Seminelí
Ko Hotau Tuʻunga mo e Taumuʻa Fakalangí: Ko e Fānau Kitautolu ʻa e ʻOtuá


“Ko Hotau Tuʻunga mo e Taumuʻa Fakalangí: Ko e Fānau Kitautolu ʻa e ʻOtuá,” Fuakava Motuʻá – Tohi Lēsoni ʻa e Faiako Seminelí (2026)

“Ko Hotau Tuʻunga mo e Taumuʻa Fakalangí: Ko e Fānau Kitautolu ʻa e ʻOtuá,” Fuakava Motuʻá – Tohi Lēsoni ʻa e Faiako Seminelí

Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú: Ko Hono Fakahoko ha Ngaahi Filí: Lēsoni 173

Ko Hotau Tuʻunga mo e Taumuʻa Fakalangí

Ko e Fānau Kitautolu ʻa e ʻOtua

For the Strength of Youth Pamphlet

ʻOku fakahā ʻe he kau finemui ʻo e Siasí ʻi he funga ʻo e māmaní, “Ko ha ʻofefine ʻofeina au ʻo ha ongomātuʻa fakalangi, mo ha natula faka-ʻOtua mo e ikuʻanga taʻengata” (“Kaveinga ʻo e Kau Finemuí”). ʻOku pehē ʻe he kau talavoú, “Ko ha foha ʻofeina au ʻo e ʻOtuá, pea ʻoku ʻi ai Haʻane ngāue ke u fakahoko” (“Kaveinga ʻo e Kōlomu ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné”). ʻE maʻu ʻe he kau akó ʻi he lēsoni ko ʻení ha faingamālie ke nau fakakaukau ki honau tuʻunga mo e taumuʻa fakalangí.

Teuteu ʻa e tokotaha akó: Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakakaukau ki he laine ʻuluaki ʻo e “Kaveinga ʻo e Kau Finemuí” pe “Kaveinga ʻo e Kōlomu ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné.” Te nau lava ʻo ʻahiʻahi ako maʻuloto ia pe lau maʻuloto tuʻo lahi ia ʻi he lolotonga e ʻahó. ʻE lava ke vahevahe ʻe he kau akó ʻa e founga naʻe tākiekina ai ʻe heʻenau fai ʻení ʻenau ngaahi tōʻongá pe ngaahi ngāué.

Ngaahi ʻEkitivitī Ako ʻOku Ala Fakahokó

Ko e fānau au ʻa e ʻOtuá!

ʻOku ʻi he kamataʻanga ʻo e kalasi semineli ko ʻení ha ngaahi lēsoni lahi ʻi he Fuakava Motuʻá ʻoku fakamatala ki hotau tuʻunga mo e taumuʻa fakalangí. Hangē ko ʻení, Lēsoni 3: “ʻĒpalahame 3,” Lēsoni 4: “Mōsese 1:1–11,” Lēsoni 5: “Mōsese 1:12–26,” mo e Lēsoni 8: “Sēnesi 1:26–27.” ʻE toe fakamanatu ʻe he lēsoni ko ʻení ʻa e ngaahi moʻoni fekauʻaki mo e tuʻunga fakalangí mei he ngaahi lēsoni kehe ʻo e Fuakava Motuʻá. ʻE lava ke hoko ia ko ha fakamanatu kapau kuo ako ʻe he kau akó ʻa e ngaahi lēsoni ko ʻení pe ko ha tomuʻa vakaiʻi ʻo e ngaahi lēsoni te nau ako ʻamui ange ʻi he seminelí.

Fakakaukau ke kamata e kalasí ʻaki hano fakaʻaliʻali ki he kau akó ha sioʻata. Fakaafeʻi kinautolu ke aleaʻi ʻa e ongo fehuʻi ko ʻení mo hanau hoa:

  • Ko e hā hono tuʻo lahi hoʻo sio ki ha sioʻata ʻi ha ʻaho?

  • Ko e hā ʻokú ke faʻa fakakaukau ki ai ʻi hoʻo sio ki ho ʻatá?

Fakakaukau ke ʻoange ha tatau ʻo e fakamatalá ni ki he tokotaha ako takitaha:

Naʻe fakahoko ʻe ʻEletā Keuli E. Sitīvenisoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e fakaafe ko ʻení ki he toʻu tupú:

14:11
Official portrait of Elder Gary E. Stevenson of the Quorum of the Twelve Apostles, 2015.

Ko e tokolahi ʻo kimoutolu ʻoku kamata homou ʻahó ʻaki hoʻomou sio ki he sioʻatá. Ko ʻapongipongí, uiké ni, taʻú ni, kiʻi tuʻu maʻu pē ʻo fakakaukau ʻi hoʻo sio kiate koe ʻi he sioʻatá. Fakakaukau pē kiate koe, pea kapau te ke loto ki ai peá ke lea leʻolahi, “Mani ē, sio kiate au! ʻOku ou fakaofo! Ko e fānau au ʻa e ʻOtuá! ʻOkú Ne ʻafioʻi au! ʻOkú Ne ʻofa ʻiate au!” (“Ngaahi Ueʻi ʻa e Laumālié,” Liahona, Nōvema 2023, 45)

Ke tokoni ke fakamamafaʻi e fakaafe ʻa ʻEletā Sitīvenisoní, te ke lava ʻo fakaafeʻi e kau akó ke nau tuʻu hake pea toe lau fakataha ʻene leá ʻo kamata ʻaki e “Mani ē, sio kiate au!”

ʻOange ha taimi ke fakalaulauloto ai e kau akó ki he ongo fehuʻi koʻení:

  • ʻOkú ke ongoʻi nai ʻoku moʻoni e lea ʻa ʻEletā Sitīvenisoni fekauʻaki mo koé? Ko e hā hono ʻuhingá?

ʻI hoʻo ako ʻa e ngaahi potufolofola ʻi he lēsoni ko ʻení, fakakaukau ki he founga ʻoku nau fekauʻaki ai mo koé. ʻI hoʻo fai iá, ʻe lava ke tokoni ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke toe fakapapauʻi pe fakatupulaki hoʻo falala ki ho tuʻunga mo e taumuʻa fakalangí.

Ko ha sīpinga mei he folofolá

Fakakaukau ke tā ʻa e saati ko ʻení ʻi he palakipoé pea fakaafeʻi ʻa e kau akó ke hiki ia ʻi heʻenau tohinoa akó. Te ke lava ʻo fakasiʻisiʻi ʻa e lahi ʻo e ngaahi potufolofola ʻe ako ʻe he kau akó ʻo fakatatau mo e ngaahi fiemaʻu hoʻo kau akó pe taimi kalasí.

ʻOku tau ako lahi fekauʻaki mo hotau tuʻunga mo e taumuʻa fakalangí mei he ngaahi aʻusia mo e ngaahi akonaki ʻa e kakai ʻi he Fuakava Motuʻá. Neongo ko e konga lahi ʻo e ngaahi potufolofola ko ʻení ʻoku fekauʻaki ia mo e kakai ʻi he Fuakava Motuʻá, ka ʻe lava foki ke fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi moʻoní kiate kitautolu.

Kimuʻa pea kamata ako ʻe he kau akó e ngaahi potufolofola ko ʻení, mahalo ʻe tokoni ke ako fakataha ha taha ʻo e ngaahi potufolofolá. Ko ha founga ʻeni ʻe taha te ke lava ʻo fakahoko ai ʻeni.

Lau ʻa e Mōsese 1:3, 6, 12–13 pea kumi ʻa e faikehekehe naʻe hoko kia Mōsese ʻi heʻene ʻiloʻi ko ha fānau ia ʻa e ʻOtuá.

  • Ko e hā naʻá ke maʻú?

Mahalo kuo vahevahe ʻe he kau akó ha ngaahi moʻoni hangē ko e ko ha fānau au ʻa e ʻOtuá pea ʻoku ʻi ai Haʻane ngāue ke u fai pe ʻe lava ʻe he ʻiloʻi ko ha fānau au ʻa e ʻOtuá ʻo tokoniʻi au ke u ikunaʻi ʻa e ʻahiʻahí. Tā ʻi he palakipoé ha ngaahi foʻi tao mei he Mōsese 1:3, 6, 12–13 ki ha ngaahi foʻi siakale foʻou. Hiki ʻa e ngaahi moʻoni ko ʻení, pe ngaahi moʻoni kehe naʻe ʻilo ʻe he kau akó, ʻi he ngaahi siakale foʻou ko ʻení. ʻE lava ke fakaafeʻi e kau akó ke nau fai ʻa e meʻa tatau ʻi heʻenau tohinoa akó.

Kapau ʻe ʻaonga ki he kau akó ha fealeaʻaki lahi ange fekauʻaki mo e ngaahi moʻoni ko ʻení, fakakaukau ke fakaʻaongaʻi ʻa e naunau mei he Lēsoni 4: “Mōsese 1:1–11” mo e Lēsoni 5: “Mōsese 1:12–26.”

  • Kuo fakahoko fēfē ʻi hono ʻiloʻi ʻo e ngaahi moʻoni ko ʻení ha liliu ʻi hoʻo moʻuí (pe te ne fakahoko fēfē ha liliu)?

  • Ko e hā nai ha niʻihi ʻo e ngaahi ngāue ʻa e ʻOtuá ke ke fakahokó?

Ako mo fealeaʻaki ʻa e tokotaha akó

Fakakaukau ke vahevahe ʻa e kau akó ki ha ngaahi hoa pe ngaahi kulupu iiki pea ʻoange ʻa e fakahinohino ʻi laló. Te ke lava ʻo liliu ʻa e ngaahi fakahinohinó ʻo fakatatau mo e taimi kalasí.

Ngaahi Fakamatalá: Te ke lava ʻo fakaafeʻi e kau ako ʻoku nau lau ʻa e Sēnesi 1:26–27 ke vakai foki ki he palakalafi hono ua ʻo e “Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmani” ke maʻu ha fakakaukau lahi ange. Kapau ʻoku ʻikai maheni e kau akó mo e talanoa ʻo Kuini ʻĒsetá, fakakaukau ke fakamatalaʻi ange ko ha fefine Siu ia ʻi Peasia naʻá ne fokotuʻu ʻene moʻuí ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki ke fakahaofi e kakai ʻa e ʻEikí mei he fakaʻauhá.

  1. Lau ha potufolofola ʻe tolu pe lahi ange ʻi he toenga ʻo e ngaahi potufolofola ʻi he sātí.

  2. Tā ʻi he saati ʻi hoʻo tohinoa akó ha ngaahi foʻi tao mei he ngaahi potufolofola takitaha ʻokú ke laú. Tā ha ngaahi siakale foʻou ʻi he ngataʻanga ʻo e ngaahi tao ko ʻení.

  3. Hiki ʻi loto ʻi he ngaahi siakale foʻou ko ʻení ʻa e meʻa ʻoku akoʻi ʻe he potufolofola ko iá fekauʻaki mo ho tuʻunga pe taumuʻa fakalangí.

  4. Aleaʻi mo hoʻo kulupú ʻa e founga kuo tokoniʻi ai ʻe he ngaahi akonaki ko ʻení hoʻo moʻuí pe ko e founga te nau lava ai ʻo fai ha liliú.

ʻI he ʻosi e ako ʻa e kau akó, te ke lava ʻo fakaafeʻi kinautolu ke tānaki atu ha ngaahi moʻoni naʻa nau ako ki he saati ʻi he palakipoé.

ʻOku hiki atu ʻi lalo ha ngaahi moʻoni naʻe malava ke ʻilo ʻe he kau akó, fakataha mo e ngaahi lēsoni ʻoku fekauʻaki mo iá.

ʻEpalahame 3:22–23. Naʻá ku nofo mo e Tamai Hēvaní, ko ha taha ʻo ʻEne fānau fakalaumālié kimuʻa pea fanauʻi aú. Vakai, Lēsoni 3: “ʻĒpalahame 3.”

ʻĒpalahame 3:24–26. Kuo ʻomi au ki māmani ke vakai pe te u tauhi e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá.

Sēnesi 1:26–27. Ko ha fānau au ʻa ha ongomātuʻa fakalangi, naʻe faʻu ʻi hona tataú. Vakai, Lēsoni 8: “Sēnesi 1:26–27.” Vakai foki ki he palakalafi ua ʻo e “Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmani.”

ʻĒseta 4:14. ʻOku tuku au ʻe he Tamai Hēvaní ʻi ha ngaahi tūkunga te u lava ai ʻo tokoni ke fakahoko ʻEne ngāué. Vakai, Lēsoni 94: “ʻĒseta Konga 1.”

Saame 82:6. Ko e fānau au ʻa e ʻOtuá pea ʻoku ou malava ke hoko ʻo hangē ko Iá.

Selemaia 1:5. Kimuʻa pea fanauʻi aú, naʻe ʻafioʻi au ʻe he ʻEikí ʻo ʻomi ha ngaahi fatongia pau ke u fakahoko ʻi he moʻui fakamatelié. Vakai, Lēsoni 130: “Selemaia 1.”

Malakai 2:10. Ko e fānau kotoa kitautolu ʻa e ʻOtuá pea ʻoku totonu ke tau feangaleleiʻaki.

Te ke lava ʻo fili ha niʻihi ʻo e ngaahi fakamatala kuo hiki ʻe he kau akó ʻi he palakipoé pea aleaʻi kinautolu ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e naunau mei he lēsoni ʻoku fekauʻaki mo iá. Vakai ki he fakaʻosinga ʻo e lēsoni ko ʻení ki ha tatau kakato ʻo e fakatātaá. Pe ko hoʻo fai ha fehuʻi ʻe taha pe lahi ange hangē ko ʻení:

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke ʻiloʻi ʻa e moʻoni ko ʻení?

  • Ko e hā ha ngaahi aʻusia kuó ne tokoniʻi koe ke ke tui ʻoku moʻoni ʻení?

  • ʻE tākiekina fēfē ʻe heʻetau ʻiloʻi ʻa e tuʻunga mo e taumuʻa fakalangi ʻa e niʻihi kehé ʻa e founga ʻoku tau feohi ai mo kinautolú?

Te ke lava ʻo fakaʻaliʻali ʻa e fakamatala ko ʻení ko ha konga ʻo e fealēleaʻaki fekauʻaki mo e fehuʻi kimuʻá:

Naʻe kōlenga mai ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ke tau fakaʻapaʻapaʻi e fānau kotoa ʻa e ʻOtuá ʻi heʻene pehē:

18:51
Official portrait of President Russell M. Nelson taken January 2018

ʻOku tau takitaha moʻona ha tuʻunga malava fakalangi koeʻuhí ko e fānau kitautolu takitaha ʻa e ʻOtuá. ʻOku tau tuʻunga tatau kotoa ʻi Hono ʻaó. ʻOku mahuʻinga ʻa e ngaahi fakamatala ʻo e moʻoni ko ʻení. ʻE kāinga, kātaki ʻo fakafanongo lelei ki he meʻa ʻoku ʻai ke u lea ʻakí. ʻOku ʻikai ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻi ha matakali ʻe taha ʻo laka ange ʻi ha matakali ʻe taha. ʻOku mahino ʻEne tokāteliné ʻi he meʻa ko ʻení. ʻOkú Ne fakaafeʻi ʻa e taha kotoa ke haʻu kiate Ia, “ʻa e ʻuliʻuli pe hinehina, pe ko ha pōpula pe tauʻatāina, pe ko ha tangata pe fefine’” [2 Nīfai 26:33].

ʻOku ou fakapapauʻi atu ʻoku ʻikai ke makatuʻunga hoʻo tuʻu ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá ʻi he lanu ho kilí. ʻOku makatuʻunga ʻa e hōifua mo e ʻikai ke hōifua mai ʻa e ʻOtuá mei hoʻo tauhi mateaki ki he ʻOtuá mo ʻEne ngaahi fekaú kae ʻikai ko e lanu ho kilí.

ʻOku ou loto-mamahi ʻi he foua ʻe hotau kāinga lanu ʻUliʻulí ʻi he funga ʻo e māmaní ʻa e mamahi ʻo e laulanú mo e loto-fakamāú. ʻI he ʻahó ni ʻoku ou kole ki hotau kāingalotu ʻi he feituʻu kotoa pē ke nau taaimuʻa ʻi hono siʻaki ʻa e ngaahi ʻulungaanga mo e tōʻonga ʻo e faifakamāú. ʻOku ou kole atu ke tau poupouʻi ʻa e fakaʻapaʻapá ki he kotoa ʻo e fānau ʻa e ʻOtuá.

Ko e fehuʻi kiate kitautolú kotoa, ʻe tatau ai pē pe ko e hā ʻa e matakalí, ʻoku tau kei tatau pē. ʻOkú ke loto-fiemālie ke tuku ke lāngilangiʻia ʻa e ʻOtuá ʻi hoʻo moʻuí? (“Tuku ke Lāngilangiʻia ʻa e ʻOtuá,” Liahona, Nōvema 2020, 94)

Fakaʻosí

Fakakaukauloto ʻi hoʻo mavahe mei he seminelí, naʻe pehē atu ʻe ha tokotaha ako ʻe taha: “ʻOku ʻikai ke u fuʻu fakapapauʻi e ngaahi meʻa ne tau ako he ʻaho ní. ʻOkú ke tui moʻoni nai ki he ngaahi meʻa kotoa ko ē fekauʻaki mo hotau tuʻunga mo e taumuʻa fakalangí?”

Fakakaukau ki he ngaahi meʻa naʻá ke ako mo ongoʻí. Hiki ʻi hoʻo tohinoa akó ha tali nounou te ke lava ʻo vahevahe mo hoʻo kaungāmeʻá.

Fakaafeʻi ha niʻihi ʻo e kau akó ke nau vahevahe e meʻa kuo nau tohí. Poupouʻi e kau akó ke fokotuʻu e lea ʻa ʻEletā Sitīvenisoní ʻi ha sioʻata ʻoku nau faʻa fakaʻaongaʻi, koeʻuhí ke nau lava ʻo muimui ki heʻene fakaafé. ʻOku ʻomi ʻe he fakatātā ko ʻení ha ngaahi fakakaukau ki he founga ʻe lava ke ʻasi ai ʻa e saati kuo fakakakató hili hono fakaʻosi ʻe he kau akó ʻa e ʻekitivitī akó.