heʻetau fakalaulauloto ki he ʻaloʻi ʻo e Fakamoʻuí pea mo e malava ke matuʻaki mālohi ʻa e ʻuhinga ʻo ʻEne moʻuí kiate kitautolu lolotonga ʻa e faʻahitaʻu ko ʻení, kapau te tau tuku ki ai ha tokanga feʻunga. Ka ʻi he faʻa femoʻuekina ʻa Tīsema ʻi he ngaahi sivi fainoló, ngaahi fakataha fakafāmili mo fakakaumeʻá, fefolauʻakí, fakataú, mo ha ngaahi tukupā kehekehe pē, mahalo he ʻikai ʻaonga pe naʻa mo malava ʻa e feinga ke kiʻi māmālie hifó.
Ka neongo ia, kuó u ako ha ngaahi meʻa siʻi fekauʻaki mo e mālohi ʻo e nonga lolotonga he faʻahitaʻu Kilisimasí—pea mo e founga ʻe lava ke ne fakatou fakamālohia ai hotau laumālie faka-Kilisimasí mo hotau vā fetuʻutaki mo e Fakamoʻuí.
Ngāue Tokoni Lolotonga ʻa e Ngaahi ʻAho Mālōloó
Neongo ʻe lava ke femoʻuekina ʻa e taimi Kilisimasí, ko e taha ʻo e ngaahi meʻa fungani taha ʻo e faʻahitaʻú kiate aú ko e faingamālie ke tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé. Ko ha niʻihi ʻo hoku ngaahi faʻahitaʻu fakafiefia tahá naʻe fakaʻaongai ia ke kau atu ki ha ngaahi ngāue tokoni mo hoku uōtí mo e fāmilí. Naʻa mo e taimi ʻoku ou femoʻuekina ai mo fie mālōlō lolotonga hoku ngaahi taimi ʻataá, ʻoku ou lava ʻi he ngāue tokoní ʻo alanima atu mo fakaafeʻi mai ʻa e Laumālié ki heʻeku moʻuí.
ʻI heʻeku tokoniʻi ha tahá, ʻoku ou fakakaukau ai ki he Fakamoʻuí. ʻI he taimi naʻe tokoniʻi ai ʻe he Fakamoʻuí ʻa e niʻihi kehé, naʻá Ne ʻafio lelei kiate kinautolu, fakafanongo, peá Ne ʻafioʻi ʻenau ngaahi fiemaʻú. Te Ne māmālie hifo leva ke tokoniʻi kinautolu fakafoʻituitui, ʻo hangē ko e fefine naʻe ʻau totó pe ko e tangata ʻi he veʻe vai ʻo Petesetá (vakai, Maʻake 5:24–34; Sione 5:5–9). Naʻe mālohi fau ʻa e ngaahi mana ko iá, ka ʻoku ou vakai kiate kinautolu ko ha ngaahi mōmeniti fakalongolongo mo fungani ia ʻi he vahaʻa ʻo e Fakamoʻuí mo e fānau ʻa e ʻOtuá.
Naʻa mo e taimi ʻoku longoaʻa pe femoʻuekina ai ʻa e ngaahi ngāue tokoni faka-Kilisimasí peá u femoʻuekina aí, ʻi he taimi ʻoku ou kiʻi tuʻu hifo ai pea fakakaukau kia Kalaisí, ʻoku ou ongoʻi ha ʻapasia mo ha fakafetaʻi kiate Ia. ʻOku ʻomi ʻe he ngāue tokoní ha ongoʻi nonga ki hoku laumālié mo tokoniʻi au ke u ongoʻi ʻoku ou ofi ange kiate Ia.
Nonga ʻi he Faʻahitaʻu Kilisimasí
ʻI heni ʻi ʻAosituliá, ʻoku makehe hono hivaʻi ʻo e “Pō Māluú” koeʻuhí naʻe faʻu ia ʻe ha ongo faʻu hiva ʻAositulia. ʻOku ʻikai ke mau hivaʻi ia kae ʻoua kuo aʻu ki he Pō Kimuʻa he Kilisimasí. ʻI hoku fāmilí, hili ʻemau lau ʻa e Luke 2 fekauʻaki mo e ʻaloʻi ʻo e Fakamoʻuí, ʻoku mau hivaʻi fakataha ia ʻi he maama ʻo e ngaahi teʻelango ʻo ʻemau fuʻu ʻakau Kilisimasí.
ʻOku tokoniʻi au ʻe he lea ʻo e hivá ke u fakalaulauloto ki he Fakamoʻuí mo e ʻuhinga ʻo e faʻahitaʻú. ʻOku ou ongoʻi ha mālūʻia mo ha ʻapasia ʻi heʻeku fakakaukau atu ki Heʻene tokoto ʻi he ʻaiʻangakai ʻo e manú lolotonga ʻa e pō lōngonoa mo nonga taha kuo aʻusia ʻe he māmaní. Ko ha founga lelei ia ke aʻusia foki ai ha pō mālū ʻi he fakaʻau ke fakaʻosiʻosi e ngaahi fakafiefia ʻo e faʻahitaʻú.
Neongo kapau ʻoku ʻikai ke ʻi ai haʻo tukufakaholo hangē ko ʻení, ʻoku ou tapou atu ke toʻo ʻa e ngaahi meʻa ʻokú ne tohoakiʻi hoʻo tokangá pea fakaʻatā ha kiʻi taimi fakalongolongo lolotonga ʻa e faʻahitaʻu ko ʻení ke ke ako ai ki he moʻui ʻa e Fakamoʻuí ʻi he folofolá pea fakalaulauloto ki he ʻuhinga ʻo Hono ʻaloʻí kiate koé.
Ko Hono Tali ʻo e Fiefia ʻa e Fakamoʻuí
Naʻe fai ʻe Sisitā Tamala W. Lūnia, Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī ʻo e Kau Finemuí, ha akonaki fakaʻofoʻofa: “ʻI he pō Kilisimasi māʻoniʻoni ko iá, naʻe vahevahe ai ʻe ha ʻāngelo ʻa e ongoongo leleí, ʻa e ongoongo lelei ʻo e fiefia lahi. … ʻOku ou tui naʻe pehē ʻe he ʻāngeló, ‘Kuo hāʻele mai ho kaungāmeʻá, ʻa ho kaungāmeʻa lelei tahá. Pea kapau te ke ʻiloʻi ʻEne ʻafioʻi lelei koé, ʻa hoʻo toutou hanga kiate Ia ki ha fakahinohino ʻi he taimi naʻá ke nofo ai mo Ia ʻi he maama fakalaumālié, kapau naʻe mahino kiate koe ʻa e lahi ʻa e meʻa te Ne feilaulauʻi maʻaú mo e meʻa te Ne finangalo ke fai ke tokoniʻi koe ke ke toe foki ki ʻapí, te ke fakatovave ke talitali Ia ʻi he ʻaiʻanga kaí.’”
Ko e ngaahi mōmeniti ko ia ʻo e lōngonoá—ʻi he lotu, ʻi he temipalé, lolotonga ʻa e ako folofolá, pea lolotonga ʻeku tokoniʻi e niʻihi kehé—ko e taimi ia ʻoku ou ongoʻi ai ʻoku ou fehokotaki lahi taha ai mo e Fakamoʻuí. ʻOku ou ʻilo te tau lava ʻo maʻu Ia mo ongoʻi ʻEne nongá ʻi he faʻahitaʻu ko ʻení pea ʻi he faʻahitaʻu kotoa pē ʻi heʻetau tauhi kiate Ia mo fakalaulauloto ki he fiefia ʻo Hono ʻaloʻí.