2025
Fehuʻi ʻe 3 ke Fehuʻi Loto Pē Kiate Koe Lolotonga e Fakaʻosinga Uike ʻo e Konifelenisi Lahí
September 2025


Mei he YA Fakauiké

Fehuʻi ʻe 3 ke Fehuʻi Loto Pē Kiate Koe Lolotonga e Fakaʻosinga Uike ʻo e Konifelenisi Lahí

ʻE lava ke tokoni atu ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení ke ke tokanga taha ki he meʻa kuo folofola atu ʻaki ʻe he ʻOtuá kiate koé.

ko ha fefine kei talavou ʻoku tangutu ʻi he seá ʻo tohi ʻi ha kiʻi pepa

ʻI heʻetau hoko ko e kau ākonga ʻa Sīsū Kalaisi mo e kāingalotu ʻo Hono Siasí, te tau lava ʻo maʻu ʻa e tali ki heʻetau ngaahi fehuʻi loloto tahá ʻi he lolotonga ʻo e konifelenisi lahí.

Kuo tuʻo lahi ʻene hoko ʻeni kiate au!

Ka neongo ia, kuo ʻi ai foki mo ha ngaahi taimi naʻe ʻikai ke u fakapapauʻi ai pe ko e hā ʻa e ngaahi fehuʻi ke faí pe founga ke ʻai ai ke fakataautaha ange ʻa e konifelenisí.

ʻOku mahuʻinga ke teuteuʻi hotau ʻatamaí, lotó, mo e ʻapí ke fanongo ki hotau kau takí ʻi he fakaʻosinga uike toputapu ko ʻení, kae fēfē kapau ʻoku ʻikai ke tau fakapapauʻi pe ko e hā e ngaahi fehuʻi ke faí?

Kapau ko e meʻa ia ʻoku hokó, ko ha fokotuʻu ʻeni ʻe tolu ʻe ala tokoni atu ke ke maʻu ʻa e fakahinohino ʻokú ke fekumi ki aí:

1. Ko e Hā ʻOku Ou Fakahoko Leleí?

ʻI he ofi mai ʻa e konifelenisí, ʻe faingofua ke tokanga taha ki he meʻa ʻoku ʻikai ke ke fakahoko totonú. Ka ʻoku ʻikai totonu ke ke loto-siʻi ʻi he ngaahi pōpoaki mei he kau taki ʻo e Siasí—he ʻoku finangalo ʻa e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ke nau fakalotolahiʻi koe. ʻE lava ke tokoniʻi koe ʻe he ngaahi pōpoaki ko ʻení ke ke ʻiloʻi ho ngaahi mālohingá, langa ʻiate kinautolu, mo kei ʻomai e maama ʻa e Fakamoʻuí ki hoʻo moʻuí.

Naʻe toki akoʻi kimuí ni ʻe ʻEletā Petuliki Kialoni ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá: “Ko e taumuʻa ʻo e palani maʻongoʻonga ʻa e Tamaí ki he fiefiá ko hoʻo fiefia, ʻi heni, ʻi he taimí ni, pea ʻi he nofo taʻengatá. ʻOku ʻikai ʻuhinga ia ke taʻofi hoʻo fiefiá mo fakatupu ke ke hohaʻa mo tailiili.”

Ko e hā ʻa e meʻa ʻokú ke fakahoko leleí? Ko e hā e meʻa ʻokú ne ʻomi kiate koe ʻa e fiefiá? ʻOkú ke ʻomi fēfē ʻa e fiefiá ki he niʻihi kehé?

Fakakaukau ki he founga ʻokú ke fua ai ho uiuiʻí, neongo e nounou ho taimí. Mahalo ʻokú ke fakaʻamu ke fakaʻaongaʻi ha taimi ʻi he folofolá, neongo ʻoku ʻikai fakahoko maʻu pē hoʻo akó. Mahalo ʻoku tokoni atu ʻa e fakatomala fakaʻahó ke mahino e Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí mo e founga ʻo ʻEne tokoni ke ke “tuʻumālie māmālié” (Mōsaia 21:16). Pe mahalo naʻá ke toki kātakiʻi kimuí ni ha taha naʻe ʻikai fuʻu angaʻofa atu kiate koe.

ʻOkú ke lelei ange ʻi he tuʻunga ʻokú ke mafakakaukauá, siʻoku kaungāmeʻa.

ʻOku ʻi ai maʻu pē ha faingamālie ke tupulaki mo fakalakalaka, ka ʻi hoʻo fakafanongo ʻi he lolotonga ʻo e fakaʻosinga uiké, tokanga taha ki ho mālohingá mo e founga te ke lava ʻo fakaʻaongaʻi ai hoʻo leleí, ngaahi talēnití, mo hoʻo malava ke tāpuakiʻi ʻa e niʻihi kehé mo hoko atu ke tatau mo e Fakamoʻuí.

2. Ko e Hā Te u Lava ʻo Tānaki Atu pea Ko e Hā Te u Lava ʻo Toʻo mei Heʻeku Moʻuí?

ʻE lava ke kiʻi fakamafasia ʻa e fanongo laulau-houa ki he ngaahi fakaafé mo hono fakakaukauʻi ʻa e founga ke fakaʻaongaʻi kotoa ai kinautolú. Ka neongo ia, ʻoku ʻikai kole atu hotau kau takí ke ke fai fakaʻangataha ʻa e ngaahi liliu kotoa ko ʻení.

Ko hono moʻoní, Kuo ʻosi akoʻi ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni: “Ko e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ko ha ongoongolelei ia ʻo e fakatomala. Koeʻuhí ko e Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí, ʻoku ʻomi ʻe Heʻene ongoongoleleí ha fakaafe ke hokohoko atu e liliú, tupulakí, mo e hoko ʻo maʻa angé. Ko ha ongoongolelei ia ʻo e ʻamanaki lelei, faifakamoʻui, mo e fakalakalaka. Ko ia ai, ko e ongoongoleleí ko ha pōpoaki ia ʻo e fiefia! ʻOku fiefia hotau laumālié ʻi he kiʻi laka ki muʻa kotoa pē ʻoku tau fakahokó.”

Ko e taimi ʻokú ke fanongo ai ki he ngaahi pōpoaki ʻi he konifelenisí, fakakaukau ke ke nofotaha ʻi he lelei te ke lava ʻo tānakí mo e meʻa te ke lava ʻo kamata toʻo taha taha mei hoʻo moʻuí. Mahalo ʻokú ke fie fakamoleki ha taimi siʻisiʻi ange ʻi he mītia fakasōsialé kae taimi lahi ange hono lau ʻo e folofolá. Pe mahalo ʻokú ke fie fakamoleki ha taimi lahi ange ʻi he temipalé kae siʻi ange ho taimi ʻi he sea moluú.

ʻI hoʻo lotu ʻo kole ki he Tamai Hēvaní ha fakahinohino mo ha tokoní, te Ne fakahā atu ʻa e founga ke ke kamata fakahoko ai ʻa e fanga kiʻi sitepu iiki mo faingofua ko ʻeni ʻe fakatau ki ha liliu lahi, pea fakamulituku ki ha fiefia lahi angé.

3. Ko e Hā ʻOku Finangalo e Tamai Hēvaní Ke u ʻIloʻi he Taimi Ní?

ʻOku tau fiemaʻu he taimi ʻe niʻihi ke ʻomai ʻe he Tamai Hēvaní ha tohi fakahinohino fakahokohoko ki he fili kotoa pē ʻoku ʻamanaki ke tau fakahoko. ʻOku ʻafioʻi ʻe he Tamai Hēvaní ha meʻa lahi ange ʻiate kitautolu, pea ʻoku kau ai ʻa e ngaahi holi ʻa hotau lotó mo e ngaahi mana ʻoku tau kolé. ʻI he fakaʻosinga uike konifelenisi ko ʻení, ʻoua ʻe kole ha palani fakaikiiki, kae mahalo te ke lava ʻo tokanga taha ki he meʻa mahuʻinga taha ʻokú Ne finangalo ke ke ʻiloʻi ʻi he taimi ní.

Tokanga ki he ngaahi foʻi lea, ngaahi kupuʻi lea, mo e ngaahi kaveinga ʻoku ʻasi ʻi he fakatahaʻanga takitaha. Hiki kinautolu pea lotua ha tokoni ke ke fakatokangaʻi ʻa e meʻa ʻokú Ne finangalo ke folofola atu ʻaki kiate koé.

Naʻe fakamanatu kimuí ni ʻe ʻEletā Tieta F. ʻUkitofa ‘o e Kōlomu ʻo e Kau ‘Aposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ki he kakai lalahi kei talavoú: “‘Oku ou tapou atu ke ke tui ʻe toe lelei ange hoʻo moʻuí kapau te ke falala ki he ‘Otuá ke Ne tataki koe ʻi ho ngaahi ʻalungá. ʻOkú Ne ʻafioʻi e ngaahi meʻa ʻoku ʻikai malava ke ke ʻiloʻí, pea ʻoku ʻi ai haʻo kahaʻu kuó Ne teuteuʻi maʻau ka ʻoku ʻikai malava ke ke mafakakaukaua.”

Ko e hā pē ha ngaahi fehuʻi te ke ʻalu mo ia ki he konifelenisi lahí, ʻiloʻi ʻoku fie folofola atu ʻa e Tamai Hēvaní kiate koe. Kapau te ke foaki kiate Ia ho taimí, ho lotó, mo hoʻo tokanga fakamātoató, mahalo te ke ʻohovale ʻi he ngaahi pōpoaki kuó Ne tokonaki maʻaú!