Seminelí
Ko Hono Tali mo Fakahoko ʻo e Ngaahi Uiuiʻí: Ko e Ngāue ʻo Hangē ko e Fakamoʻuí


“Ko Hono Tali mo Fakahoko ʻo e Ngaahi Uiuiʻí: Ko e Ngāue ʻo Hangē ko e Fakamoʻuí,” Fuakava Motuʻá – Tohi Lēsoni ʻa e Faiako Seminelí (2026)

“Ko Hono Tali mo Fakahoko ʻo e Ngaahi Uiuiʻí: Ko e Ngāue ʻo Hangē ko e Fakamoʻuí,” Fuakava Motuʻá – Tohi Lēsoni ʻa e Faiako Seminelí

Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú: Lēsoni 176

Ko Hono Tali mo Fakahoko ʻo e Ngaahi Uiuiʻí

Ko e Ngāue ʻo Hangē ko e Fakamoʻuí

Young women in class

Ko e ngaahi uiuiʻí ko ha ngaahi faingamālie maʻongoʻonga ia ke tupulaki ai pea ofi ange ki he ʻEikí. Ka ʻe lava ke ongoʻi momou ha kau ako ʻe niʻihi ke tali e ngaahi uiuiʻí he taimí ni pe ʻi he kahaʻú. ʻE lava ke tokoni ʻa e lēsoni ko ʻení ke ngāue ʻa e kau akó ʻo hangē ko e Fakamoʻuí ʻi honau ngaahi uiuiʻí.

Teuteu ʻa e tokotaha akó: Fakakaukau ke ʻoange ki he kau akó ʻa e tūkunga mo e ngaahi fehuʻi ko ʻení. Fakaafeʻi ke nau fakakaukauloto ki he meʻa te nau ala lea ʻakí.

Ngaahi ʻEkitivitī Ako ʻOku Ala Fakahokó

Te ke ongoʻi fēfē nai?

Fakakaukau ke kamata ʻa e kalasí ʻaki hono vahevahe ʻa e tūkunga ko ʻení mo ʻeke ʻa e ngaahi fehuʻi ʻi laló. Mahalo naʻa taau ke liliu ʻa e tūkungá ke felāveʻi lelei ange mo e kau akó.

ʻE fakataha ha finemui ko hono hingoá ko ʻEvelini mo ha mēmipa ʻo e kau pīsopelikí. ʻI he taimi naʻe fakaafeʻi ai ia ʻe he tokoni pīsopé ke na talanoá, naʻe talaange ʻe he tokoni pīsopé ʻoku ʻi ai ha uiuiʻi naʻá ne loto ke fakakaukau ki ai ʻa ʻEvelini. Kuo teʻeki ai ke ʻi ai hano uiuiʻi kimuʻa.

ʻO ka fiemaʻu, fakamatalaʻi ange “ʻoku ui ʻe he ʻEikí ha kau tangata mo ha kau fafine ke ngāue ʻi he Siasí he ʻahó ni ʻo fakafou ʻi ha ngaahi fakaafe fakalaumālie mei Heʻene kau tamaioʻeikí. Ko e ngaahi faingamālie ko ʻeni ke ngāué ʻoku ʻiloa ia ko e ngaahi uiuiʻi” (Tohi Tuʻutuʻuni Fakakātoá: Ko e Ngāue ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, 30.0, Gospel Library).

  • Ko e hā nai ha niʻihi ʻo e ngaahi uiuiʻi ʻe ala kole kia ʻEvelini ke ne fakahokó?

    ʻE lava ke kau ʻi he ngaahi talí ʻa e kau ‘i he kau palesitenisī fakakalasí, kōmiti ngāue fakafaifekau mo e hisitōlia fakafāmili ʻi homou uōtí, mo e hoko ko ha ngāue fakaetauhi ki ha taha ʻi honau uōtí.

  • Ko e hā nai e ongo ʻe ala maʻu ʻe ʻEveliní? Ko e hā hono ʻuhingá?

    ʻE lava ke kau ʻi he ngaahi sīpinga ʻe ala vahevahe ʻe he kau akó ʻa ʻene manavasiʻi naʻa ʻikai ke ne fua lelei e fatongiá, pea ʻokú ne hohaʻa ke toe fua ha fatongia ʻe taha lolotonga ʻene femoʻuekiná, pe ʻokú ne fiefia ke ngāue koeʻuhí he kuó ne fekumi ki ha ngaahi founga kehe ke tokoniʻi ai e niʻihi kehé.

  • Ko e hā te ke fiemaʻu ke ʻilo ʻe ʻEvelini fekauʻaki mo hono tali mo fakahoko e ngaahi uiuiʻí?

Fakaʻaongaʻi ha kiʻi taimi ke ke fakalaulauloto ai ki he ongoʻi mateuteu naʻá ke maʻu ʻi hoʻo tali mo fakahoko ha uiuiʻí. ʻI hoʻo ako ʻa e lēsoni ko ʻení, fekumi ki ha fakahinohino mei he ʻEikí ke ke ako mo ongoʻi ʻa e meʻa ʻe tokoni lelei taha ke ke tali mo ngāue ai ʻi ha ngaahi uiuiʻí.

ʻUhinga ʻoku tau tali mo fua ai e ngaahi uiuiʻí

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Tieta F. ʻUkitofa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ha taha ʻo e ngaahi ʻuhinga ʻoku tau tali mo fakahoko ai e ngaahi uiuiʻí:

19:39
Official portrait of Elder Dieter F. Uchtdorf of the Quorum of the Twelve Apostles, 2006.Called as Second Counselor in the First Presidency, 3 February 2008.Made official portrait in 2008 replacing portrait taken in 2004.

ʻI he ngāue ʻa e Fakamoʻuí ʻoku ʻi he fanga kiʻi founga iiki mo faingofuá ʻa hono fakahoko ʻo e “ngaahi fuʻu meʻa lalahi” [ʻAlamā 37:6].

ʻOku tau ʻilo ʻoku fiemaʻu ke toutou fakahoko kae toki hoko ʻo lelei ʻi ha faʻahinga meʻa pē. ʻOku tatau ai pē pe ko e ifi meʻaifí, ʻaka ʻo ha pulu ki he netí, fakaleleiʻi ha kā, pe puna ʻi ha vakapuna, ko hono toutou fakahokó te tau lava ai ʻo lelei ange mo toe lelei angé.

Ko e faʻunga ne fokotuʻu ʻe he Fakamoʻuí ʻi he māmaní—ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní—ʻokú ne tokoni mai ke tau fai e meʻa pē ko iá. ʻOkú ne ʻomi ha feituʻu ke fakaangaanga ai ʻetau moʻuí ʻi he founga kuó Ne akoʻí mo tāpuekina e niʻihi kehé hangē ko ia naʻá Ne fakahokó.

ʻI heʻetau hoko ko e kau mēmipa ʻo e Siasí, ʻoku ʻomi hotau ngaahi uiuiʻi, fatongia, mo e ngaahi faingamālie ke tau alanima atu ʻi he ʻofa mo ngāue fakaetauhi ki he niʻihi kehé. (“Tui, ʻOfa, Ngāue,” Liahona, Nōvema 2018, 48)

  • Te ke fakamatalaʻi fakanounou fēfē ʻa e meʻa ne akoʻi ʻe ʻEletā ʻUkitofá?

    ʻE lava ke vahevahe ʻe he kau akó ha ngaahi moʻoni kehekehe. Kole ange ke nau fakamatalaʻi ʻa e ʻuhinga ʻoku mahuʻinga ai ʻa e ngaahi moʻoni ko ʻení. Kapau he ʻikai lave ki ai ʻa e kau akó, hiki ʻa e foʻi moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé: Ko e ngaahi uiuiʻi faka-Siasí ko ha faingamālie ia ke tāpuekina mo tokoniʻi ai e niʻihi kehé ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe he Fakamoʻuí.

    Fakakaukau ke fakaʻaliʻali ha ʻīmisi ʻo e Fakamoʻuí pea ʻeke e ngaahi fehuʻi ko ʻení. ʻE lava ke hiki takatakai ʻe he kau akó ʻenau ngaahi talí ʻi he fakatātā ʻo e Fakamoʻuí.

  • Ko e fē ha taimi kuo tokoniʻi ai koe ʻe ha taha ʻo hangē ko ia ne mei fai ʻe he Fakamoʻuí? Ko e hā ʻene lelei kiate koé?

  • Ko e hā ka fie tokoni ai ha taha ki he niʻihi kehé ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe he Fakamoʻuí, neongo te nau manavasiʻi ke tali ha uiuiʻi?

  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻoku tokoniʻi ai kitautolu ʻe he ngaahi uiuiʻí ke tau ako ke tāpuekina mo tokoniʻi e niʻihi kehé ʻo hangē ko e Fakamoʻuí?

Tokoni hangē ko e Fakamoʻuí

ʻE lava ke tokoni ʻa e ʻekitivitī ko ʻení ki he kau akó ke nau ikunaʻi ha ngaahi loto-momou te nau ala maʻu fekauʻaki mo e ngāue ʻi he ngaahi uiuiʻí pe kumi ha ngaahi founga te nau lava ai ʻo fakalakalaka ʻi heʻenau feinga ke fua e ngaahi fatongiá. Te nau lava ʻo fakakakato fakafoʻituitui ia pe ʻi ha fanga kiʻi kulupu iiki:

Ako ha sīpinga ʻe taha pe lahi ange ʻi he laʻipepa tufá ʻokú ke ongoʻi ʻe lava ʻo tokoni atu ʻi hoʻo fakakaukau ke tali mo fakahoko e ngaahi uiuiʻi ʻi he Siasi ʻo e Fakamoʻuí.

fakaʻilonga seminelí ʻOange ki he tokotaha ako takitaha ha ʻekitivitī ʻe taha pe lahi ange ʻi he laʻipepa tufa: “Ko e Ngāue ʻo Hangē ko e Fakamoʻuí.”

Hili hono fakakakato ʻe he kau akó ʻa e ʻekitivitií, fakaafeʻi ke nau vahevahe ʻa e meʻa ne nau akó mo e founga naʻá ne liliu ai ʻenau holi ke tali mo feinga ke ngāue ʻi he ngaahi uiuiʻí hangē ko e Fakamoʻuí.

Fakakaukau ke hivaʻi pe fanongo ki he foʻi hiva “ʻOku ou Feinga ke Hangē ko Sīsuú” (Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 40). Hili iá pea fakaafeʻi e kau akó ke hiki ha meʻa ʻe taha te nau fie fai ke ngāue ai ʻo hangē ko e Fakamoʻuí ʻi honau ngaahi uiuiʻí he taimí ni pe ʻi he kahaʻú.