Ngaahi Fakataha Lotu Faka-Kilisimasí
Naʻe ʻAloʻi ʻa e Tamasiʻi ko Kalaisí Maʻau


9:55

Naʻe ʻAloʻi ʻa e Tamasiʻi ko Kalaisí Maʻau

Fakataha Lotu Faka-Kilisimasi ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí ki he 2024

Sāpate, 8 Tīsema 2024

Hono ʻikai ke tau monūʻia ke aʻusia ha faʻahinga hiva fakaʻofoʻofa pehē? Fakamālō lahi atu ki he kuaea ko ʻení, kau ʻōkesitulaá, mo e kau faihivá. ‘Oku ʻikai ke u lava ʻo sio atu ki mui ki he ngaahi ʻakaú, ka ʻoku ou ʻilo ʻoku mou ʻi hena.

Ko e taha ʻo e ngaahi hiva Kilisimasi ʻoku ou saiʻia taha aí ko e, “Infant Holy, Infant Lowly.”

Naʻe mohe e fanga sipí, ʻĀʻā e kau tauhisipí

Leʻo ʻo aʻu ki he pongipongí;

Mamata ki he nāunaú, fanongo he talanoá

Ongoongo ʻo ha ongoongolelei moʻoní.

ʻO fiefia leva, tauʻatāina mei he mamahí.

Kalanga fiefia, ke talitali e pongipongí,

Naʻe ʻaloʻi ʻa e Tamasiʻi ko Kalaisí maʻau.

Naʻe ʻaloʻi ʻa e tamasiʻi ko Kalaisí maʻau!

ʻI heʻeku kei siʻí, ko e hingoa fakatenetene ʻeku ongomātuʻá maʻakú ko e “Tami Lami,” pea ko e taimi ʻoku lave ai e folofolá fekauʻaki mo ha tauhisipi mo ʻene fanga lamí, naʻá ku ongoʻi maʻu pē ko e ʻuhinga maí kiate au.

Naʻe tautautefito ʻa e moʻoni ʻení ʻi he talanoa faka-Kilisimasí pea mo e hā mai ʻa e kau ʻāngeló ki he kau tauhisipí, ʻo tokangaʻi ʻenau tākangá, ʻa ʻenau fanga lamí, ʻi he poʻulí. Naʻá ku fakakaukau ʻoku ou ʻi ai peá u fakakaukauloto pe naʻe mei fēfē nai ke fakaofi ki he tamasiʻi ʻi he ʻaiʻanga kaí. ʻOku ou kei saiʻia pē ʻi he ngaahi ʻata ko ʻení ʻi he taʻu kotoa ʻi heʻeku fakalaulauloto ki Hono ʻaloʻí.

Ko ha ʻata ʻe taha ʻoku ou manako ai ʻoku mei he talanoa naʻe fai ʻe ʻEletā Sione R. Lasata.

ʻI he ngaahi taʻu lahi kuohilí, naʻe ʻaʻahi ʻa ʻEletā Lasata ki he kiʻi fonua siʻisiʻi ʻi ʻAfilika ko ha konga ʻo ha ʻaʻahi fakaʻofisiale ʻa e puleʻangá.

ʻI ha ʻaho ʻe taha, ʻi he taimi naʻa nau fononga fakataha ai ʻi he toafá ʻi ha ʻū limo ʻuliʻuli, naʻe hoko ha fakatuʻutāmaki. Naʻe hilifakia ʻa e kā naʻá ne ʻi aí ʻi he tafungofungá ,pea naʻá ne fakatokangaʻi ko e kā naʻá ne taki ʻenau fonongá, naʻe mavahe ʻaupito ia mei he halá. Naʻá ne pehē, “Kuo nofo ʻa e ʻata ko ʻení ʻi heʻeku fakakaukaú ʻi he ngaahi taʻu lahi ko ʻení.”

Naʻe tuʻu ha tauhisipi toulekeleka, naʻá ne tui ha pulupulu tōtōlofa ʻo tatau mo ia ʻi he kuonga ʻo e Fakamoʻuí, ʻi he tafaʻaki ʻo e limó ʻo talanoa ki he fakaʻulí. Naʻe ofi mai ʻi he tafaʻakí ha tākanga tokosiʻi ʻo ha fanga sipi ʻe toko 15 nai.

Naʻe pehē ʻe he fakaʻuli ʻa ʻEletā Lasatá naʻe hanga ʻe he kā naʻe muʻomuʻá ʻo tuiʻi mo fakalaveaʻi ha taha ʻo e fanga sipí. Pea koeʻuhí ko e meʻalele ia ʻa e tuʻí, naʻe ʻi ai leva e totonu ʻa e tauhisipí ki he paʻanga naʻe liunga 100 ia ʻi he mahuʻinga ʻo e kiʻi lamí ʻi he taimi ʻe matuʻotuʻa feʻunga aí. Kae fakatatau mo e lao tatau pē, ʻe tāmateʻi ʻa e lamí pea ʻe vahevahe ʻa e kakanó ki he kakaí.

Pea naʻe pehē mai leva ʻa e fakaʻulí, “Kae sio heni, he ʻikai toʻo ʻe he tauhisipí ia ʻa e paʻangá; ʻoku ʻikai ke nau teitei toʻo ia ʻe nautolu.” Ko e taimi naʻe fehuʻi ange ai pe ko e hā hono ʻuhingá, naʻá ne pehē mai, “Koeʻuhí ko ʻene ʻofa ʻi heʻene fanga sipí takitaha.”

Naʻa nau siofi ʻa e ala hifo ʻa e tauhisipi toulekeleká ʻo fua hake ʻa e lami naʻe laveá, ʻo kofu ʻaki ia hono pulupulú. Naʻá ne milimilihi ʻa e lamí, ʻo toutou lea ʻaki pē ʻa e foʻi lea tatau, pea ko e taimi naʻe ʻeke ai ʻe ʻEletā Lasata ʻa e ʻuhinga ʻo e foʻi leá, naʻe talaange, “Ko ʻene ui pē hono hingoá. ʻOku fakahingoa kotoa ʻene fanga sipí, he ko honau tauhí ia, pea ʻoku ʻiloʻi ʻe he tauhisipi leleí ʻa ʻene fanga sipí takitaha ʻaki honau hingoá.”

ʻOku talaʻofa mai ʻi he tohi ʻĪsaiá, “Te ne tānaki ʻa e fanga lamí ʻaki hono nimá, pea fua ʻa kinautolu ʻi hono fatafatá”

Kapau ʻoku tau manatuʻi ha faʻahinga meʻa pe ongoʻi ha faʻahinga meʻa ʻi he faʻahitaʻu Kilisimasi ko ʻení, ʻoku totonu pē ko ʻetau kau kiate Iá. Manatuʻi ʻa e taimi naʻe folofola ai ʻa Kalaisi kia Pitá, “Fafangaʻeku fanga lamí …ʻekufanga sipí”?

“He kuo ʻaloʻi kiate kimoutoluʻi he ʻahó ni, ʻi he kolo ʻo Tēvitá, ʻa e Fakamoʻuí, ʻa ia ko Kalaisi ko e ʻEikí.”

“He kuo fanauʻi kiate kitautolu ʻa e tamasiʻi, kuo foaki kiate kitautolu ʻa e foha.”

Naʻe ʻaloʻi Ia ke Ne hiki hake kitautolu fakataautaha. Pea kapau ko e Fakamoʻui ia ʻa ha faʻahinga taha pē, ko hoʻo Fakamoʻuí moʻoni Ia. Naʻe ʻaloʻi ʻa e tamasiʻi ko Kalaisí maʻau.

Ka ʻoku toe fakatokanga mai foki ʻa ʻĪsaia ʻo pehē, “Kuo tau hē kotoa pē ʻo hangē ko e fanga sipí.” Mahalo pē kuo tau ʻosi takitaha aʻusia ha tuʻunga naʻa tau ongoʻi ai ʻoku tau hangē ha lami ʻoku heé pe sipi ʻoku molé. ʻI he pō ní, ʻoku ou pehē ʻoku tau hoko kotoa pē ko ha fanga lami kuo kafo ʻo fuʻu fiemaʻu ʻa e Tauhisipi Leleí, ʻa ia te Ne tauhi kitautolu ʻaki ʻEne ʻofá. Koeʻuhí ko e moʻui fakamatelié kuo pau ke tau ongoʻi taʻe-haohaoa, pea ʻe fiemaʻu ke fakamoʻui kitautolu.

Pea ʻoku ʻikai ke u ʻilo pe ʻoku ʻi ai ha taimi ʻoku ou fuʻu fiemaʻu lahi ai ʻa e Huhuʻí ka ko e ʻaho Sāpaté lolotonga ʻa e sākalamēnití. ʻOku ou haʻu mo hoku loto-mafesifesí ʻo fakalaulauloto ki he ngaahi leá mo e ngaahi fakaʻilongá lolotonga ʻa e “taimi [ko ʻeni] ʻo e fakafoʻou fakalaumālié.” Ka ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku ou ongoʻi loto-mamahi ʻi heʻeku fakakaukau atu ki he uike kuo ʻosí, ʻoku ou ʻiloʻi ko e ngaahi angahala tatau pē ʻeni, ko e vaivaiʻanga tatau pē ia naʻá ku fakakaukau ki ai ʻi he Sāpate kuo ʻosí. Pea ʻoku ou ongoʻi fakatomala pe mamahi moʻoni ai.

ʻOku mou ʻilo nai ʻa e momeniti ko ʻení?

ʻI he ʻaho ní ʻoku ou fakaafeʻi kimoutolu ke mou ʻahiʻahiʻi ha meʻa foʻou. ʻI he ngaahi momeniti toputapu ko ia ʻo e ouau sākalamēnití, kapau ʻokú ke ongoʻi lōmekina, fakakaukauloto pē ʻokú Ne ui atu ho hingoá pea ʻokú ke ʻalu kiate Ia. Fakakaukauloto ki hoʻo Fakamoʻuí, ʻoku ulo Hono fofongá pea mafao mai Hono ongo toʻukupú kiate koe, ʻo folofola atu, “Naʻá ku ʻilo pē te ke maʻu ʻa e ongo peheni! Ko e ʻuhinga ia naʻá ku haʻu ai ki he māmaní ʻo fuesia ʻa e meʻa naʻá ku fakahokó.” ʻOku ʻatā ʻEne tokoní, ʻEne ʻaloʻofá kiate koe ʻi he taimí ni, ʻo ʻikai ʻi he ngataʻanga ʻo e fonongá ʻi he taimi ʻokú ke ongoʻi ai hangē kuó ke ikunaʻi ho ngaahi vaivaí. He ko hai ia ha taha ʻoku ongoʻi pehē? ʻOku ʻikai ke u ʻilo ʻe au ha taha pehē.

Manatuʻi, ʻoku tau ō ki he lotú, ki he sākalamēniti ʻo e ʻOhomohe ʻa e ʻEikí, ke fakamoʻui, pea ke toe ongoʻi maʻa foki.

ʻI he ngaahi taʻu kuohilí, ʻi heʻeku ngāue ʻi he Palaimelí, ne u fai ha talanoa fekauʻaki mo ha taha ne toki papitaiso. Naʻá ku fakamahino ange ko e kaungāmeʻa ko ʻení mahalo ko e taha ia ʻo e kāingalotu haohaoa mo maʻa taha ʻi he Siasí. Naʻe tuaiekemo ʻa e hiki hake ʻe ha kiʻi tamasiʻi lahi ange ʻi he ʻotu muʻá hono nimá ʻo pehē mai, “ʻE lava pē ke u maʻa tatau pē mo ia koeʻuhí naʻá ku ʻosi papitaiso mo maʻu ʻa e sākalamēnití.” Naʻá ku tali atu mo e ongoʻi fakamāʻiá, “ʻIo, ko ʻeku ʻuhingá ia—ʻa e meʻa naʻá ne talamaí.”

Siʻoku ngaahi kaungāmeʻa, ʻoku tau manatua mo maʻu moʻoni nai ʻa e tokāteline fakaofo taha ko ʻení? Kapau kuo tau ngāue ke tauhi ʻetau ngaahi fuakava mo e ʻOtuá—ʻo hokohoko atu ʻi he toe foki ʻo lipooti mo fakatomalá— ʻe lava ke fakamaʻa kitautolu ʻi he ʻaho takitaha. Pea fakafou ʻi he ouau ʻo e sākalamēnití, te tau lava ʻo ongoʻi maʻa tatau mo e ʻaho naʻa tau papitaiso aí.

Kiate aú, ko e founga kuo hoko ai ʻa e Sāpaté ko ha ʻaho ʻo e mālōloó. ʻO ʻikai ko e mālōlō fakatuʻasinó pē, ka ko e mālōlō mei he ongoʻi halaiá mo e manavasiʻí, mei heʻeku ngaahi taʻefeʻungá mo hoku ngaahi vaivaí. ʻI ha foʻi ʻaho pē ʻe taha!

Ko e taha ʻo e ngaahi talanoa ʻoku ongo taha ki he lotó ʻi he folofolá kotoa, ʻokú ne ʻomi ha fakatātā ʻo e mālōlō ko ʻení. ʻI he Tohi ʻa Molomoná, ʻi he ʻaʻahi ʻa e Fakamoʻui kuo Toetuʻú ki Heʻene “fanga sipi kehe” ʻi he ongo ʻAmeliká, pea ʻi he hili ʻEne ongoʻi ʻenau fiemaʻú kae teʻeki te nau kole angé, ʻokú Ne fakaafeʻi ʻa e tokotaha kotoa pē ʻoku faingataʻaʻia fakatuʻasinó—ʻa e ketú, ʻa e kuí, ʻa e tulí, pe ko ha taha pē ʻoku “puke ʻi ha faʻahinga mahaki”—ke nau haʻu kiate Ia.

ʻOku ou fakakaukauloto atu ki he niʻihi naʻe ʻilonga ko ʻenau tuʻu lainé ke fakamoʻui honau faingataʻaʻia fakatuʻasinó. Ka ʻoku ou toe sioloto atu foki ki he kakai hangē ko aú mo ha niʻihi kehe ʻoku ou ʻofa ai ʻoku nau kau ʻi he kiú, ʻa ia ʻoku nau faingataʻaʻia ʻi ha ngaahi founga ʻoku ʻikai mamata ki ai ʻa e mata fakamatelié. Naʻá Ne folofola mai kiate kinautolu ʻoku puke ʻi ha faʻahinga mahaki pē, “pea naʻá ne fakamoʻui ʻa kinautolu kotoa pē.”

Fakatokangaʻi ʻa e founga naʻe ʻikai ke pehē mai ai ʻi he konga ko ʻení, naʻá Ne faitoʻo kinautolú. ʻOku ou saiʻia ʻaupito ʻi he fakakaukau ko ʻeni ʻoku ʻi ai ha faikehekehe ʻi he fakamoʻuí mo e faitoʻó. ʻOku hanga ʻe he faitoʻó ʻo faʻa fakafoki kitautolu ki ha tuʻunga kimuʻa ʻo e moʻui leleí, ʻa ia ko e meʻa ia ʻoku tau fakaʻamuá, ko ia? Ka ʻoku kehe ʻa e fakamoʻuí ia. ʻOku hanga ʻe he fakamoʻuí ʻo fakakau ʻa e kafo motuʻá, ʻo ngaohi kitautolu ke tau hoko ko ha tokotaha kehe.

Naʻa mo e Fakamoʻui ʻo e māmaní, ʻi Heʻene hoko ko e tokotaha kuo toetuʻú, naʻe kei ʻilonga pē ʻa e mataʻikafó ʻi Hono ongo toʻukupú, toʻukupu kelekelé mo e vakavaká—ko e fakamoʻoni he ʻikai teitei ngalo kitautolu ʻiate Ia pea ʻi Hono ngaahi kafó ʻoku fakamoʻui ai kitautolu. Pea mahalo, ʻi he ʻaho ko iá ʻi he taimi naʻe fakamoʻui ai ʻe he Fakamoʻuí kinautolú, naʻá Ne puke kinautolu, ʻo Ne fāʻofua taha taha kiate kinautolu ʻi he ʻofa.

Mahalo ʻokú ke ongoʻi kafo ʻi he pooni pea ʻoku ʻikai ke ke fakapapauʻi pe te ke aʻusia ʻEne fakamoʻuí. Ka ʻoku moʻoni nai ia? ʻI he Sāpate kotoa pē lolotonga ʻa e sākalamēnití, ʻokú Ne fua hake koe mei he hala efú, ʻo Ne kofu ʻaki koe Hono pulupulú, peá Ne ʻōʻōfaki koe ʻi Hono toʻukupú.

ʻI he pō Kilisimasi māʻoniʻoni ko iá, naʻe vahevahe ai ʻe ha ʻāngelo ʻa e ongoongo leleí, ʻa e ongoongo lelei ʻo e fiefia lahi. “Ko Ia naʻe hoko ko e Lahí naʻá Ne ʻai ia ko e siʻi taha—ko e Tauhisipi Fakalangi naʻe hoko ko e Lamí.” “Kuo toka ʻa e Tuʻi ʻo e ngaahi tuʻí ʻi ha ʻaiʻanga kai masiva. Kuo ʻaloʻi ia ko hotau kaumeʻa ʻi hotau ngaahi faingataʻá.” ʻOku ou tui naʻe pehē ʻe he ʻāngeló, “Kuo hāʻele mai ho kaungāmeʻá, ʻa ho kaungāmeʻa lelei tahá. Pea kapau te ke ʻiloʻi ʻEne ʻafioʻi lelei koé, ʻa hoʻo toutou hanga kiate Ia ki ha fakahinohino ʻi he taimi naʻá ke nofo ai mo Ia ʻi he maama fakalaumālié, kapau naʻe mahino kiate koe ʻa e lahi ʻa e meʻa te Ne feilaulauʻi maʻaú mo e meʻa te Ne finangalo ke fai ke tokoniʻi koe ke ke toe foki ki ʻapí, te ke fakatovave ke talitali Ia ʻi he ʻaiʻanga kaí.”

Ko ʻeku fakamoʻoní naʻe hāʻele mai ʻa e Tamasiʻi ʻi he ʻaiʻanga kai ʻo e manú, ʻa e Tokotaha ʻoku tau moihū ki ai mo fakakaukauloto pe ʻe fēfē nai ke fuá, ke fai ʻa e meʻa tofu pē ko iá.

ʻIo, naʻe ʻaloʻi ʻa e tamasiʻi ko Kalaisí maʻau!

ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. “Infant Holy, Infant Lowly,” Gospel Library

  2. Vakai, John R. Lasater, “Shepherds of Israel,” Ensign, May 1988, 74.

  3. ʻĪsaia 40:11.

  4. Sione 21:15–17; tānaki atu e fakamamafaʻí.

  5. Luke 2:11; tānaki atu e fakamamafaʻí.

  6. ʻĪsaia 9:6; tānaki atu e fakamamafaʻí.

  7. ʻĪsaia 53:6.

  8. Tohi Tuʻutuʻuni Fakakātoá: Ko e Ngāue ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, 29.2.1.1, Gospel Library; vakai foki, Patrick Kearon, “Talitali Lelei ki he Siasi ʻo e Fiefiá,” Liahona, Nōvema 2024, 37.

  9. 3 Nīfai 15:17; vakai foki, Sione 10:16.

  10. 3 Nīfai 17:9.

  11. 3 Nīfai 17:9.

  12. Bruce D. Porter, “Mou Omi, Ke Tau Hū Kiate Ia,” Liahona, Tīsema 2013, 22.

  13. “O Holy Night,” Recreational Songs (1949), 143.