Ko Hono Fakafiefiaʻi ʻo e Kilisimasí
Fakataha Lotu Faka-Kilisimasi ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí ki he 2024
Sāpate, 8 Tīsema 2024
Siʻoku kāinga ʻofeina, kuo tāpuekina lahi kitautolu ʻe he ngaahi pōpoaki fakaʻofoʻofa kuo tau fanongo ki ai meia Sisitā Lūnia, ʻEletā Paame, mo ʻEletā Kukí. ʻOku ou ongoʻi monūʻia ke u lava ʻo akoʻi ha niʻihi ʻo e ngaahi meʻa kuo nau ʻosi fakamatalaʻí.
Ko e Kilisimasí ko ha faʻahitaʻu fakaʻofoʻofa ia ʻo e taʻú. ʻI heʻetau fakamanatua hono ʻaloʻi hotau Fakamoʻuí, ʻoku tau ongoʻi ʻa e meʻa ʻoku mahuʻinga taha ʻi heʻetau moʻuí. ʻOku hanga ʻe he Kilisimasí ʻo ʻai ke tau fakatokangaʻi mo houngaʻia ange ʻi he ngaahi feilaulau kuo fai maʻatautolú.
I.
ʻOku fakamanatu mai ʻe he Kilisimasí ke tau fakakaukau ki he niʻihi kehé. ʻOku tau houngaʻia lahi ange ʻi hotau fāmilí. ʻOku tau toe fetuʻutaki mo e ngaahi kaungāmeʻa motuʻá. ʻOku tau holoki ʻa e ngaahi ʻā vahevahe ʻokú ne fakamavahevaheʻi kitautolu ʻi he ngaahi taimi kehe ʻo e taʻú. ʻOku fefakaleaʻaki e kakaí ʻo ʻikai ke nau mā. ʻOku foki mai ʻa e angaʻofá mo e fakaʻatuʻí. ʻOku ʻomi ʻe he laumālie ʻo e Kilisimasí ʻa e lelei taha ʻiate kitautolú.
Ko e māfana mo e maama ʻo e Kilisimasí ʻa e Maama ʻo Kalaisí. ʻI heʻetau lau ʻi he ngaahi folofola ʻo onopōní, ko e Fakamoʻuí ʻa e “maama moʻoni ʻokú [ne] fakamaama ʻa e tangata kotoa pē ʻoku haʻu ki he māmaní.” ʻOku maʻu ʻe kinautolu kotoa ʻoku nau fakamanatua ʻa e ʻaloʻi ʻo Kalaisí—ʻanautolu kotoa ʻoku nau maʻu ‘a ia ʻoku tau ui ko e “Laumālie ʻo e Kilisimasí”—ha konga ʻo e maama ko iá.
ʻOku fakamanatua ʻe ha kakai ʻe piliona tupu ʻa e ʻaloʻi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he faʻahitaʻu Kilisimasi ko ʻení. Pea ʻoku totonu pē ke fai pehē ʻa e māmaní hono kotoa. Naʻa mo e ngaahi lea ʻi he māmaní, ko Sīsū ʻo Nāsaletí ʻa e tokotaha mahuʻinga taha kuo moʻuí. Ko Ia ʻa e tokotaha ʻoku fakatefito ai e talanoa ʻa e kau palōfitá mo e kau punaké ʻi ha taʻu ʻeni ʻe 6,000 tupu. Ko ia ʻa e kaveinga ʻo e hiva mo e ʻaati maʻongoʻonga taha ʻo e māmaní. Ko Ia ʻa e faiako maʻongoʻonga taha kuo moʻuí. Kae mahuʻinga tahá, ko Ia ʻa e ʻAlo Tofu Pē Taha Naʻe Fakatupu ʻo e Tamai Taʻengatá. Ko Ia ʻa e ʻOtua ʻe peluki ki ai ʻa e tui kotoa pē pea fakahā ʻe he ʻelelo kotoa pē ko Ia hotau Tupuʻangá mo e Huhuʻí, ko e Fakamoʻui mo e ʻOtua ʻo e māmani ko ʻení.
Ko e pōpoaki ʻo e Kilisimasí ʻa e “melino, ko e ʻofa ki he kakaí.” Ko e kaveinga mahuʻinga ia ʻo e kau punake mo e kau tā meʻalea kuo nau ʻomi maʻatautolu ʻa e ngaahi hiva nāunauʻia ʻo e Kilisimasí. ʻOku tau manako ʻi he ngaahi hiva ʻoku nau fakaongo mai ʻa e kaveingá ni.
ʻA e kau tauhi sipi ʻi Siuteá,
Naʻa nau ongoʻi ʻa e hivá,
Ongolelei, Ongolelei,
Ongolelei ʻa e ʻOtuá,
Melino ki māmaní.
ʻOku fakamanatu mai ʻe he ngaahi lea peheé, ʻa ia kuo tā tuʻolahi hono hivaʻi ʻi heʻetau ngaahi ʻekitivitī ʻo e ʻaho mālōloó, ʻoku ʻikai ha meʻa foʻou ia ʻi hono fakafiefiaʻi ʻo e Kilisimasí mo e ngaahi hiva ʻo e Kilisimasí. ʻOku motuʻa mo angamaheni pē ʻa e pōpoakí. Naʻe malangaʻi ia kia ʻĀtama. Naʻe malangaʻi ia ki he fānau ʻo ʻIsilelí. Naʻe malangaʻi ia ki he hako ʻo e Tamai ko Līhaí. Naʻe toutou fakahā ʻe he kau palōfitá ʻa e ngaahi moʻoni tefito ʻo e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí. Naʻa nau toutou fakahā ʻEne fekau ʻoku totonu ke tau ʻofa mo tauhi kiate Ia mo feʻofaʻaki mo fetokoniʻakí. Peá Ne tānaki mai, “Kapau ʻoku mou ʻofa kiate au, fai ʻeku ngaahi fekaú.” Kuo toutou talaki ʻi he kuonga kotoa pē, ko e ngaahi fakahaá ni ʻa e pōpoaki mahuʻinga taha ʻi hono kotoa ʻo ʻitānití. ʻOku maʻatautolu ia, ki heʻetau leleí.
Ko e ngaahi meʻa mahuʻinga taha ʻi he moʻuí ʻoku toutou ʻomi ia. ʻOku ʻikai ke tau teitei fiu ʻi he fanongo ki he huafa toputapu ʻo hotau Fakamoʻuí. ʻOku ʻikai ke tau teitei fiu ʻi he feohi mo e niʻihi ʻoku tau ʻofa aí. ʻOku ʻikai ke tau teitei foʻi ʻi he fanongo ki he “ʻOku ou ʻofa ʻiate koé.”
Ko ia ai, ko e pōpoaki toutou talaki ʻo e Kilisimasí ʻoku ʻikai ko ha pōpoaki ia ke toe vakaiʻi, ka ko ha pōpoaki ke fakafoʻou ʻi heʻetau moʻuí.
II.
Talu mei heʻetau kei siʻí, mo ʻetau ʻiloʻi ko e Kilisimasí ko ha taimi ia ʻo e foaki meʻaʻofa ki he ngaahi fāmilí mo e kaungāmeʻá. Ko ha taimi ia ʻo e angaʻofa makehe kiate kinautolu ʻoku tau ʻofa aí. Ka ʻoku totonu ke ope atu ʻa e Laumālie ʻo e foaki ʻi he Kilisimasí ʻi hotau fāmilí mo e ngaahi kaungāmeʻá. ʻI he ʻaho ní, ʻoku maʻu ʻe ha tokolahi ʻo hotau toʻu tupú ha ngaahi aʻusia fakangalongataʻa ʻi heʻenau ʻaʻahi mo foaki, ko ha ngaahi kōlomu mo ha kalasi mo ha ngaahi kulupu kehe ʻo e Siasí, ha ngaahi meʻaʻofa kiate kinautolu ʻoku fiemaʻu ke manatua ʻi he Kilisimasí, ʻi he ngaahi falemahakí mo e ngaahi ʻapi tauhiʻanga ʻo e kau toulekeleká, pea mo ha ngaahi feituʻu kehe. ʻI ha ngaahi efiafi kimuʻa ʻi he ʻaho Kilisimasí, kuo alanima ha kau tangata mo ha kau fafine lelei, ʻi heʻenau ʻilo ki ha faingataʻaʻia ʻa ha mātuʻa loto-mamahí, mo ha ngaahi meʻa vaʻinga, meʻakai mo e lole koeʻuhí ke ongoʻi ʻe he fānau kei īkí ʻa e fiefia ʻo hono manatua kinautolu ʻi he pongipongi Kilisimasí. ʻOku ngāue uouangataha ha kau tangata mo ha kau fafine maʻongoʻonga ʻe lauiafe ʻi ha ngaahi kautaha tokoni ʻofa faka-Kilisimasi ke fafanga ʻa e fiekaiá, fakakofuʻi ʻa e liʻekiná, foaki ha feituʻu moʻó e kau tukuhausiá, ʻaʻahi ki he mahakí mo e taʻeʻiloá, pea mo fakafiefiaʻi ʻa e fānaú. ʻOfa ke tāpuakiʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi nima fietokoni ko ʻení! ʻOku totonu ke tau poupouʻi kotoa kinautolu. Ko kinautolu ʻoku ngāue ʻi he ʻofa mo e taʻesiokitá ko ha kau tamaioʻeiki moʻoni kinautolu ʻa e Pilinisi ʻo e Melinó.
III.
Ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻo e “melino, ko e ʻofa ki he kakaí”? Naʻe fuofua akoʻi ʻe he Fakamoʻuí, “ʻOfa … ki ho kaungāʻapí, ʻo hangē pē ko koé”. Naʻá Ne akoʻi foki ʻoku totonu ke tau “ʻofa ki [hotau] ngaahi filí, tāpuakiʻi ʻa kinautolu ʻoku kapeʻi ʻa [kitautolú], failelei kiate kinautolu ʻoku fehiʻa kiate [kitautolú], pea hūfia ʻa kinautolu ʻoku ngaohikovia ʻa [kitautolu] mo fakatangaʻi ʻa [kitautolú].”
ʻI heʻetau ngāue ki he taumuʻa ʻoku fakamatalaʻi ʻi he ngaahi akonaki ko iá, ʻoku totonu ke hoko ʻa e Kilisimasí ko ha taimi ʻo e fefakamolemoleʻaki, ko ha taimi ke fakamoʻui ai ʻa e ngaahi kafo motuʻá mo fakaleleiʻi ʻa e ngaahi vā kuo momokó.
“Ko ia, ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, ʻoku totonu ke mou fefakamolemoleʻaki; he ko ia ia ʻoku ʻikai te ne fakamolemoleʻi hono tokouá ʻi heʻene ngaahi angahalá ʻoku halaia ia ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí; he ʻoku nofo ʻiate ia ʻa e angahala lahi angé.
“Ko au, ko e ʻEikí, te u fakamolemoleʻi ʻa ia ʻoku ou loto ke fakamolemoleʻí, ka ʻoku ʻekeʻi meiate kimoutolu ʻa hoʻomou fakamolemoleʻi ʻa e kakai kotoa pē.”
Ko ia ai, ko e Kilisimasí ko ha taimi ia ke tau ngāue ʻo ope atu ʻi he ngaahi haʻi angamaheni ʻo e ʻofá mo e fakakaungāmeʻá. Ko e “melino, ʻofa ki he kakaí” ʻoku ʻikai ko ha pōpoaki pē ia maʻanautolu kuo tau ʻosi ongoʻi ʻofa mo tokanga ki aí, hangē ko e kaungā tangataʻi fonua ʻo hotau Siasí pe puleʻangá, kakai ʻoku nofo ʻi hotau koló pe kaungāʻapí, pe kakai ʻoku tatau hotau anga fakafonuá. Naʻe fakahā ʻe he kau ʻangelo ʻo e langí ha melino ki he kakai kotoa pē—ki he ngaahi kaungāmeʻá, ki he solá, naʻa mo e ngaahi filí. Ko e Kilisimasí ko ha taimi ia ke manatuʻi ko e fānau kotoa kitautolu ʻa ha Tamai ʻi Hēvani, naʻá Ne foaki Hono ʻAlo pē Taha Naʻe Fakatupú ke huhuʻi ʻa e kakai kotoa pē mei he maté. Kuo foaki mai foki ʻe heʻetau Tamai Hēvaní ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e fakamoʻuí mo e hakeakiʻí ki he faʻahinga kotoa ʻo e tangatá ʻi he ngaahi makatuʻunga tatau: ʻa e fakatomalá, papitaisó, pea talangofua ki he ngaahi fono mo e ngaahi ouau ʻo e ongoongoleleí.
IV.
ʻOku poupouʻi kitautolu ʻe he Laumālie ʻo e Kilisimasí ke tau fakaʻaongaʻi ʻa e faʻahitaʻu ko ʻení ke laka atu ʻi he ngaahi fakangatangatá pea fakatupulaki ha mahino mo ha ʻofa ki he kakai ʻo e matakali, ngaahi tui fakalotu, mo e tupuʻanga fakafonua kotoa pē. Tatau ai pē pe ko e tokolahi tahá ʻa e kakai Siasí ʻi heʻetau ʻi ʻIutaá, pe ko e tokosiʻi tahá ʻi he feituʻu kehe kotoa pē, ka ʻoku totonu ke tau alanima atu ki he ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine kotoa pē ʻo e ʻOtuá. ʻOku totonu ke tau fakafeohi fakamātoato ki he kakai kotoa pē, ʻa kinautolu ʻoku kau pe teʻeki kau ki heʻetau tuí. ʻOku totonu ke tau tauhi ʻa e fekau naʻe fai ʻe he ʻOtuá ki he palōfita ko Mōsesé ki he fānau ʻa ʻIsilelí:
“Kapau ʻoku nofo ʻaunofo ha muli mo koe ʻi ho fonuá, ʻoua naʻá ke fakamamahiʻi ia. Ka ko e muli ʻoku nofo mo koé ʻe tatau ia mo e tokotaha kuo tupu ʻiate kimoutolu, pea te ke ʻofa kiate ia ʻo hangē ko hoʻo ʻofa kiate koé.”
ʻOku totonu ke tau akoʻi ʻetau fānaú ke nau angalelei mo anga fakaʻatuʻi ki he kakai kotoa pē. ʻOku ou loto-mamahi ʻi he taimi kotoa pē ʻoku ou fanongo ai ki he loto-mamahi ʻa ha mātuʻa ʻoku ʻikai Siasi ʻi he koló ni koeʻuhí ʻoku nau tui kuo taki pe fakamavahevaheʻi honau ngaahi fohá mo e ʻofefiné ʻe he fānau pe toʻu tupu ʻo e Siasí. ʻOku ou fakatauange ʻoku hāhāmolofia pea holo ʻa e faʻahinga meʻa peheé. ʻOku totonu ke tau hoko ko e kakai anga fakakaungāmeʻa mo anga fakaʻatuʻi taha ʻi he kakai kotoa pē ʻi ha feituʻu pē.
ʻOku totonu ke tau fakaʻehiʻehi mei he ngaahi feohiʻanga ʻokú ne uesia hotau ʻulungāngá pe holoki ʻetau tuí mo e moihuú. Ka ʻoku ʻikai hanga ʻe he faʻahinga fakangatangata ko iá ʻo fakaʻatā kitautolu mei he fakakaukau ʻofa ki he niʻihi kehé. Pe te ne taʻofi kitautolu mei he ngaahi feohiʻanga ʻo e fengāueʻaki fakataha ki ha ngaahi meʻa ʻoku ʻaonga pe lelei ki he kotoa ʻo e kakaí.
Ko e laumālie ʻoku totonu ke tau tali ʻaki ʻa e pōpoaki ʻo e “melino, ʻofa ki he kakaí” ko e laumālie ia ʻo ʻetau līʻoa ʻi he tokoni ki he niʻihi kehé. Hangē pē ko hono fakamanatua ʻe he Kilisimasí ʻa e ʻaloʻi ʻo Ia naʻá Ne foaki ʻEne moʻuí maʻatautolu kotoá, ʻoku totonu ke tau takitaha fakaʻaongaʻi ʻa e Kilisimasí ko ha taimi ke fakaleleiʻi ai ʻa e ngaahi founga ʻo ʻetau foaki ki hotau kāingá.
ʻI heʻetau fai iá—ʻi hono fakafonu ʻe he Laumālie foaki ʻo e Kilisimasí ʻetau ngaahi fakakaukaú mo ʻetau tōʻongá—te tau takitaha fai ʻetau tokoni ki he taumuʻa taʻengata ʻo e “melino [mo e] ʻofa ki he kakaí.” Kuo taimi ke tau fai kotoa ia, he ʻoku tau ofi ki he hāʻele mai ʻa e ʻEikí ʻi he ʻaho kotoa pē. Hangē ko ia naʻe akoʻi mai ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻi heʻetau Konifelenisi naʻe toki ʻosi ʻi ʻOkatopá, “Ko e lelei tahá ʻoku teʻeki ai hoko mai koeʻuhí he ʻoku fakavaveʻi ʻe he ʻEikí ʻa ʻEne ngāué. Ko e lelei tahá ʻoku teʻeki ai hoko mai ʻi haʻatau liliu kakato hotau lotó mo ʻetau moʻuí kia Sīsū Kalaisí.” Ngata ia ʻo e leá.
Te u lau ʻi he taimí ni mei he “Ko e Kalaisi Moʻuí: Ko e Fakamoʻoni ʻa e Kau ʻAposetoló.” ʻOku pehē ai:
“ʻI heʻetau fakamanatua hono ʻaloʻi ʻo Sīsū Kalaisi he taʻu ʻe uaafe kuo hilí, ʻoku mau fakahoko atu ai ʻemau fakamoʻoni ki he moʻoni ʻo ʻEne moʻui taʻe ma-fakatatauá, pea mo e haohaoa ʻo ʻEne feilaulau fakalelei maʻongoʻongá. Kuo teʻeki ke ʻi ai ha taha kuo ʻi ai hano mālohi pehē kia kinautolu kotoa kuo moʻui, pe ʻe moʻui he funga ʻo māmaní.”
Hoko atu ʻa e leá, “ʻOku mau fakamoʻoni ʻi he loto māluʻia ko ʻEne moʻuí, ʻa ia ʻoku mahuʻinga fau ki he hisitōlia kotoa ʻo e tangatá, naʻe ʻikai kamata ia ʻi Pētelihema pe ʻosi ʻi Kalevale. Ko e ʻAlo Lahi Taha ia ʻo e Tamaí, ko e ʻAlo pē Taha ne Fakatupu ʻi he kakanó, ko e Huhuʻi ʻo e māmaní. …
“ʻOku mau fakahaaʻi ʻi he lea fakamātoato kuo ʻosi fakafoki mai Hono lakanga fakataulaʻeikí mo Hono Siasí ki he funga māmaní—‘pea kuo fokotuʻu ki he tuʻungá … ʻa e kau ʻaposetolo mo e kau palōfita, ko hono fuʻu makatulikí ʻa Sīsū Kalaisi pē.’”
Hoko atu kupuʻi leá, “ʻOku mau fakamoʻoni ʻe ʻi ai ʻa e ʻaho ʻe toe hāʻele mai ai ki he māmaní. ‘Pea ʻe fakahā ʻa e nāunau ʻo [e ʻEikí], pea ʻe mamata ki ai ʻa e kakai kotoa pē.’” Ngata ia ʻo e leá. “Te Ne pule ia ko e Tuʻi ʻo e Ngaahi Tuʻi mo e ʻEiki ʻo e Ngaahi ʻEiki, pea ʻe peluki ʻa e tui kotoa pē, mo vete ʻa e ʻelelo kotoa ʻi heʻenau hū kiate Iá.
“ʻOku mau fakamoʻoni, ʻi heʻemau hoko ko ʻEne kau ʻAposetolo moʻoni kuo ʻosi fakanofó—ko Sīsuú ko e Kalaisi Moʻuí Ia, ko e ʻAlo taʻe faʻamate ʻo e ʻOtuá. Ko e Tuʻi Maʻongoʻonga ia ko ʻImānuelá, ʻoku tuʻu he ʻahó ni ʻi he toʻomataʻu ʻo ʻEne Tamaí.” Te u toe lau atu ʻa e kupuʻi leá “Ko Ia ʻa e maama, mo e moʻui, pea mo e ʻamanaki leleiʻanga ʻo e māmaní. Ko Hono ʻalungá, ko e hala ia ʻoku fakatau ki he fiefia ʻi he moʻui ko ʻení pea mo e moʻui taʻengata ʻi he maama ka hoko maí. Fakafetaʻi ki he ʻOtuá ʻi Heʻene meʻaʻofa taʻe ma-fakatataua mai ʻaki Hono ʻAlo fakalangí.”
ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.