Ngaahi Fehuʻí mo e Talí
ʻOku Ou Fokotuʻu Nai ʻEku Tuí ʻi he Ngaahi Olá pe ʻia Sīsū Kalaisi?
Naʻá ku pehē naʻe fekauʻaki ʻa e lotu ko iá mo hono maʻu ʻo e meʻa naʻá ku fiemaʻú.
ʻI heʻeku tupu haké, naʻe ʻikai ke u fakakaukau fekauʻaki mo ʻeku founga lotú. Naʻá ku pehē ʻe ʻomi maʻu pē ʻe he lotú ʻa e meʻa naʻá ku fiemaʻú.
ʻI he mole haʻaku meʻavaʻingá, naʻá ku lotu ke maʻu ia.
ʻI he puke ʻa e kakai ne u ʻiló, ne u lotua kinautolu ke nau sai.
Pea ʻi heʻeku pehē kuo taimi ke u malí, ne u lotua ke ʻi ai haku husepāniti.
Naʻe pehē pē kae ʻoua kuó u kiʻi tuʻu kimuí ni mai ke fakakaukau ki he faikehekehe ʻo e tui ki he ngaahi olá mo e tui kia Sīsū Kalaisí. Ka ʻi heʻeku fakatokangaʻi kuó u faʻa fokotuʻu ʻeku tuí ʻi he ngaahi ola naʻá ku fiemaʻú, ne u ʻilo ʻoku fiemaʻu ke u liliu. Ne u ʻalu ki he Malanga ʻAki ʻEku Ongoongoleleí, ʻa ia ʻokú ne fakaʻuhingaʻi ʻa e tui kia Sīsū Kalaisí ʻo pehē: “Ko e tuí ko ha tefitoʻi moʻoni ia ʻo e mālohí. ʻI hoʻo tui kia Sīsū Kalaisí, ʻe tāpuekina koe ʻaki Hono mālohí ʻa ia ʻoku fakafeʻunga mo ho tūkungá. Te ke lava ʻo aʻusia ha ngaahi mana ʻo fakatatau mo e finangalo ʻo e ʻEikí.”
ʻI he taimi ʻoku tau fakahaaʻi ai ʻetau tui kia Sīsū Kalaisí, te Ne foaki mai ha mālohi ke tau fehangahangai mo e meʻa ʻoku hoko ʻi heʻetau moʻuí. Ka ʻoku fēfē nai ʻa e ʻikai ke u lava ʻo tui ki ha ngaahi ola pau ʻi he taimi ʻoku ou fiemaʻu pau ai kinautolú?
Ke liliu ʻeku fakakaukau ki he lotú, ne u kamata fakahoko ha meʻa ʻe tolu naʻe tokoni ke fokotuʻu ʻeku tuí mo hoku lotó ʻi he feituʻu totonú.
Ko Hono Fakamālohia ʻeku Tui kia Sīsū Kalaisí
ʻOku ʻikai hoko noa pē ʻa e tui kia Sīsū Kalaisí ʻiate ia pē. ʻOku fiemaʻu ʻetau feingá ke fakatupulaki mo langaki ia. ʻI heʻeku lotua ke fakamālohia ʻeku tui kiate Iá, ne u ʻilo ai ha ngaahi founga ke fakaafeʻi ʻa Kalaisi ki heʻeku moʻui fakatāutahá. Naʻe iku ʻeni ki ha vā fetuʻutaki mālohi ange pea mo Ia pea mo ha ngaahi lotu ʻuhingamālie ange. Naʻe tupulaki ʻeku tui kiate Iá, neongo e ngaahi meʻa ne u aʻusiá.
2. ʻAlu Maʻu Pē ki he Temipalé
Ne u ongoʻi ha teke mālohi ke u mali. ʻI heʻeku foki ki ʻapi mei he ngāue fakafaifekaú peá u puputuʻu ʻi he ʻikai lahi ha niʻihi ke u teiti mo iá, naʻe poleʻi au ʻe haku kaungāmeʻa ke u ʻalu tuʻo taha ʻi he uike ki he temipalé. Neongo naʻe ʻikai ke u maʻu ha taha ne u fie mali mo ia, ka naʻá ku maʻu ha meʻa kehe ange: ko ha mālohi mo ha ivi ke loto-toʻa mo ʻuhingamālie ange ʻeku teití.
Hangē ko ia naʻe akonaki ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní: “ʻI he fale ʻo e ʻEikí, ʻoku tau tokanga taha kia Sīsū Kalaisi. ʻOku tau ako kiate Ia. ʻOku tau fakahoko ha ngaahi fuakava ke muimui ʻiate Ia. ʻOku tau ʻiloʻi Ia. ʻI heʻetau tauhi ʻetau ngaahi fuakava fakatemipalé, ʻoku tau maʻu lahi ange ai ʻa e mālohi fakaivia ʻo e ʻEikí.” Naʻe tokoniʻi au ʻe heʻeku ʻalu ki he temipalé ke fakataumuʻa ʻeku tuí kia Kalaisi mo Hono mālohí, kae ʻikai ko ʻeku fakaʻānaua ke malí.
3. Lotu ke Mahino mo Falala ki he Taimi ʻa e Tamai Hēvaní
ʻOku ou pehē ʻoku angamaheni pē ke faingataʻa ke mahino e taimi ʻa e Tamai Hēvaní ki heʻetau ngaahi holi māʻoniʻoní. Ko e meʻa ʻe taha naʻá ne tokoniʻi au ke mahino e ngaahi tāpuaki ʻokú Ne teuteu maʻakú ko hono ako hoku tāpuaki fakapēteliaké.
Neongo naʻe ʻikai ke ne ʻomi ʻa e ngaahi tali kotoa ne u fakaʻamuá, ka naʻá ne ʻomi ha fakafiemālie ʻi he ʻilo ko ha fānau ʻofeina au ʻa e Tamai Hēvaní pea te Ne tataki au ki ha ngaahi tāpuaki fakaofo. Te Ne tataki foki koe. ʻI heʻeku hokohoko atu ke lotu ke mahino Hono ʻulungāngá mo ʻEne ngaahi talaʻofa maʻakú, ʻoku ou fonu ʻi he nonga ko Sīsū Kalaisi pē ʻoku maʻu aí—ko ha nonga meiate Ia, kae ʻikai mei he ngaahi ola ne u fakaʻamuá.
ʻOku ʻikai totonu nai ke u fakaʻamua ha ngaahi meʻa pau ke hoko ʻi heʻeku moʻuí? ʻIkai, Ka he ʻikai hanga ʻe hono maʻu ha tui ki he ngaahi ola pē ko iá ʻo fakahoko ia pe ʻomi ha nonga. Ka kuo akoʻi au ʻe hono fakalahi ʻeku tui kia Sīsū Kalaisí ke falala kiate Ia mo e Tamai Hēvaní.
Hangē ko ia naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Seini M. Pouení, “Neongo he ʻikai hoko ʻa e ngaahi tūkunga kotoa pē ʻo hangē ko ia ʻoku tau fakaʻamua mo lotuá, ka ʻe hoko mai maʻu pē ʻa e ngaahi mana ʻa e ʻOtuá ʻo fakatatau ki hono finangaló, taimí mo ʻEne palani maʻatautolú.”
ʻOku ou fakapapau ʻi heʻeku muimui kia Sīsū Kalaisí, te u aʻusia ʻa e tuʻunga ʻokú Ne finangalo ke u aʻusiá.