Mei he YA Fakauiké
Ko e Meʻa Naʻe Akoʻi Mai ʻe ha Fakatamaki ʻi he Kilisimasí Fekauʻaki mo Hoku Vā Fetuʻutaki Fakafuakavá
Naʻe tokoniʻi au ʻe ha ngaahi meʻaʻofa kaihaʻa mo ha tukufakaholo fakafāmili foʻou ke u ʻiloʻi ʻa e mahuʻinga ʻo hono tanumaki hoku vā fetuʻutaki fakafuakava mo e Tamai Hēvaní.
Tā fakatātaaʻi ʻe Stephen Neilsen
Naʻá ku tupu hake ʻi Haʻamoa ʻAmelika ko e taha ʻo e fānau ʻe toko 13. Ne mau nofo kotoa ʻi ha kiʻi fale loki tolu ʻi he kolo ko Leoné. Naʻe makehe maʻu pē ʻa e Kilisimasí ki homau fāmilí—ko ha taimi ia ke mau fakakaukau ai ki he ʻaloʻi mo e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí pea mo ha taimi ke mau tokoni mo foaki ai.
ʻI ha faʻahitaʻu Kilisimasi ʻe taha, hili e ngāue mālohi mo e tātānaki paʻanga ʻeku ongomātuʻá, naʻá na fakatau mai ha meʻaʻofa maʻamautolu takitaha pea tuku ia ʻi he lalo ʻakaú. Naʻa mau fuʻu fiefia ʻaupito!
Ka kimuʻa pea aʻu mai ʻa e Kilisimasí, naʻe fafangu kimautolu ʻe hoku tokoua lahí ʻi ha pongipongi ʻe taha mo ha ongoongo fakamamahi: Naʻe kaihaʻasi ʻa e meʻaʻofa kotoa pē. Naʻe hū taʻefakalao mai ha taha ʻi he lolotonga ʻo e poʻulí ʻo kaihaʻasi kotoa kinautolu.
Mei he aʻusia fakalotomamahi ko iá, naʻe kamata mei ai ha tukufakaholo foʻou. ʻI he Kilisimasi kotoa pē hili iá, naʻa mau mohe takatakai ʻi he fuʻu ʻakau Kilisimasí ke maluʻi ʻemau ngaahi meʻaʻofá.
Neongo ʻa e fakaoli mo fakamamahi ʻo e manatu ko iá, ka naʻe akoʻi lahi ange au ʻi he tokanga pē ki he ngaahi meʻaʻofa Kilisimasí—naʻá ne fakamanatu mai hono mahuʻinga ke maluʻi mo fakamuʻomuʻa hotau vā fetuʻutaki fakafuakava mo e Tamai Hēvaní.
Ko ha Fakamanatu ʻo Hotau Vā Fetuʻutaki Fakafuakavá
Kuo faʻa akonaki ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni fekauʻaki mo e mahuʻinga ʻo e ngaahi fuakavá. Naʻá ne pehē: “ʻOku liliu hotau vā fetuʻutaki mo e ʻOtuá ʻo taʻengata ʻi heʻetau fakahoko ha fuakava mo Iá. ʻOkú ne tāpuekina kitautolu ʻaki ha ʻofa mo e ʻaloʻofa lahi ange. ʻOku tokoni ki hotau tuʻunga totonú mo e founga ʻe tokoniʻi ai kitautolu ʻe he ʻOtuá ke tau aʻusia e tuʻunga te tau lava ʻo aʻusiá.”
Hangē pē ko hono maluʻi ʻe hoku fāmilí ʻemau ngaahi meʻaʻofá, ko hotau vā fetuʻutaki fakafuakava mo e Tamai Hēvaní ʻa e vā fetuʻutaki mahuʻinga taha te tau lava ʻo maʻú. ‘Oku totonu ke tau mataʻikoloa ʻaki ia. Ka te tau fakahoko fēfē ia ʻi ha māmani ʻoku fonu ʻi he ngaahi meʻa ʻokú ne tohoakiʻi ʻetau tokangá? Ko ha ngaahi fakakaukau ʻeni ʻe niʻihi kuo nau tokoniʻi au:
1. Fokotuʻu Hoʻo Ngaahi Meʻa Tuʻu Maʻú
Naʻá ku faʻa ongoʻi lōmekina ʻi heʻeku hoko ko ha tokotaha lahi kei talavoú ʻi hono feinga ke fakahoko fakataha ʻa e akó, ʻakapulú, mo e teití ʻi he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí. Ko e taimi ia naʻá ku fakatokangaʻi ai naʻe fiemaʻu ke u fokotuʻu ʻa e “ngaahi meʻa tuʻu maʻú”—ko e ngaahi meʻa mahuʻinga te u tukupā ki ai ʻo tatau ai pē pe ko e hā.
Naʻe hoko ʻeku feohi mo e ʻEikí mo e tokanga taha kia Sīsū Kalaisí ko e taha ʻo ʻeku ngaahi meʻa tuʻu maʻú. ʻOku ou fokotuʻu ha taimi mo e ʻEikí ʻi he pongipongi kotoa pē ke u ako ai ʻa e folofolá mo e ngaahi pōpoaki fakamuimuitaha ʻo e konifelenisi lahí. ʻOku ʻomi ʻe he ngāue fakaʻaho ko ʻení ha fanga kiʻi aʻusia fakalaumālie siʻisiʻi mo fokotuʻu ʻa e ongo ki hoku ʻahó.
Naʻe pehē ʻe Palesiteni Nalesoni, “Ko e taimi ʻeni ke tau ʻai ai hotau tuʻunga fakaākongá ke mahuʻinga taha kiate kitautolú.” ʻOku ʻikai toʻo ʻe hono fakamuʻomuʻa ʻo e taimi mo e ʻEikí ʻa e ngaahi faingataʻa pe ngaahi fakahohaʻa ʻo e moʻuí—ka ʻokú ne tokoniʻi au ke u fehangahangai mo kinautolu ʻaki Hono mālohí.
Naʻe akoʻi foki ʻe Palesiteni Nalesoni, “ʻOku ʻuhinga hoʻo ngāue fakataha mo e Fakamoʻuí ke ke maʻu faingamālie ki Hono iví mo e mālohi huhuʻí.” ʻI he taimi ʻokú ke fokotuʻu ai hoʻo ngaahi meʻa tuʻu maʻú pea fakamuʻomuʻa hoʻo vā fetuʻutaki fakafuakava mo e ʻEikí, ʻe malava ke mapuleʻi lelei ange ho ngaahi faingataʻaʻiá pea te ke maʻu ha ngaahi aʻusia fakamālohia mo fakalaumālie ʻi he ʻaho kotoa pē.
Ko e hā leva hoʻo ngaahi meʻa tuʻu maʻú? Te ke fakapapauʻi fēfē ke fakamuʻomuʻa ho vā fetuʻutaki mo e ʻOtuá ʻi he ʻaho kotoa pē, ʻaho kotoa pē, ʻi he ʻaho kotoa pē?
2. Fakahoko Fakamātoato ʻa e Ngāue Fakalaumālié
Ko hono fokotuʻu ʻo e ngaahi meʻa tuʻu maʻú ko e kamataʻangá pē ia; ʻoku fiemaʻu foki ke tau feinga ke fai e ngāue fakalaumālié. ʻOku tau ʻilo he taimi ʻe niʻihi ʻa e meʻa ke faí—lau e folofolá, lotu, ʻalu ki he lotú—kae ʻikai maʻu ʻa e loto-vēkeveké. Kuó u ongoʻi pehē foki mo au.
Naʻe akoʻi ʻe Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “ʻOku tākiekina e tui kia Kalaisí ki he ngāue māʻoniʻoní, ʻa ia ʻokú ne fakalahi ki he meʻa ʻoku tau malavá mo e mālohi fakalaumālié.”
ʻI he taimi ʻoku ʻikai ke u maʻu ai ha loto-vēkeveke ke fai e ngāue fakalaumālié, ʻoku ou lotua ha holi mo ha ivi ke ngāue. Pea ʻi heʻeku fai iá, ʻoku ou fakatokangaʻi fakaʻau ke u vāofi ange mo e ʻEikí. ʻOku fiemaʻu ʻa e feingá ʻi hoku vā fetuʻutaki fakafuakava mo e Tamai Hēvaní, ʻo hangē pē ko ha faʻahinga vā fetuʻutaki pē. ʻOku ʻikai ko ha lisi vakaiʻi ka ko ha founga ngāue ia ʻoku ou tanumaki ʻi he kotoa ʻo ʻeku moʻuí.
3. Kumi ha Ngaahi Faingamālie ke Tokoni
ʻI heʻeku fakamālohia hoku vā fetuʻutaki fuakava mo e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí, ʻoku faʻa tataki au ʻe he Laumālié ke u tokoni ki he niʻihi kehé. ʻOku toe fakaloloto ange ʻe he fakahinohino ko iá ʻeku fehokotaki mo e ʻOtuá. ʻOku ʻikai tatali ʻa e Laumālié ki he Kilisimasí—te tau lava ʻo tokoni fakaʻaho ʻi hotau ngaahi ʻapí, ngaahi siasí, mo e tukui koló.
ʻI ha māmani ʻoku fonu ʻi he liʻekiná mo e taʻe-fehokotakí, ko e taha ʻo e ngaahi founga lelei taha ke ongoʻi fehokotaki lahi ange aí ko e tokanga pea tokoniʻi e niʻihi kehé. Hangē ko e fakamoʻoni ʻa e Tuʻi ko Penisimaní, ko e taimi ʻoku tau tokoni ai ki he niʻihi kehé, ʻoku tau tokoni ai ki he Tamai Hēvaní (vakai, Mōsaia 2:17).
ʻI he taimi ʻoku tau fakavaʻivaʻinga ai ʻi hotau vā fetuʻutaki fakafuakavá, ʻoku mole leva meiate kitautolu ʻetau malava ko ia ke fai ha lelei ʻi he māmaní. Hangē ko e akonaki ʻa ʻEletā Petinaá, “ʻOku tokoni ʻa e ngāue tokoni taʻesiokita kotoa pē ʻoku tau faí ke tau maheni ange ai mo e ʻEiki ʻoku tau fakafofongaʻí pea ʻoku tohoakiʻi kitautolu ʻe he ngāue kotoa pē ke tau ofi ange kiate Ia.” ʻI heʻetau fekumi fakamātoato ki ha ngaahi founga ke tokoní, ʻoku ʻikai ngata pē ʻi heʻetau tāpuekina e moʻui ʻa e niʻihi kehé ka ʻoku toe fakamālohia foki ai ʻetau fehokotaki mo e Tamai Hēvaní, ʻo fakamālohia ai ʻetau tukupā ki heʻetau ngaahi fuakavá.
Tuku Ke Tataki Hoʻo Moʻuí ʻe Hoʻo Ngaahi Fuakavá
Hangē pē ko ʻemau maluʻi ʻemau ngaahi meʻaʻofá, ʻoku fiemaʻu ke tau maluʻi mo fakamuʻomuʻa hotau vā fetuʻutaki fakafuakavá.
ʻOku fehangahangai ha tokolahi ʻo kitautolu mo ha ngaahi fili lalahi—fekauʻaki mo e akó, teití, ngāue maʻuʻanga moʻuí, pe ngāue fakafaifekaú. ʻOku faingofua ke ongoʻi taʻepauʻia pe taʻefeʻunga. ʻI heʻeku ongoʻi peheé, ʻoku ou tuku ke tataki au ʻe heʻeku ngaahi fuakavá.
Ko e hā ʻoku talaatu ʻe hoʻo ngaahi fuakava ʻi he papitaisó mo e temipalé ke ke faí? Ko e hā ha ngaahi tāpuaki kuo talaʻofa atu ʻe he ʻOtuá kiate koe?
ʻI he taimi ʻokú ke fakamuʻomuʻa ai ho vā fetuʻutaki fakafuakavá, ʻoku kamata leva ke tonu ʻa e meʻa kotoa pē. Naʻe vahevahe ʻe Palesiteni Nalesoni, “ʻOku siʻi ha kaunga e fiefia ʻoku tau maʻú ki he tūkunga ʻetau moʻuí, [ka ʻoku kaunga kotoa ia ki he] meʻa ʻoku tukutaha ai ʻetau tokangá.” Pea ko e ongoʻi ko ia e ʻofa mo e fiefia ʻa e Fakamoʻuí, ko e meʻaʻofa Kilisimasi lelei taha ia te tau lava ʻo maʻú.