Seminelí
Mōsese 1:1–11: “ʻOku ʻi ai Haʻaku Ngāue ke Ke Fai … Hoku Foha”


“Mōsese 1:1–11: ‘ʻOku ʻi ai Haʻaku Ngāue ke Ke Fai … Hoku Foha,’” Fuakava Motuʻá – Tohi Lēsoni maʻá e Faiako Seminelí (2026)

“Mōsese 1:1–11: ‘ʻOku ʻi ai Haʻaku Ngāue ke Ke Fai … Hoku Foha,’” Fuakava Motuʻá – Tohi Lēsoni maʻá e Faiako Seminelí

Mōsese 1; ʻĒpalahame 3: Lēsoni 4

Mōsese 1:1–11

“ʻOku ʻi ai Haʻaku Ngāue ke Ke Fai … Hoku Foha”

Mōsese

‘I ha moʻunga māʻolunga, ne mamata ‘a Mōsese “ki he ʻOtuá ko e mata ki he mata, peá ne fakatau folofola kiate ia,” (Mōsese 1:2). Naʻe folofola ʻa e ʻOtuá kia Mōsese, “Ko hoku foha koe” (Mōsese 1:4) pea “ʻOku ʻi ai haʻaku ngāue ke ke fai” (Mōsese 1:6). Ko e taumuʻa ʻo e lēsoni ko ʻení ke tokoniʻi ʻa e kau akó ke nau ongoʻi ko e fānau kinautolu ʻa e ʻOtuá pea ʻoku ʻi ai ʻEne ngāue ke nau fai.

Teuteu ʻa e tokotaha akó: Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau fakalaulauloto pe tohi ʻa e meʻa ʻoku nau tui ko ʻenau taumuʻa ia ʻi he moʻuí.

Ngaahi ʻEkitivitī Ako ʻOku Ala Fakahokó

Ko ha meʻa ke ke fai

Hiki ʻi he palakipoé, “ (Ko ho hingoá), ʻoku ʻi ai haʻaku ngāue ʻoku ou loto ke ke fai.” Fehuʻi ki he kau akó pe ko e hā ʻenau ongo ʻi he taimi ʻoku talaange ai ʻe ha taha ʻoku ʻi ai haʻanau meʻa ʻoku nau fiemaʻu ke nau faí. Fakakaukau ke ʻeke ange ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení.

  • ʻOkú ke ongoʻi makehe nai ʻo makatuʻunga ʻi he tokotaha ʻoku kolé? Ko e hā hono ʻuhinga ʻoku ʻio pe ʻikai aí?

  • Te ke ongoʻi fēfē nai kapau ko e ʻOtuá naʻá Ne folofola atu ia kiate koé? Ko e hā hono ʻuhingá?

    Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke tali ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi heʻenau tohinoa folofolá.

  • ʻOkú ke tui ʻoku ʻi ai ha ngāue ʻa e ʻOtuá maʻau ʻi he moʻuí ni? Ko e hā hono ʻuhinga ʻoku ʻio pe ʻikai aí?

  • Ko e hā hono lahi hoʻo ongoʻi ʻokú ke ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻoku finangalo ʻa e ʻOtuá ke ke faí?

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻe fiemaʻu ke ke ʻilo fekauʻaki mo e ʻOtuá pea mo koe ke fakalotoa ʻa e ngāue ko iá?

ʻI hono ako ʻe he kau akó ʻa e Mōsese 1 ʻi he lēsoni ko ʻení, fakaafeʻi kinautolu ke nau fekumi ki ha tokoni ʻo fakafou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní ke nau ʻilo lahi ange fekauʻaki mo kinautolu, ki he ʻOtuá, mo e meʻa ʻokú Ne finangalo ke nau fai ʻi he moʻui ní.

Ko e sīpinga ʻa Mōsesé

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke kumi ʻa e tohi ʻa Mōsesé ʻi he Mataʻitofe Mahuʻingá. Fakamatalaʻi ange naʻe fakahā ʻe he ʻOtuá ʻa e Tohi ʻa Mōsesé ʻo fakafou ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi heʻene ngāue ki hono liliu fakalaumālie ʻo e Sēnesi 1 ki he Sēnesi 6:13. ʻOku ʻi ai ʻa e ngaahi lea naʻe fekau ʻe he ʻOtuá kia Mōsese ke lekooti (Mōsese 1:40).

Fakakaukau ke fakaʻaliʻali ha fakatātā ʻo Mōsese hangē ko ʻení.

ko hono fakamavaeuaʻi ʻe Mōsese ʻa e Tahi Kulokulá
  • Ko e hā ʻokú ke ʻilo fekauʻaki mo Mōsese mo ʻene moʻuí?

    Kapau ʻe fiemaʻu, fakamatalaʻi ange kimuʻa pea fakahoko ʻe he ʻEikí ha ngaahi mana ʻo fakafou ʻia Mōsese ke tataki hono kakaí mei he nofo pōpulá, naʻe fānauʻi ʻa Mōsese ko ha ʻIsileli (ko ha mēmipa ʻo e kakai fuakava ʻa e ʻOtuá) ka naʻe pusiaki ia ʻe ha fāmili fakatuʻi ʻi ʻIsipite. Naʻe faifai pea pau ke ne hola mei ʻIsipite ki ha fonua foʻou ke maluʻi ʻene moʻuí, kae liʻaki ʻa e fāmili pē ʻe taha naʻá ne ʻiló.

  • Kapau naʻá ke ʻi he tūkunga ʻo Mōsesé, ko e hā ha ngaahi fakakaukau naʻá ke mei maʻu fekauʻaki mo e taumuʻa hoʻo moʻuí?

Hili ha taimi mei he hola ʻa Mōsese mei ʻIsipité, naʻe hā ʻa e Fakamoʻuí kia Mōsese “mata ki he mata” (Mōsese 1:2). Koeʻuhí naʻe taha ʻa Sīsū Kalaisi mo e Tamai Hēvaní, naʻá Ne folofola kia Mōsese ʻo hangē pē ko Ia ʻa e ʻOtua ko e Tamaí. Ko ia ai, te tau lava ʻo lau ʻa e ngaahi veesi ko ʻení ke mahino lelei ange ʻa e Tamaí mo e ʻAló fakatouʻosi. Naʻe ako ʻe Mōsese ha meʻa lahi fekauʻaki mo e Tamai Hēvaní mo Hono vā fetuʻutaki mo Ia ʻa ia naʻe iku ai ke ne fai ha ngāue mahuʻinga. Ke tokoni ke ʻilo ʻe he kau akó ʻa e meʻa naʻe ʻilo ʻe Mōsesé, tā ʻa e saati ko ʻení ki he palakipoé. ʻI he ʻekitivitī ko ʻení, ʻe lava ke hiki ʻe he kau akó ʻa e sātí ʻi heʻenau tohinoa akó pe fakakakato ia ko ha kalasi ʻi he palakipoé.

Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi

Mōsese

Lau ʻa e Mōsese 1:1–11, ʻo fakakaukauloto pe ʻe fēfē kapau te te aʻusia ʻeni. Hiki ʻi he sātí, ʻa e meʻa ʻoku akoʻi mai ʻe he ngaahi vēsí fekauʻaki mo e Tamai Hēvaní, Sīsū Kalaisi, mo Mōsesé.

Ko ha founga ʻe taha ke ako ai ʻa e ngaahi veesi ko ʻení ko hono huluʻi ʻa e foʻi vitiō “I Am a Son of God” mei he taimi 0:00 ki he 2:49. Hili ʻa e vitioó, te ke lava ʻo fakaafeʻi ʻa e kau akó ke lau ʻa e ngaahi vēsí, ʻo kumi ʻa e ngaahi fakamatala pe fakaikiiki mahuʻinga naʻe ʻikai ʻi he vitioó.

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke vahevahe ʻa e meʻa ne nau maʻu ʻi he folofolá ʻi heʻenau fakakakato ʻa e sātí pea mo e ʻuhinga ʻe ala mahuʻingamālie ai kiate kinautolú. Kapau ʻe fiemaʻu, ʻeke ʻa e ongo fehuʻi ko ʻení.

6:31
  • Ko e hā naʻe makehe kiate koe fekauʻaki mo e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí? Ko e hā hono ʻuhingá?

    Lolotonga ʻa e vahevahe ʻa e kau akó, kumi ha ngaahi founga ke fakamamafaʻi ai ʻa e maʻongoʻonga ʻo e ʻOtuá. Te ke lava ʻo kole ki he kau akó ke fakamahinoʻi ʻa e ngaahi kupuʻi lea ʻoku nau fakaʻilongaʻi Hono mālohí.

  • Ko e hā naʻe fakahā ʻe he ʻOtuá kia Mōsese ʻi he veesi 4, 6–7 ʻoku toe ʻaonga foki kiate koé?

    ʻE lava ke ʻiloʻi ʻe he kau akó ha moʻoni hangē ko ʻení: Ko e fānau kitautolu ʻa e ʻOtuá pea ʻoku ʻi ai ʻEne ngāue ke tau fai. Fakakaukau ke fakaafeʻi ʻa e kau akó ke lekooti ʻa e moʻoni ko ʻení ʻi heʻenau folofolá pe fakaʻilongaʻi ʻa e ngaahi kupuʻi lea ʻoku nau akoʻi iá.

  • ʻOku hanga fēfē nai ʻe hono ʻiloʻi ʻo e maʻongoʻonga ʻa e ʻOtuá ʻo ʻai ke toe mahuʻingamālie ange ʻa e hoko ko ʻEne fānaú?

  • ʻE tokoni fēfē ʻa e mahino ko ia ko e fānau kitautolu ʻa e ʻOtuá ke mahino ʻetau taumuʻa pe ngaahi taumuʻa ʻi he moʻui ko ʻení?

Fakatokangaʻi ange: Mahalo ʻe ʻaonga ke ʻiloʻi, ʻe ako ʻe he kau akó ʻi he lēsoni hoko ʻi he Mōsese 1:12–26, ʻa e founga naʻe ʻoange ai ʻe he mahino ʻa Mōsese ki hono tuʻunga ko e foha ʻo e ʻOtuá, ha mālohi ke ne tekeʻi ʻa e ʻahiʻahi ʻa Sētané. ʻIkai ngata aí, ʻe tokoni ʻa e lēsoni ʻi he Sēnesi 1:26–27 ʻi he uike ka hokó ke ongoʻi ʻe he kau akó ʻa e mahuʻinga ʻo honau tuʻungá mo e meʻa te nau malava ʻi heʻenau hoko ko e ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine ʻo ha mātuʻa fakalangí.

Ko e ngāue ʻa e ʻOtuá maʻatautolú

Ke tokoniʻi ʻa e kau akó ke fakalaulauloto ki he founga ʻoku ʻi ai ai ha ngāue mahuʻinga ʻa e ʻOtuá ki Heʻene fānaú takitaha, fakakaukau ke fai ʻa e ʻekitivitī ko ʻení.

Tā ha fanga kiʻi fakatātā faingofua ʻi hoʻo tohinoa akó. Ako fekauʻaki mo e ngāue ʻa e ʻOtuá maʻá e niʻihi fakafoʻituitui ʻi he ngaahi sīpinga ko ʻení pea fakahingoa ʻa e fanga kiʻi fakatātā faingofuá. Hili iá, hiki ʻa e tali ki he ongo fehuʻi ko ʻení ʻi he tafaʻakí pe ʻi lalo ʻi he fakatātā takitaha.

  1. Mōsese. Kumi ʻa e “Mōsesé” ʻi he Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá.

  2. Kulisi (ko ha tangata naʻe fānauʻi pea ohi hake ʻi Nepolo ʻa ia naʻá ne maʻu ʻa e ongoongoleleí pea fāifai ʻo hiki ki ʻIutā). Lau ʻeni pe sio ʻi he “ʻOku ʻi ai Haʻaku Ngāue Ke Ke Fai” (10:25) mei he taimi 0:18 ki he 1:12.

    10:25

Naʻe hili ha ngaahi taʻu lahi mei ai, ʻi he taimi naʻe tokolahi hake ʻi he toko 1,500 ʻa e kau kumi hūfanga mei Nepolo ne hiki foʻou mai ki ʻIutaá, naʻe ueʻi ai ʻa Kulisi ke ne tokoni. Koeʻuhí ko e poto ʻa Kulisi ʻi he lea fakafonuá mo ʻene mahino ki he ʻulungaanga fakafonuá, naʻá ne ngāue ai ko ha fakatonulea, faiako mo ha fai fakahinohino. … Naʻe fokotuʻu ha kolo maʻá e kau Nepoló, pea naʻe hoko ai ʻa Kulisi ko ha palesiteni fakakolo. Naʻá ne kau foki ʻi hono liliu ʻa e Tohi ʻa Molomoná ki he lea faka-Nepoló. (John C. Pingree Jr., “ʻOku ʻi ai Haʻaku Ngāue Ke Ke Fai,” Liahona, Nōvema 2017, 32)

  1. Ko ha fefine loto-foʻi. Lau ʻeni.

ʻI ha ʻaho ʻe taha, naʻe tautapa ai ha fefine loto-foʻi ʻo pehē, “ʻEiki, ko e hā ʻeku ngāue fakatāutahá?” Naʻá Ne folofola mai, “Fakatokangaʻi e niʻihi kehé.” … Talu mei he taimi ko iá, kuó ne maʻu ʻa e fiefia ʻi heʻene fakatokangaʻi ʻa e niʻihi ʻoku faʻa moʻungaloá, pea kuo ngāue ʻa e ʻOtuá ʻiate ia ke tāpuekina ai ha tokolahi. (John C. Pingree Jr., “ʻOku ʻi ai Haʻaku Ngāue Ke Ke Fai,” Liahona, Nōvema 2017, 33)

Te ke lava ʻo fetongi ʻa e talanoa ʻo Kulisí pe ko e fefine loto-foʻí ʻaki ha sīpinga ʻe taha ʻi he lolotongá ni ʻokú ke ʻilo.

‘E ala tokoni ke fakaʻaliʻali ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi he palakipoé.

  • Ko e hā naʻe fai ʻe he fakafoʻituituí ke tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé pea ʻomi kinautolu kia Sīsū Kalaisí?

  • Ko e hā ka finangalo ai ha ʻOtua ʻofa ke nau fai ʻa e ngāue ko ʻení?

  • Naʻe founga fēfē ʻenau mateuteu makehe ke tokoní? Pe naʻa nau tokoni fēfē ʻi ha founga makehe pe fakatāutahá?

ʻI hono vahevahe ʻe he kau akó ʻa e meʻa naʻa nau maʻú, kumi ha ngaahi founga ke fakamahinoʻi ai ʻoku ʻikai lahi pe fakaʻeiʻeiki ʻa e ngāue kotoa pē ʻoku finangalo ʻa e ʻEikí ke tau faí, ka ʻoku mahuʻinga maʻu pē ia ki he ʻEikí mo kinautolu ʻo ʻEne fānau ʻoku tau tokoniʻí. ʻE lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe he ngaahi ngāue mo e ngaahi fatongia pau ʻe ala ʻomi ʻe he ʻEikí ke tau kau ai ʻi Heʻene ngāue ʻo e fakamoʻuí mo e hakeakiʻí (vakai, Mōsese 1:39). ʻE ʻi ai foki mo ha ngaahi ngāue ʻokú Ne finangalo ke tokanga taha ki ai ʻi he taimí ni, ka te Ne lava ʻo kole mai ke tau tokanga taha ki ha meʻa kehe ʻi he kahaʻú.

Ko ha ngāue maʻau

Tā ha fakatātā faingofua ʻe taha pea tohiʻi ho hingoá ʻi lalo ai.

Naʻe fakamoʻoni ʻa ʻEletā Sione C. Pingilī ko e Siʻí ʻo e Kau Fitungofulú ʻo pehē:

ʻEletā John C. Pingree Jr.

Naʻe fakahā ʻe he ʻOtuá kia Mōsese, “ʻOku ʻi ai haʻaku ngāue ke ke fai” (Mōsese 1:6). Kuó ke fifili nai ha taimi pe ʻoku ʻi ai ha ngāue ʻa e Tamai Hēvaní maʻau? ʻOku ʻi ai nai ha ngaahi meʻa mahuʻinga kuó Ne teuteuʻi ai koe—pea fakatefito pē kiate koe—ke ke ikunaʻi? ʻOku ou fakamoʻoni ko e tali ki aí ko e ʻio! (“ʻOku ʻi ai Haʻaku Ngāue Ke Ke Fai,” Liahona, Nōvema 2017, 32)

Fakakaukau ke fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau fai ha lotu fakalongolongo pea fekumi ki ha fakahā mei he ʻEikí ʻi heʻenau tali ha niʻihi pe kotoa ʻo e ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻo takatakai ʻi he fakatātā ʻo kinautolú. ʻE ala tokoni ke fakamatalaʻi ange mahalo he ʻikai maʻu ʻe he kau akó ha tali kakato ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi he kalasí. Fakaafeʻi kinautolu ke hokohoko atu ʻenau fakalaulauloto mo lotua ʻa e ngaahi fehuʻí.

  • Ko e hā kuó u ʻosi fai ʻe ala hoko ko ha konga ʻo e ngāue ʻa e ʻOtuá maʻaku ʻi he moʻuí ni?

  • Ko e hā kuo ʻosi fakahā mai ʻe he ʻOtuá kiate au fekauʻaki mo e meʻa ʻokú Ne finangalo ke u faí? (ʻE lava ke kau heni ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ngaahi uiuiʻí, tāpuaki fakapēteliaké, mo ha ngaahi momeniti kehe ʻo e fakahaá.)

  • Ko e hā nai ha founga ʻe fiemaʻu fakataautaha ai au ʻe he ʻOtuá ke fai ʻEne ngāué ʻi hoku fāmilí? ʻi hoku uōtí pe koló?

  • Ko e hā nai ha founga ʻe finangalo ai ʻa e ʻOtuá ke u teuteu ke tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ʻi he taimí ni pe ʻi he kahaʻú?

Kapau ʻoku ʻikai fuʻu fakafoʻituitui, fakaafeʻi ʻa e kau akó ke vahevahe ʻenau ngaahi fakakaukau pe ngaahi ongo ne nau maʻu ʻi heʻenau ako ʻi he ʻaho ní. Fakakaukau ke vahevahe hoʻo fakamoʻoni mo e ngaahi ongo fekauʻaki mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻi he lēsoni ko ʻení.