Mei he YA Fakauiké
Ko e Liliu ʻo e Meʻa Taʻeolí ke Mahuʻingamālié: Founga ke Maʻu ai ʻa e Fiefiá ʻi he Moʻui Fakaʻahó
ʻE lava ke tokoniʻi koe ʻe he kiʻi māmālie hifo mo loto fakamātoató, pea naʻa mo e ngaahi ngāue taʻeoli taha ʻo e moʻuí, ke ke ongoʻi ha fiefia lahi ange.
ʻOku ou fehiʻa ʻaupito ʻi he fufulu e ʻū peletí.
ʻOku fakamole taimi, palakū e meʻakai ʻoku vivikú, pea ʻoku hangē ia ko e taimi kotoa pē ʻosi ai ʻeku fufulu e ʻū peletí, ʻoku toe fakafonu hake pē iá. ʻI ha ngaahi ʻaho ʻe niʻihi, ʻoku mātuʻaki fakaongosia ʻa e fakakaukau ki he fufulu peletí peá u loto au ke ʻoua ʻaupito te u toe feimeʻakai.
ʻOku ou tui ʻokú ke ongoʻi tatau ʻi ha taha ʻo hoʻo ngaahi ngāué, tatau ai pē pe ko e pelupelu fō, fakamaau, pe vekiume ʻa e falé. ʻOku ʻikai ha fakamaau totonu ia heni.
Ko e taimi ʻoku fokotuʻuna ai ʻa e ngaahi ngāue fakaʻahó, pe ʻikai ke tau fakatokangaʻi ʻa e taumuʻa ʻo e ngaahi ngāue fakalaumālié, ʻe lava ke nau fakamafasia mo ʻikai fakafiefia. Te ke ala kamata ke fehuʻi pē kiate koe pe ʻoku ʻi ai koā hanau mahuʻinga. Kuo faleʻi mai ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni, “ʻI he taimi ʻoku taulōfuʻu [atu ai] kiate koe ʻa e [loto] mafasiá, fakakaukau fakasilesitiale!”
Ka ʻoku ʻi ai moʻoni koā ha taumuʻa fakasilesitiale ki he ngāue taʻeoli kotoa pē?
Kiʻi Tuʻu ʻo Sio ki he ʻAta Totonú
Kapau kuó ke ʻosi sio ofi ʻi ha tā-valivali, hangē ko e ngaahi tā ʻa e Koloti Mōnetí (Claude Monet) pe Viniseni veni Koú (Vincent van Gogh), te ke fakatokangaʻi ko e ngaahi mataʻi polosi ʻo e ngaahi tā-valivalí ʻoku nau tamatemate fakataha ʻo fetaulaki ʻi ha ngaahi foʻi toti mo e ngaahi laine manifi. ʻOkú ke toki lava pē ʻo sio ki he fōtunga moʻoni ʻo e tā-valivalí—ko ha tā fakaʻofoʻofa, mo napangapanga-mālie, ʻi he taimi ʻokú ke kiʻi holomui aí.
ʻOku ou tui ko e konga ia ʻo e ʻuhinga ʻa Palesiteni Nalesoni ʻi heʻene fakalotolahiʻi kitautolu ke tau fakakaukau fakasilesitialé. Ko e taimi ʻoku tau kiʻi holomui ai ʻo vakai ki he ʻata totonu ʻo e tā valivalí, ʻoku toki mahino leva kiate kitautolu ʻa e fekauʻaki ʻa e “mataʻi polosi” faingataʻa takitaha ki heʻetau fakalakalaka taʻengatá.
ʻOku fakamahinoʻi mai ʻe ʻEletā Tieta F. ʻUkitofa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá: “ʻE ʻi ai e ʻaho te ke toki mamata ai ki hono tuʻunga totonú, pea te ke ʻiloʻi leva naʻe ʻi ai maʻu pē ha palani ʻa e Tā Valivali Tuʻukimuʻá ki he ngaahi foʻi toti naʻe moveteveté. Te ke ʻiloʻi naʻá Ne teuteuʻi koe ki ha ngaahi faingamālie mo e ngaahi lavameʻa ʻoku nāunauʻia lahi ange ʻi he meʻa te ke fakakaukauʻí pe lavaʻi pē ʻiate koé.”
Ko e ʻuhinga ʻeni kiate au ʻo e tauhi ha fakakaukau tauʻatāiná:
Kapau ʻoku ʻi ai ha meʻa ʻoku ou mātuʻaki vēkeveke ke haka, ka ʻoku ʻuli ʻa e naunau feimeʻatokoni ʻoku ou fiemaʻu ki aí, ʻoku ʻikai ha palopalema kapau te u fufulu kinautolu. ʻOku hanga ʻe heʻeku vēkeveke ki he meʻakai leleí ʻo ikunaʻi ʻa ʻeku fehiʻa ke olo e ʻū kuló mo e fakapakú.
Kae mahulu hake aí, ʻoku ou ʻiloʻi ʻoku faitokonia ʻe he maʻu ha peito ʻoku maʻá ʻa hoku lotó mo ʻai ke faingofua ange ke u ongoʻi ʻa e Laumālié. ʻE toe teuteuʻi foki au he taimí ni ʻe he ako ke moʻui māú ke u tokangaʻi lelei ange haku fāmili ʻi he kahaʻú. ʻIkai ngata ai, ʻe tokoniʻi au ʻe heʻeku fakahoko hoku ngaahi fatongia fakaʻahó ke u fakatupulaki ʻa e anga faka-Kalaisi ʻo e faivelengá.
ʻOku poupouʻi kitautolu ʻe he ngaahi folofolá: “ʻOua naʻá mo fiu ʻi he faileleí, he ʻokú mo ʻai ʻa e tuʻunga ʻo ha ngāue lahi. Pea ʻoku tupu mei he ngaahi meʻa īkí ʻa e ngaahi fuʻu meʻa lalahí” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 64:33).
Ko hoʻo ngaahi ngāue angamaheni fakaʻahó, fakatuʻasinó mo e fakalaumālié fakatouʻosi, ko e fanga kiʻi meʻa iiki ia ʻoku fakavaʻe ai hoʻo moʻuí. ʻE tokoni hoʻo feinga ke mahino ʻa e ngaahi tāpuaki ʻoku ʻomi ʻe he ngaahi ngāue ko ʻení ke ke kei loto fie fakahoko ʻa e ngaahi ngāue angamaheni fakaʻaho ko iá—mo fakatupulaki ha ngaahi tōʻonga foʻou—te ne fakamāmaʻi koe ʻo aʻu ki ʻitānití.
Māmālie Hifo pea Loto-ʻaki
Ko e taimi ʻe niʻihi, ʻoku ʻikai feʻunga ʻa e kiʻi holomui peé. Ko e taimi ʻe niʻihi, ʻe fiemaʻu ke tau toe kiʻi māmālie hifo.
Naʻe fakataumuʻa kitautolú ke tau ngāue maʻatautolu pē, kae ʻikai fakakounaʻi (vakai, 2 Nīfai 2:26). Ko e taimi ʻokú ke tafoki ai ki he ʻEikí mo mapuleʻi hoʻo moʻuí kae ʻikai ke ne teke koé, ʻe siʻi ange ai hoʻo ongoʻi mafasia ʻi hoʻo lisi ngāue fakaʻahó, he ʻokú ne ʻoatu ha faingamālie fakaʻatamai lahi ange ke ke fakakaukau fakasilesitiale mo ongoʻi fiefia.
ʻE tokoni atu hoʻo lotoʻakí ke ke ngāue ʻiate koe pē. ʻAhiʻahi fakaʻaongaʻi ʻa e fanga kiʻi tokoni ko ʻení ke ke kiʻi māmālie hifo, toe fakatonutonu, mo ʻomi ha fakakaukau taʻengata ki hoʻo moʻui fakaʻahó:
-
Taʻimālie ʻi he ngaahi meʻa ʻokú ne ʻomai kiate koe ʻa e fiefiá.
-
Fai kei taimi hoʻo ngaahi filí. ʻE tokoni hono fakahoko ʻo e fanga kiʻi ngāue angamaheni hangē ko e tomuʻa faʻo hoʻo kiʻi kato āfeí ʻi he poʻulí ke ʻoua te ke fuʻu ongoʻi fakavavevave he pongipongí.
-
Kumi ha ngaahi mōmeniti lōngonoa ke fakakaukau, fakamokomoko hifo, mo toe fefolofolai ai mo e ʻEikí.
-
Ako ke ke maʻu ha loto houngaʻia ʻaki haʻo fakamoʻoniʻi mo fakahaaʻi hoʻo fakamāloʻia e ngaahi meʻa lelei ʻoku hokó.
-
Fokotuʻutuʻu ha ngaahi feituʻu ʻoku ongo fakafiefia ke ke ʻi ai. ʻOku hanga ʻe he māú mo e maʻá ʻo fakaʻatā ʻa e Laumālié ke ʻi ai.
ʻE lava Ke ke Fiefia
Neongo hoʻo ngaahi feinga lelei tahá, ka ʻe kei ʻi ai pē ha ngaahi ʻaho ia ʻe faingataʻa ai ke maʻu ha ʻuhinga ʻi he meʻa ʻoku taʻeolí. ʻOku SAI PĒ ia! ʻE tokoni hoʻo feinga ke tokanga taha ki he Fakamoʻuí ke ke toe kamata foʻou.
Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Petuliki Kialoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “Te tau lava ʻo tanumaki ha ongoʻi tupulaki mo tuʻuloa ʻo e fiefiá mo e nongá koeʻuhi ko ʻetau ʻamanaki lelei ʻia Kalaisí mo e mahino kiate kitautolu hotau tuʻunga ʻi he palani fakaʻofoʻofa ʻo e fiefiá.” ʻE tokoni atu haʻo pukepuke ha fakakaukau taʻengata mo tokanga taha ki he palani ko iá ke ke kei tauhi ʻa e nonga ko iá ʻo aʻu ki he taimi ʻe fehalaaki ai ʻa e ngaahi meʻá pe ko ha ongoʻi mafasia pē.
Ko ia, ʻoku kei ʻi ai pē haku ngaahi ʻaho ʻoku kei hoko ai ʻa e fufulu peletí ko ha faʻahinga meʻa ʻoku ʻikai fakalata (kapau ʻe faifai-angé pea lava). Ka ʻoku ou ʻilo ʻoku mahuʻinga lahi ange ʻeku feingá ʻi he fakaʻilongaʻi pē ha kiʻi puha ʻi ha lisí. ʻOku tokoni ia ke u lavaʻi hoku ngaahi ʻaho femoʻuekina lahi tahá—pe ngaahi ʻaho taʻeoli—tahá.