2025
Ngaahi Fehuʻi mo e Tali fekauʻaki mo e Moʻui Lelei Fakaeʻatamaí
September 2025


“Ngaahi Fehuʻi mo e Tali fekauʻaki mo e Moʻui Lelei Fakaeʻatamaí,” Liahona, Sepitema 2025.

Mei he YA Fakauiké

Ngaahi Fehuʻi mo e Tali fekauʻaki mo e Moʻui Lelei Fakaeʻatamaí

ʻE fakaleleiʻi ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku taʻetotonu ʻi he moʻuí koeʻuhí ko Sīsū Kalaisi.

lea ʻoku hiki ʻi ha ngaahi foʻi pula

ʻE lava ke ongo ʻo hangē ʻoku taʻemalava he taimi ʻe niʻihi ʻa hono maʻu ʻa e fiefiá ʻi he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí lolotonga hono fakapalanisi e ngaahi pole ʻi he moʻui lelei fakaeʻatamaí. ʻE lava ke taʻofi kitautolu ʻe he ngaahi mālohi ʻoku faingataʻa ke mapuleʻí, mei heʻetau ongoʻi e ivi tākiekina ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻo hangē ʻokú ne ngaohi kitautolu ke tau fehuʻia pe ko e hā e ʻuhinga ʻoku tau toutou feinga aí.

Neongo kuo teʻeki fakahā mai ʻe he ʻEikí ʻa e ngaahi tali kotoa ki heʻetau ngaahi tautapa ongo fakaeloto tahá, ka kuó Ne ʻomi ha ngaahi fakahinohino, akonaki, fakafiemālie, mo e ʻamanaki lelei ʻo fakafou ʻi Heʻene kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló pea mo e kau taki kehe ʻo e Siasí.

Ko ha niʻihi eni ʻo e ngaahi lea fakalaumālie ʻe lava ke nau tokoni ki hono tali e ngaahi fehuʻi angamaheni ʻoku faʻa ʻeke ʻe he kakai lalahi kei talavoú. Kapau kuó ke hohaʻa foki ki ha niʻihi ʻo e ngaahi fehuʻí ni, ʻiloʻi ʻe lava ke ʻoatu ʻe he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ha nonga mo e ʻamanaki lelei kiate koe ʻi he taimi he ʻikai toe lava ai ʻe ha meʻa kehé.

Ongoʻi e Laumālié

F: ʻOku hoko nai ʻeku ngaahi faingataʻaʻia fakaeʻatamaí ko ha ola ʻo ha angahala?

T: “ʻOku mahuʻinga ke ʻiloʻi ko e [puke fakaeʻatamaí] ʻoku ʻikai ko e ola ia ʻo ha vaivaiʻanga, pe ko e ola angamaheni ia ʻo e angahalá. … Te tau malava fakataha ʻo mavahe mei he ngaahi ʻao ʻo e ongoʻi liʻekiná mo e manukiá koeʻuhí ke toʻo atu e mafasia ʻo e ongoʻi maá pea lava ke hoko e ngaahi mana ʻo e fakamoʻuí.”

Sisitā Reyna I. Aburto, Tokoni Ua mālōlō ʻi he Kau Palesitenisī Lahi ʻo e Fineʻofá, “[Lolotonga e Ngaahi Faingataʻá, ʻEiki Ta Feʻao Pē]!,” Liahona, Nōvema 2019, 58.

F: Ko e hā e ʻuhinga ʻoku ʻikai ke u sai ange ai ʻi heʻeku fai e meʻa ʻoku totonú?

T: “ʻOua naʻá ke pehē te ke lava ʻo fai ʻa e meʻa kotoa pē kae fai pē meʻa te ke lavá. Kapau ko ha konga siʻi pē ia, fakahoungaʻi pē ia pea ʻai hoʻo kātakí ke lahi. Lahi e ngaahi taimi kuo fekau mai ai ʻe he ʻEikí ki ha taha ʻi he folofolá ke ‘fakalongo pē’ pe ‘fakalongolongo pē’—ʻo tatali. ʻOku hoko ʻetau kātekina fuoloa ha ngaahi meʻa heʻetau moʻuí ko ha konga ia ʻo ʻetau ako ʻi he matelié.”

Palesiteni Jeffrey R. Holland, Palesiteni Leʻoleʻo ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “Hangē ha Ipu Kuo Maumaú,” Liahona, Nōvema 2013, 41.

F: ʻE founga fēfē haʻaku ʻilo ʻoku ou maʻu e ngaahi tali ki he lotú ʻi he taimi ʻoku faingataʻa ai ke u fakatokangaʻi kinautolu koeʻuhí ko ʻeku moʻui lelei fakaeʻatamaí?

T: “ʻOku fiemaʻu ʻe he ʻOtuá ke fai hotau lelei tahá pea ngāue leva ʻo ʻikai tali ke fakakounaʻi kitautolu, he taimi ʻoku lahi ai ʻa e ngaahi meʻa taʻepau mo faingataʻa ʻoku tau fehangahangai mo ia ʻi heʻetau moʻuí (vakai, 2 Nīfai 2:26), pea falala kiate Ia. … Mahalo te tau toutou vilitaki atu pē ʻi he lotu mo e ʻamanaki lelei—kae ʻikai ha fakapapauʻi moʻoni mai—ʻoku tau ngāue ʻo fakatatau ki he finangalo ʻo e ʻOtuá. Ka ʻi heʻetau fakaʻapaʻapaʻi ʻetau ngaahi fuakavá mo tauhi e ngaahi fekaú, pea toe lahi ange ʻetau feinga maʻu pē ke fai ʻa e meʻa ʻoku totonú pea ke hoko ʻo lelei ange, te tau lava ke ʻaʻeva mo falala moʻoni ʻe tataki ʻe he ʻOtuá ʻetau ngaahi laká.”

ʻEletā David A. Bednar, ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “Ko e Laumālie ʻo e Fakahaá,” Liahona, Mē 2011, 90.

F: Te u lava fēfē ʻo ongoʻi ʻa e fiefia ʻi he ongoongoleleí ʻi he taimi ʻoku ʻai ai ʻe he loto-taʻotaʻomiá ke faingataʻa ʻeku ongoʻi e fiefiá?

T: “ʻI hoʻomou fekumi ʻi he folofola ʻa e ʻOtuá ke mahino lahi ange ʻa e palani taʻengata ʻa e ʻOtuá … mo fāifeinga ke ʻaʻeva ʻi Hono Halá, te mou aʻusia ʻa e ‘melino ʻo e ʻOtuá, ʻa ia ʻoku lahi hake ʻaupito ʻi he faʻa [ʻiló]’ [Filipai 4:7], ʻo aʻu pē ki he lotolotonga ʻo e mamahi lahí. Te mou ongoʻi ha fakautuutu ange ʻo e ʻofa taʻe-hano-tatau ʻa e ʻOtuá ʻi homou lotó. ʻE ikunaʻi ʻe he ivi tākiekina fakalangí hoʻomou ngaahi faingataʻaʻiá, pea ʻe kamata ke mou aʻusia ʻa e ngaahi nāunau mo e meʻa fakaofo ʻoku taʻe-mafakamatalaʻi ʻo e puleʻanga ʻoku ʻikai mātaá, haohaoa mo fakalangí. Te mou ongoʻi hoʻomou mālohi ange fakalaumālié ʻo ʻikai uesia ʻe he fefūsiaki mālohi ʻo e māmani ko ʻení.”

ʻEletā Dieter F. Uchtdorf ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “Ko ha Fiefia Māʻolunga Ange,” Liahona, Mē 2024, 69.

Ko Hono Maʻu ʻo e Mālohi ʻo Sīsū Kalaisí

F: ʻE founga fēfē haʻaku ako ke falala mo fakafalala kia Kalaisi ʻi heʻeku ongoʻi he ʻikai ke u lava ʻo falala kiate au koeʻuhi ko ʻeku ngaahi faingataʻaʻia fakaeʻatamaí?

T: “Ko e lahi ange hoʻo ako ʻo kau ki he Fakamoʻuí, ko e faingofua ange ia hoʻo falala ki Heʻene ʻaloʻofá, ko ʻEne ʻofa taʻe-fakangatangatá, mo Hono mālohi fakaiviá, faifakamoʻuí, mo e mālohi ke huhuʻí. …

“… Kapau ʻe liʻaki koe ʻe he meʻa kotoa pē mo e taha kotoa pē ʻi he māmaní ʻokú ke falala ki aí, he ʻikai pē ke teitei liʻaki koe ʻe Sīsū Kalaisi mo Hono Siasí.”

Palesiteni Russell M. Nelson, “Kuo Toetuʻu ʻa Kalaisi; ʻE Hiki e Ngaahi Moʻungá ʻi he Tui Kiate Iá,” Liahona, Mē 2021, 103, 104.

F: ʻOku ʻafioʻi moʻoni nai ʻe Kalaisi ʻa e ongo ʻoku ou maʻú?

T: “Mahalo he ʻikai ha mēmipa ia ʻo e fāmilí, kaungāmeʻá, pe taki lakanga fakataulaʻeikí—neongo pe ko e hā haʻane ongoʻi pe ʻuhinga lelei—ʻokú ne ʻiloʻi lelei ho lotó pe maʻu e ngaahi lea totonu ke tokoni ke fakamoʻui koé. [Kae] ʻiloʻi muʻa ʻeni: ʻoku ʻi ai ha Taha ʻoku mahino lelei ki ai e meʻa ʻokú ke fouá, ʻa ia ʻoku ‘māfimafi lahi ange ʻi he māmaní kotoa’ [1 Nīfai 4:1], pea te ne lava ke ʻ[fakahoko] lahi hake ʻaupito ʻaupito ʻi he meʻa kotoa pē te [mou] kolea pe mahalo ki aí’ [ʻEfesō 3:20].”

ʻEletā Matthew S. Holland ʻo e Kau Fitungofulú, “Ko e Meʻafoaki Fakaʻofoʻofa ʻo e ʻAló,” Liahona, Nōvema 2020, 46.

Ko Hono Ongoʻi e ʻOfa ʻa e ʻOtuá

F: ʻOku kei ʻofa pē nai e ʻOtuá ʻiate au neongo ʻeku maʻu e ngaahi faingataʻaʻia fakaeʻatamaí?

T: “Mahalo ʻoku ʻi ai ha ngaahi fakakaukau fakalotosiʻi mo fakapoʻuli ʻokú ne lōmekina hoʻo fakakaukaú, ngaahi pōpoaki ʻokú ne tala atu ʻokú ke fuʻu kafo mo puputuʻu, fuʻu vaivai mo liʻekina, fuʻu makehe pe hē ke maʻu ʻa e ʻofa fakalangí ʻi ha tuʻunga moʻoni. Kapau ʻokú ke fanongoa ʻa e ngaahi fakakaukau ko iá, kātaki ʻo fanongo mai: ʻoku hala ʻa e ngaahi leʻo ko iá. Te tau lava ʻo liʻaki ʻa e kafó ʻi ha faʻahinga founga ʻokú ne taʻofi kitautolu mei he ʻofa fakalangí.”

ʻEletā Karl D. Hirst ʻo e Kau Fitungofulú, “ʻOfeina ʻe he ʻOtuá,” Liahona, Nōvema 2024, 11.

F: Ko e hā e ʻuhinga ʻoku ʻikai toʻo ai ʻe he ʻOtuá ʻa e faingataʻa ko ʻení?

T: “ʻI heʻetau faifeinga ko ia ke maʻu ha nonga mo ha loto mahino ki he ngaahi faingataʻá ni, ʻoku mahuʻinga fau ke manatuʻi ʻoku tau moʻui—pea ʻoku tau fili ke moʻui—ʻi ha māmani hinga ʻa ia ʻe toutou siviʻi tā tuʻo lahi ai ʻa e ngaahi taumuʻa fakalangi ʻo ʻetau tulifua ki he meʻa faka-ʻOtuá. ʻOku hoko ʻa e palani ne talaʻofa mai ai ha Fakamoʻui mo ha Huhuʻí, ko e fakalotolahi taupotu tahá ia, he ʻoku fakafou ʻi heʻetau tui kiate Iá, ʻa hono hiki hake kitautolu ke tau ikunaʻi ʻa e ngaahi sivi mo e ngaahi ʻahiʻahi ko ʻení, neongo ʻe lahi faufaua ki he Tamaí mo Hono ʻAlo naʻá Ne fekauʻi maí, ʻa e feilaulau ki hono fakahoko iá. ʻOku fakafou pē ʻi heʻetau fakahoungaʻi e ʻofa fakalangí ni, ha hōloa ai ʻetau mamahí ke tau lava ʻo matuʻuaki, maʻu ha loto mahino pea iku ai pē ki hano ikunaʻi.”

Palesiteni Jeffrey R. Holland, Palesiteni Leʻoleʻo ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “Hangē ha Ipu Kuo Maumaú,” Liahona, Nōvema 2013, 40.

Fili ke Moʻui

F: Kapau ʻoku ou ʻilo ʻe lelei ange e moʻui ka hokó, ko e hā e ʻuhinga ʻoku totonu ai ke u hokohoko atu ʻa e moʻui ko ʻení?

T: “Ko e hā pē meʻa ʻokú ke hohaʻa pe faingataʻaʻia aí, ʻoku ʻikai ko e talí ʻa e mate taonakitá. He ʻikai mōlia ai e mamahi ʻokú ke ongoʻí pe ko ia ʻokú ke pehē ʻokú ke fakatupú. ʻI ha māmani ʻoku fuʻu fiemaʻu ai ʻa e maama kotoa pē ʻe ala maʻú, ʻoua muʻa naʻá ke fakasiʻia ʻa e maama taʻengata naʻe foaki ʻe he ʻOtuá ki ho laumālié kimuʻa pea fakatupu e māmani ko ʻení. Talanoa ki ha taha. Kole ha tokoni. ʻOua muʻa naʻá ke fakaʻauha ʻa e moʻui naʻe foaki ʻe Kalaisi ʻEne moʻuí ke fakatolongá. Te ke lava ʻo kātekina e ngaahi faingataʻa ʻo e moʻui fakamatelié ni koeʻuhí te mau tokoniʻi koe ke ke kātekina kinautolu.”

Palesiteni Jeffrey R. Holland, Palesiteni Leʻoleʻo ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “ʻOua Te Ke Manavahē: Ka Ke Tui Pē!,” Liahona, Mē 2022, 36.

“Kāinga neongo pe ko e hā ʻokú ke fefaʻuhi mo iá—fakaʻatamai pe fakaeloto pe fakaesino pe ko ha faʻahinga meʻa pē—ʻoua naʻá ke fili ke ke taʻofi e mahuʻinga ʻo e moʻuí ʻaki haʻo fakangata ia! Falala ki he ʻOtuá. Pikitai ki Heʻene ʻofá. ʻIloʻi ʻe ʻi ai e ʻaho ʻe mafoa ngingila mai ai e atá pea ʻe mōlia atu leva e ngaahi haʻahaʻa kotoa ʻo e moʻui fakamatelié.”

Palesiteni Jeffrey R. Holland, Palesiteni Leʻoleʻo ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “Hangē ha Ipu Kuo Maumaú,” Liahona, Nōvema 2013, 42.

Ko Hono Poupouʻi ʻo e Niʻihi ʻOku Tau ʻOfa Aí

F: Te u poupouʻi fēfē ʻa e taha ʻoku ou ʻofa ai ʻokú ne feʻao mo e ngaahi faingataʻa fakaeʻatamaí?

A: “ʻOku tau mateuteu mo tokoniʻi kitautolu mo e niʻihi kehe ʻoku nau faingatataʻaʻiá ʻi heʻetau ako fekauʻaki mo e puke fakaʻatamaí. ʻOku tokoni ʻa e fealeaʻaki tauʻatāina mo totonú ke maʻu ʻe he kaveinga mahuʻingá ni e tokanga ʻoku fiemaʻu ki aí. Ko hono fakakātoá, ʻoku muʻomuʻa e fakamatalá ʻi he tataki fakalaumālié mo e maʻu fakahaá. ʻOku faʻa uesia ʻe he ngaahi pole mahino ko ʻení ha faʻahinga taha pē, pea ʻi heʻetau fehangahangai mo iá, ʻoku hangē ʻoku nau fuʻu lahí.

“Ko e taha e ngaahi ʻuluaki meʻa ʻoku fiemaʻu ke tau ʻiló ʻoku ʻikai ke liʻekina kitautolu. ʻOku ou fakaafeʻi atu ke ke ako e kaveinga ʻo e moʻui lelei fakaeʻatamaí ʻi he polokalama ko e Tokoni ʻo e Moʻuí mei ha vahe ʻi he Gospel Library. ʻOku hanga ʻe he ʻiló ʻo ʻomi ha mahino, tali, manavaʻofa mo ha ʻofa ʻoku lahi angé. Te ne lava ʻo holoki e loto-mamahí, mo tokoni ke tau tupulaki mo tokanga ki he ngaahi meʻa ʻoku moʻui leleí mo e ngaahi fetuʻutaki ʻoku fakatupu moʻui leleí.”

ʻEletā Erich W. Kopischke ʻo e Kau Fitungofulú, “Lea ki he Moʻui Lelei Fakaeʻatamaí,” Liahona, Nōvema 2021, 38.

F: Naʻe mate ha taha ʻo hoku ngaahi ʻofaʻangá ʻi he taonakitá koeʻuhí ko e ngaahi faingataʻaʻia fakaeʻatamaí. Ko e hā e meʻa ʻe hoko kiate kinautolú?

A: “ʻOku ʻi ai ha fakakaukau fakalotu motuʻa ko e taonakitá ko ha angahala ia pea ko e tokotaha ʻoku [mate ʻi he] taonakitá ʻoku kapusi ia ki heli ʻo taʻengata. ʻOku matuʻaki hala ʻaupito ia. ʻOku ou tui ko e lahi taha ʻo e ngaahi tūkungá ʻe ʻilo ai ko e niʻihi fakafoʻituitui ko ʻení kuo nau moʻui loto-toʻa pea he ʻikai hoko e taonakitá ko ha ʻulungaanga tefito ia ke fakapapauʻi ai honau tuʻunga ʻi he taʻengatá.”

ʻEletā Dale G. Renlund ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “Renlund: Understanding Suicide” (vitiō), Gospel Library.

talavou ʻi he hopo ʻa e laʻaá

Laka Atu ki Muʻa pea Hanga Hake ki ʻOlunga

ʻOku faʻa kehe e ngaahi tali ʻe niʻihi ʻoku ʻomi ʻe he ʻOtuá kiate kitautolú mei he meʻa naʻa tau ʻamanaki ki aí, pea he ʻikai hoko mai ha ngaahi tali ʻe niʻihi ʻi he moʻuí ni. Neongo ʻoku ʻikai ke tau ʻilo e meʻa kotoa pē he taimí ni fekauʻaki mo e ʻuhinga ʻoku fefaʻuhi ai hatau tokolahi mo e ngaahi faingataʻaʻia fakaeʻatamaí, ka ʻe lava ke fakalotolahiʻi kitautolu ʻe he talaʻofa ʻe ʻi ai e ʻaho te tau maʻu ai e mahino kānokato ki he meʻa kotoa pē. Ko ʻetau ngaahi ngāué—neongo ʻe ngali hangē ʻoku ʻikai ola lelei he taimi ʻe niʻihi—ʻe hoko ʻo ʻaonga kotoa ia (vakai, Kalētia 6:9; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 58:3).

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Tieta F. ʻUkitofa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻo pehē: “ʻOku fakaʻofoʻofa ʻa e tuí koeʻuhí he ʻoku vilitaki ia ʻo aʻu pē ki he taimi ʻoku ʻikai hoko mai ai ʻa e ngaahi tāpuakí ʻo hangē ko ʻetau ʻamanakí. ʻOku ʻikai ke tau lava ʻo ʻilo ʻa e kahaʻú, ʻoku ʻikai ke tau ʻilo ʻa e kotoa ʻo e ngaahi talí, ka te tau lava ʻo falala kia Sīsū Kalaisi ʻi heʻetau kei fakalakalaka pē ki muʻá he ko hotau Fakamoʻuí mo e Huhuʻí Ia.”

ʻI hoʻo fonongaʻia e ngaahi faingataʻa ʻo e moʻui lelei fakaeʻatamaí mo kinautolu ʻokú ke ʻofa aí, manatuʻi ko e meʻa kotoa pē ʻoku taʻetotonu ʻi he moʻuí ʻe fakaleleiʻi ia koeʻuhí ko Sīsū Kalaisi. Hokohoko atu hoʻo laka ki muʻá mo e fakalakalaká—pea ʻi Heʻene ʻi ho tafaʻakí, te ke lava maʻu pē ʻo kitaki ʻi he ʻamanaki lelei.