Seminelí
Ko Hono Fokotuʻu ha Ngaahi Taumuʻá: Ko Hono Fokotuʻu ha Taumuʻa Leleí mo e Lavameʻá


“Ko Hono Fokotuʻu ha Ngaahi Taumuʻá: Ko Hono Fokotuʻu ha Taumuʻa Leleí mo e Lavameʻá,” Fuakava Motuʻá – Tohi Lēsoni ʻa e Faiako Seminelí (2026)

“Ko Hono Fokotuʻu ha Ngaahi Taumuʻá: Ko Hono Fokotuʻu ha Taumuʻa Leleí mo e Lavameʻá,” Fuakava Motuʻá – Tohi Lēsoni ʻa e Faiako Seminelí

Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú: Ko Hono Fakahoko ha Ngaahi Filí: Lēsoni 172

Ko Hono Fokotuʻu ha Ngaahi Taumuʻá

Ko Hono Fokotuʻu ha Taumuʻa Leleí mo e Lavameʻá

Illustration from August

Neongo kuo tāpuekina ha kakai tokolahi ʻi hono fokotuʻu mo lavaʻi ha ngaahi taumuʻá, ka ʻe lava ke liʻaki ʻe ha niʻihi ha ngaahi taumuʻa pe loto-foʻi ʻi he taimi ʻoku nau tōnounou aí. ʻOku finangalo ʻa e ʻEikí ke tau hoko ʻo hangē pē ko Ia mo e Tamai Hēvaní (vakai, 3 Nīfai 12:48). Te Ne tokoniʻi kitautolu ʻi heʻetau feinga ke ako mo tupulakí. ʻE lava ke tokoni ʻa e lēsoni ko ʻení ke ʻunu ofi ange ʻa e kau akó ki he ʻEikí ʻi heʻenau ako ke fokotuʻu mo ikunaʻi ʻenau ngaahi taumuʻa fakatāutahá ʻaki ʻEne tokoní.

Teuteu ʻa e tokotaha akó: Fakaafeʻi e kau akó ke fakalaulauloto ki ha ngaahi taumuʻa taimi lōloa mo taimi nounou te nau loto ke aʻusia. Te nau lava foki ʻo fehuʻi ki he kakai ʻoku nau ʻiló ʻa e meʻa kuo nau ako fekauʻaki mo hono fokotuʻu mo lavaʻi ha ngaahi taumuʻá.

Ngaahi ʻEkitivitī Ako ʻOku Ala Fakahokó

Ngaahi taumuʻá mo e ngaahi filí

Fakakaukau ke kamata ʻa e kalasí ʻaki hano tā ʻa e fakatātā ko ʻení ʻi he palakipoé. Fakaafeʻi e kau akó ke nau fai ʻa e meʻa tatau ʻi heʻenau tohinoa akó.

ʻE lava ke hiki ʻe he kau akó ʻenau tali ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi he tafaʻaki ʻo e fakatātā takitaha ʻi he tafaʻaki toʻomataʻú.

  • Ko e hā ʻokú ke ʻamanaki ke fakahoko ʻi loto ʻi ha māhina ʻe tolu mei hení? ʻi loto ʻi ha taʻu ʻe taha? ʻi loto ʻi ha taʻu ʻe nima?

    Fakaafeʻi e kau akó ke fakalaulauloto ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení. ʻE lava ke vahevahe ʻe he kau ako ʻoku loto-fiemālié ʻenau ngaahi talí mo e kalasí.

  • Ko e hā ha ngaahi fakakaukau pe ongo ʻokú ke maʻu ʻi hoʻo fakakaukau ki he ngaahi taumuʻa ko ʻení? Ko e hā hono ʻuhingá?

ʻOku finangalo ʻa e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ke ke aʻusia ho tuʻunga lelei tahá—ʻo fakaʻau pē ʻo aʻu ki he tuʻunga ʻokú Na ʻi aí (vakai, 3 Nīfai 12:48). ʻI he lēsoni ʻo e ʻaho ní, fekumi ki he fakahinohino ʻa e Laumālié ke vakai ki he founga te Na lava ai ʻo tokoniʻi koe ke ke fokotuʻu mo ikunaʻi hoʻo ngaahi taumuʻa fakatāutahá.

Ko e tokoni ʻa e ʻEikí

Lau ʻa e lea ko ʻeni ʻa ʻEletā ʻUlise Soālesi ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻo kumi e meʻa ʻokú ke ako fekauʻaki mo hono fokotuʻu mo ikunaʻi ʻetau ngaahi taumuʻá:

Elder Ulisses Soares, Quorum of the Twelve Apostles official portrait.

ʻOku taʻe fakangatangata e tokoni te tau lava ʻo maʻu mei he ʻEikí ki heʻetau ngaahi taumuʻá mo e ngaahi tulifua māʻoniʻoní, pea ʻokú Ne poupouʻi kitautolu ʻi ha ngāue pē ʻoku lelei mo māʻoniʻoni. … ʻOku ou fakaafeʻi kimoutolu ke mou fakakaukauʻi ha ngaahi founga ke tulifua ai ki he ngaahi ngāue māʻoniʻoni ʻi hoʻomou moʻuí, ʻo tatau ai pē pe ko e hā homou tūkungá. ʻOku ou fakapapauʻi atu ʻoku ʻofa ʻa e ʻEikí ʻiate kitautolu takitaha pea ʻokú Ne ʻi ai maʻu pē ke tokoniʻi kitautolu, ʻo tatau ai pē pe ko e hā e tūkunga ʻoku tau fehangahangai mo iá. (“Ngaahi Taumuʻá, Tupulakí, mo e Fakalakalaká—Ngaahi Pōpoaki Fakamuimuitaha mei he Kau Palōfitá mo e Kau ʻAposetoló,” fakamatala fakakomipiuta pē], Liahona, Sānuali 2023, Gospel Library)

  • ʻE fakaʻaongaʻi fēfē ʻa e pōpoaki ʻa ʻEletā Soālesí ki hono fokotuʻu mo ikunaʻi ʻetau ngaahi taumuʻá?

    Neongo ʻe fakaʻaongaʻi ʻe he kau akó ha ngaahi lea kehe, tokoniʻi kinautolu ke nau ʻiloʻi ʻe tokoniʻi kitautolu ʻe he ʻEikí ke fokotuʻu mo ikunaʻi ʻetau ngaahi taumuʻa māʻoniʻoní. Fakakaukau ke hiki ʻa e moʻoni ko ení ʻi he palakipoé.

    Hili iá pea hiki ʻa e Ko e ʻEikí ʻi he palakipoé, ʻi ʻolunga ʻi he fakatātā mei he kamataʻanga ʻo e lēsoní, pea fai ʻa e fehuʻi ko ʻení.

  • Ko e hā ha liliu ʻoku hoko kiate koe ʻi hoʻo ʻiloʻi ʻe tokoniʻi koe ʻe he ʻEikí ʻi hoʻo fokotuʻu mo feinga ke ikunaʻi hoʻo ngaahi taumuʻá?

    Mahalo ʻe tokoni ke fakamatalaʻi ange te tau lava ʻo fokotuʻu ha ngaahi taumuʻa ʻi ha ngaahi tafaʻaki lahi ʻo ʻetau moʻuí, kau ai ʻetau ngaahi taumuʻa ki he akó, ngaahi vā fetuʻutakí, mo e moʻui lelei fakaesinó. ʻE lava ke hoko ha faʻahinga feinga pē ke tupulaki, laka ki muʻa, pe fakalakalaka ʻi ha founga faka-Kalaisíi ko ha taumuʻa māʻoniʻoni.

    Mahalo ʻe ongoʻi loto-foʻi ha kau ako ʻe niʻihi fekauʻaki mo hono fokotuʻu ha ngaahi taumuʻá koeʻuhí ʻoku nau ongoʻi hangē ʻoku lahi ange ʻenau tōnounoú ʻi heʻenau lavameʻa he fokotuʻu ha taumuʻá. Ke tokoni ki he kau ako ko ʻení, fakakaukau ke fai ange e fehuʻi ko ʻení.

  • ʻI he taimi ʻoku ʻikai ke tau aʻusia ai ʻetau ngaahi taumuʻá, ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke manatuʻi ʻoku ʻofa ʻa e ʻEikí ʻiate kitautolu pea ʻokú Ne ʻi ai ke tokoniʻi kitautolu, ʻo hangē ko e akonaki ʻa ʻEletā Soālesí?

Te ke lava ʻo fakaafeʻi e kau akó ke nau lau ʻa e 2 Nīfai 4:17–21, 26–28 pea kumi ʻa e founga naʻe tafoki ai ʻa Nīfai ki he ʻEikí ʻi he taimi naʻá ne ongoʻi ai naʻá ne tōnounoú.

Ki ha sīpinga ʻo e founga ʻe lava ke tokoniʻi ai kitautolu ʻe he ʻEikí ke tau aʻusia ʻetau ngaahi taumuʻá—naʻa mo ʻene ngali taʻemalavá—fakakaukau ke fakaʻaongaʻi e sīpinga ʻa ʻĒpalahamé. Mahalo kuo ʻosi vakaiʻi ʻe he kau akó ʻa e talanoa ko ʻení ʻi he Lēsoni 22: “ʻĒpalahame 1.” Kapau ko ia, te ke lava ʻo liliu ʻa e ʻekitivitī ʻi laló ke feau e ngaahi fiemaʻu ʻa e kau akó.

ʻI ha ngaahi taʻu lahi kimuʻa pea uiuiʻi ʻa ʻĒpalahame ko e palōfita ʻa e ʻEikí, naʻe ohi hake ia ʻi ha fonua ʻo e faiangahalá mo e tauhi ʻotua tamapuá. Naʻa mo ʻene tamaí naʻá ne fakapapau ke “toʻo [ʻene] moʻuí” (ʻĒpalahame 1:30).

Lau ʻa e ʻĒpalahame 1:1–2, 4, ʻo kumi e ngaahi taumuʻa naʻe fokotuʻu ʻe ʻĒpalahame maʻaná.

  • Ko e hā ʻa e meʻa naʻá ke maʻú?

  • ʻI he fakakaukau ki he ngaahi tūkunga ʻo ʻĒpalahamé, naʻe mei faingataʻa fēfē nai ke ikunaʻi ʻene ngaahi taumuʻá?

Naʻe fakahaofi ʻe he ʻEikí ʻi he mana ʻa e moʻui ʻa ʻĒpalahamé mo talaʻofa te Ne tokoniʻi ia ke ne ikunaʻi ʻene ngaahi taumuʻa māʻoniʻoní (vakai, ʻĒpalahame 1:15–20).

Lau ʻa e ʻĒpalahame 1:18–19, ʻo kumi e founga ʻe tokoni ai ʻa e ʻEikí kia ʻĒpalahamé.

  • ʻE tākiekina fēfē nai ʻe he aʻusia ʻa ʻĒpalahamé hoʻo fakakaukau ki hoʻo ngaahi taumuʻá?

  • Kuo tokoniʻi fēfē koe pe ko ha taha ʻokú ke ʻilo, ʻe he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ke fokotuʻu pe ikunaʻi ha taumuʻa māʻoniʻoni?

Founga fokotuʻu taumuʻá

fakaʻilonga seminelí ʻOange ki he tokotaha ako takitaha ʻa e laʻipepa tufa “Ngaahi Tefitoʻi Moʻoni ki he Fokotuʻu mo e Lavaʻi ʻo e Ngaahi Taumuʻá.” ʻE lava foki ke maʻu ʻe he kau akó ʻa e fakamatala ko ʻení ʻaki ʻenau ʻalu ki he peesi 170 ʻi he Malanga ʻAki ʻEku Ongoongoleleí: Ko ha Fakahinohino ki Hono Vahevahe ʻo e Ongoongolelei ʻo Sīsu Kalaisí (2023).

ʻE lava ke ako fakafoʻituitui ʻe he kau akó ʻa e laʻipepa tufá pea aleaʻi leva ʻenau ngaahi tali ki he ngaahi fehuʻi ʻi laló mo ha ngaahi hoa pe ʻi ha ngaahi kulupu iiki.

Toe vakaiʻi e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻi he laʻipepa tufá pea teuteu ke tali e ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • Ko e fē ʻa e ngaahi konga ʻo e founga ko ʻení ʻokú ke fakahoko leleí? Ko e fē ʻa e ngaahi konga ʻoku faingataʻa taha kiate koé? Ko e hā hono ʻuhingá?

  • ʻE fēfē nai hano fakakau ʻa e ʻEikí mo fekumi ki Heʻene tokoní ʻi he founga ko ʻení?

Hili ha taimi feʻunga, ʻe lava ke vahevahe ʻe ha kau ako tokosiʻi ʻenau talí mo e kalasí.

Akoako ʻa e fokotuʻu taumuʻá

Kapau ʻoku toe lahi ʻa e taimí, fakakaukau ke tokoniʻi hoʻo kau akó ke nau akoako fokotuʻu mo ikunaʻi ʻa e ngaahi taumuʻá ʻo fakaʻaongaʻi e founga ko ʻení. ʻE lava ke fakahoko e ʻekitivitī ko ʻení mo honau ngaahi hoá pe fakakulupu iiki. Pe ko hoʻo ʻalu hangatonu ki he konga “Ko hoʻo taumuʻá.”

Hiki ʻi hoʻo tohinoa akó ha ngaahi sīpinga ʻo ha ngaahi taumuʻa māʻoniʻoni mo mahuʻinga ʻe lava ke fokotuʻu ʻe he toʻu tupú ki heʻenau moʻuí.

Fili leva ha taha ʻo e ngaahi taumuʻa ko ʻení, pea ʻi hono fakaʻaongaʻi ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻi he laʻipepa tufá, faʻu ha tūkunga ʻe lava ke fakahoko ai ʻe ha taha ʻa e sitepu takitaha. Fakakaukau ki he founga te ke lava ai ʻo fakakau ʻa e ʻEikí ʻi he founga ko ʻení.

ʻE lava ke ke fakaʻaongaʻi e tūkunga ko ʻení ko ha sīpinga:

  1. ʻOku kole tokoni ʻa Seiteni ki he Tamai Hēvaní ke fokotuʻu ha taumuʻa. ʻOkú ne fakakaukau ke ako fakaʻaho e Tohi ʻa Molomoná ʻi ha miniti ʻe 10.

  2. ʻOkú ne fakakaukau ke ʻā pongipongia koeʻuhí ke ne lava ʻo ako kimuʻa pea fai e akó.

  3. Hili ha uike ʻe taha, ʻoku fakatokangaʻi ʻe Seitini ʻoku kei moʻumohea pē. ʻOkú ne lotua ha tokoni.

  4. Hili ha uike ʻe ua, ʻoku ongoʻi ʻe Seitini ʻoku ʻikai ke ne lavaʻi ʻene taumuʻá. ʻOkú ne kole ki he Tamai Hēvaní ke tokoniʻi ia ke ne ongoʻi ʻEne ʻofa mo Sīsū Kalaisi kiate iá. ʻOkú ne ongoʻi ʻoku fakalotolahiʻi ia peá ne fili ke toe feinga pē, ʻo falala ʻe tokoniʻi ia ʻe he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi. ʻOkú ne fakakaukau ke mohe vave ange ʻi he pō takitaha ke faingofua ange ʻene ʻā haké.

Hili ha taimi feʻunga, fakaafeʻi ha kau ako ke vahevahe ʻenau ngaahi tūkungá.

Ko hoʻo taumuʻá

Ko e ʻekitivitī ko ʻení ko ha founga ia ʻe taha ʻe lava ke faʻu ai ʻe he kau akó ha palani ke fakakau ʻa e ʻEikí ʻi heʻenau ngaahi taumuʻá. Te nau lava ʻo hiki ʻenau ngaahi taumuʻá mo e palaní ʻi heʻenau tohinoa akó pe ʻi he laʻipepa tufá.

Fakalaulauloto ki hoʻo ngaahi taumuʻa fakatāutahá ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e ʻuluaki sitepu mei he laʻipepa tufá. Ke fai iá, te ke lava ʻo fakakaukau ki hoʻo fakatātā mei he kamataʻanga ʻo e lēsoní.

Hiki ha taumuʻa ʻe taha pe ua ʻokú ke loto ke ikunaʻi. Faʻu ha palani fakaikiiki ʻo e ngaahi sitepu ʻokú ke fie fakahoko ke ikunaʻi ai kinautolú. Fakapapauʻi ke fakakau ʻi hoʻo palaní ʻa e founga te ke lava ai ʻo fakakau ʻa e ʻEikí ʻi hoʻo ngaahi taumuʻá.

Poupouʻi e kau akó ʻi heʻenau feinga ke ikunaʻi ʻenau ngaahi taumuʻá mo fakamanatu kiate kinautolu ʻa e tokoni ʻa e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí. Fakakaukau ke toe lau ʻa e lea ʻa ʻEletā Soālesí pea vahevahe hoʻo fakamoʻoni ki he meʻa naʻá ne akoʻí.