2025
Ko Hono Fakafetongi e Lōmekiná ʻaki e Māʻoniʻoní ʻi he Faʻahitaʻu Kilisimasi Ko ʻEní
Liahona Tīsema 2025


“Ko Hono Fakafetongi e Lōmekiná ʻaki e Māʻoniʻoní ʻi he Faʻahitaʻu Kilisimasi Ko ʻEní,” Liahona, Tīsema 2025

Mei he YA Fakauiké

Ko Hono Fakafetongi e Lōmekiná ʻaki e Māʻoniʻoní ʻi he Faʻahitaʻu Kilisimasi Ko ʻEní

Fēfē kapau he ʻikai ke tau toe feinga ke haohaoa ʻa e Kilisimasí kae fakafonu ʻaki ia ʻa e māʻoniʻoní?

fakatātā ʻo ha fefine ʻokú ne ongoʻi nonga ʻi muʻa ʻi ha fuʻu ʻakau Kilisimasi

Tā fakatātā ‘a Nicole Choi

Kuó ke tangi nai ʻi ha fuʻu ʻakau Kilisimasi?

Kuó u pehē au. Mahalo pē koeʻuhí ko e hōmouni (hormone) feitamá, ka naʻá ku tangi ʻi hono talamai ʻe hoku husepānití kuo pau ke fakafoki ʻema fuʻu ʻakau foʻoú koeʻuhí ko e palopalema hono ngaahi māmá.

ʻI he taimi naʻá ne talamai ai ʻa e ongoongó, ko e meʻa pē naʻá ku fakakaukau ki aí ko e kakai ʻe laungeau ʻi he mītia fakasōsialé kuo ʻosi fokotuʻu vave hake ʻenau ngaahi fuʻu ʻakaú, mo ʻalu fakatatau ʻenau taimi-tēpile Kilisimasí ki heʻenau palaní.

Mahalo ʻoku ongo ngalivale kiate koe ʻa e talanoa ko ʻení ʻo hangē ko ʻeku ongoʻí. Ka kuo tuʻo fiha nai ʻetau fakamafasiaʻi kitautolu ʻi he feinga ke tatau mo e niʻihi kehé, naʻa mo e aʻu ki he taimi ʻoku ʻikai ke tau lava ai ʻo totongi fakapaʻanga, fakaeloto, pe fakatuʻasino iá?

ʻOku ʻikai ha ofo ʻi he ongoʻi ʻe ha tokolahi ʻo kitautolu ʻoku tau kiʻi mafasia.

Ka ʻe lava ke tau fakafonu ʻaki ia ʻa e māʻoniʻoní, kae ʻikai ko hono fakafonu hotau faʻahitaʻu Kilisimasí ʻaki ʻa e loto-hohaʻa ʻo e feinga ke aʻusia e ngaahi ʻamanaki ʻoku ʻikai moʻoní.

Ko e Pō Māʻoniʻoní

Mahalo naʻe ongoʻi mamaʻo ʻa e ʻuluaki Kilisimasí mei he haohaoá.

Ko e ʻuluakí, naʻe ʻikai ko ha palani moʻoni ia ʻa Mele ke ʻaloʻi mai ʻa Sīsū Kalaisi ʻi he fale tauhiʻanga monumanú.

Naʻe ʻikai ke ne ʻaloʻi ʻa Sīsū ʻi hono kolo tupuʻangá. Naʻe ʻikai foki ke ne ʻi ha fale tali-fononga naʻe fonu. Ka naʻá ne ʻaloʻi ʻene pēpeé ʻi ha fale tauhiʻanga monumanu, ngalingali naʻe ofi mai pē ki ai ha fanga pulu pe ʻasi.

Naʻe pehē ʻe Sisitā Poni H. Kōtoni, ko e Palesiteni Lahi mālōlō ʻo e Kau Finemuí: “ʻI he tokanga [ʻa Mele mo Siosefa] ki he fakaafe ʻa e ʻāngeló ke ʻʻoua ʻe manavaheéʼ mo ʻena teuteu ko ʻeni ki he ʻaloʻi ʻo Sīsuú, naʻe ʻikai ke na toe ʻamanaki ki ha nofoʻanga lelei ka naʻá na fiemālie pē ʻi ha kiʻi fale tauhiʻanga monumanu fakaʻofa. Ka ne ʻikai ke na toe hohaʻa ki he meʻa ne ngali taʻe-fakafiemālié. ʻE vave pē hano fetongi ʻe he ʻEikí e ongoʻi liʻekina ko iá ʻaki e māʻoniʻoní.”

Mahalo naʻe fakakaukau ʻa Mele naʻe mamaʻo ʻa e pō ko ʻení mei he haohaoá—tautautefito ki hono ʻaloʻi ha kiʻi pēpē mahuʻinga pehē. Kae fakakaukauloto angé ki he māʻoniʻoni pau pē naʻá ne fakafonu ʻa e fale tauhiʻanga monumanú mo hono lotó ʻi heʻene talitali ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá.

ʻOku tau lau ki he founga naʻe “fāʻeleʻi [ai ʻe Mele] ʻa e tama ko hono ʻolopoʻoú, peá ne takatakai ʻaki ia ʻa e kofu, ʻo fakatokoto ia ʻi he ʻaiʻangakai ʻo e manú; koeʻuhí naʻe ʻikai te nau hao ʻi he fale tali-fonongá” (Luke 2:7).

Naʻe fakamāʻoniʻoniʻi ʻa e ngaahi konga taʻehaohaoa ʻo e pō ko iá ʻe he Valevale Māʻoniʻoní.

Fakafonu ʻe he Māʻoniʻoní

Ko e hā leva e fekauʻaki ʻa e meʻá ni mo e ongoʻi helaʻia ʻi he feinga ke fakatatau ki he Kilisimasi lelei ʻoku tau fakakaukau ʻoku totonu ke tau maʻú?

Hangē ko Siosefa mo Melé, te tau lava foki ʻo tukuange ʻa e ngaahi ʻamanaki ʻoku tau fakamafasiaʻi ʻaki kitautolú pea fakaʻatā ʻa Kalaisi ke ne fakafonu kitautolu ʻaki ʻEne māʻoniʻoní.

ʻOku ʻikai kovi ia ke teuteuʻi ki he Kilisimasí, ke fakafetongi meʻaʻofa, pe fai ha ngaahi paati ʻaho mālōlō. Ka ʻi he taimi ʻoku tau fakamafasiaʻi ai kitautolu ke tau aʻusia ha ngaahi fiemaʻu ʻoku tau fakakaukauloto ki ai ʻo ha Kilisimasi haohaoá, ʻoku ngalo leva ʻiate kitautolu ʻa e meʻa ʻoku mahuʻinga tahá.

ʻI hoʻo tuku ʻa e foʻi fetuʻú ʻi he fuʻu ʻakaú, ʻokú ke manatuʻi nai ʻa e fetuʻu foʻou naʻe ulo ʻi hono ʻaloʻi ʻo Kalaisí? ʻI he taimi ʻokú ke tautau ai ha ngaahi māmá, ʻokú ke manatuʻi nai ʻa e Maama ʻo Māmaní? ʻI he taimi ʻokú ke kofukofuʻi ai ha ngaahi meʻaʻofa ʻi ha pepa ngingilá, ʻokú ke manatuʻi nai ko Sīsū Kalaisi ʻa e meʻaʻofa maʻongoʻonga taha kuo foaki maí?

Naʻe fakaafeʻi kitautolu ʻe Kēliti W. Kongo ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ke tau ʻomi ha māʻoniʻoni lahi ange ki heʻetau moʻuí—pea ko e faʻahitaʻu Kilisimasí ko e taimi lelei taha ia ke tau kamata aí. Naʻá ne akoʻi, “Ko e māʻoniʻoni ki he ʻEikí ʻoku lea ʻio ki he toputapú mo e ʻapasiá, ʻio ki he hoko ko hotau tuʻunga tauʻatāina, fiefia, moʻoni mo lelei tahá ʻi heʻetau muimui kiate Ia ʻi he tuí.”

ʻI heʻeku fakaʻatā ha feituʻu ke maʻoniʻoni lahi ange ʻa hoku faʻahitaʻu mālōloó, kuó u tauʻatāina ai mei he ngaahi haʻahaʻa ʻo e faʻahitaʻú. Ko hono olá, te u lava ʻo foaki hoku lelei tahá kia Kalaisi ʻi he Kilisimasi ko ʻení pea fakalaulauloto moʻoni ki he māʻoniʻoni mo e nonga ʻokú Ne ʻomi ki heʻeku moʻuí.

Ko ia ai mahalo kuo taimi ke vakavakaiʻi hoʻo lisi ngāué pea fokotuʻu ʻa e māʻoniʻoní ʻi ʻolunga.

ʻOku ʻikai ke ke fiemaʻu ʻe koe ha ngaahi teunga tauhoa, ngaahi meʻa teuteu kofukofu ʻoloveti, pe ngaahi pale ne ngaohi pē ʻe kita. ʻOku sai pē kapau ʻoku ʻikai ke ke ʻomi haʻo ʻofaʻanga ki ʻapi ki he ngaahi ʻaho mālōloó, kapau ʻe ʻikai te ke lava ki ha ngaahi fakafiefia koeʻuhí ʻokú ke ako, pe kapau ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha palani ki hoʻo moʻuí.

Pea ʻe sai pē kapau ʻoku ʻikai ngāue lelei hoʻo fuʻu ʻakau Kilisimasí.

Ko e meʻa pē ʻokú ke fiemaʻú ko Ia.