12.
ʻOku ʻomi ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e fiefiá
Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 101:36
ʻOku fonu fiefia hoʻo Tamai Hēvaní. ʻOkú Ne fiemaʻu koe, ko ʻEne fānaú, ke ke maʻu ʻa e fiefia lahi taha ʻe lavá. Ko e ʻuhinga ʻeni naʻá Ne teuteuʻi ai ʻa e palani ʻo e fiefiá. Naʻá Ne fekauʻi mai Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí ke hoko ko ho Fakamoʻui mo akoʻi ʻEne ongoongoleleí. ʻOku ʻuhinga ʻa e foʻi lea ongoongoleleí ko e “ongoongo fakafiefia,” pea ko e ongoongo fakafiefiá koeʻuhí ko Sīsū Kalaisi, te ke lava ʻo maʻu ʻa e fiefia ʻi he moʻuí ni mo ha fiefia kakato ʻo taʻengata.
Ngaahi Moʻoni Taʻengatá
ʻOku fakataumuʻa ke ke maʻu ʻa e fiefiá mo e nēkeneká. Ko e taumuʻa ia hoʻo moʻuí. Ko e taumuʻa ia ʻo e palani ʻa e Tamai Hēvaní ki he fiefiá. ʻOku ʻikai ʻuhinga ʻeni ia he ʻikai ke ke teitei loto-mamahi pe faingataʻaʻia ʻi ha taimi. Ka ʻoku ʻuhinga ia ʻe lava ke tokoniʻi koe ʻe he Fakamoʻuí ke ke kātekina e ngaahi taimi faingataʻá pea maʻu ʻa e fiefiá.
ʻOku ʻikai maʻu ʻa e fiefiá ia mei he ngaahi tūkunga ʻokú ke ʻi aí; ʻoku maʻu ia mei he muimui kia Sīsū Kalaisí. Mahalo te ke aʻusia ha ʻaho pe uike pe ko ha taʻu ʻoku ʻikai lelei. Ka ko e fiefiá ʻoku ʻikai ko e taʻe-ha-mamahi ʻi hoʻo moʻuí; ka ko e ʻafio ʻa Kalaisi ʻi hoʻo moʻuí.
ʻOku lahi mo tolonga ange e fiefia ʻa e Fakamoʻuí ʻi ha toe meʻa. ʻE fakataueleʻi koe ʻe Sētane ke ke kumi ʻa e mālié mo e fiemālié ʻi ha ngaahi founga siokita pe mei he ngaahi fiefia fakamāmaní. He ʻikai lava ʻe ha faʻahinga meʻa ʻoku fehangahangai mo Sīsū Kalaisi mo ʻEne ngaahi fekaú ʻo ʻomi kiate koe ʻa e fiefia mo e nēkeneka ʻoku moʻoni mo tuʻuloá. Manatuʻi ʻoku fakataimi pē ʻa e ngaahi meʻa ʻo e māmani ko ʻení. ʻOku foaki ʻe he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻa e nēkeneka mo e fiefia ko ē ʻoku loloto, māʻoniʻoni, mo taʻengatá.
Ngaahi Fakaafé
Fili ʻa e fiefiá. Neongo ʻoku moʻoni ʻoku ʻi ai e mamahi mo e faingataʻa ʻi he māmaní, ka kuo ʻosi fakafonu foki ʻe he Tamai Hēvaní ʻa e māmaní ʻaki ha ngaahi meʻa fakaʻofoʻofa mo lelei lahi fau. Fekumi kiate kinautolu. Feinga ke ke fakatokangaʻi ha ngaahi ʻuhinga ke fiefia ai ʻi he ʻaho kotoa pē—pea aʻu pē ki haʻo tohi kinautolu. Ko ha ngaahi meʻaʻofa ʻeni mei hoʻo Tamai ‘i Hēvani ʻofá.
ʻOmi ha fiefia mo e nēkeneka ki he niʻihi kehé. Naʻe maʻu ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e fiefia kakató ʻi Heʻene ʻomi kiate kitautolu ʻa e fiefiá. Te ke lava ʻo muimui ki Heʻene sīpingá ʻaki haʻo maʻu e nēkeneká mo e fiefia ʻi hono tokoniʻi e niʻihi kehé. Tokoniʻi ha taha ke ne ongoʻi ʻoku ʻofaʻi. Fai ha fakahīkihiki ʻi he loto-fakamātoato. Fakalotolahiʻi ha taha ʻoku siʻi faingataʻaʻia. Kapau ʻe faifaiangé peá ke ongoʻi ʻokú ke fiemaʻu ha fiefia lahi ange ʻi hoʻo moʻuí, feinga ke ke ʻai ha taha kehe ke fiefia.
Fiefia ʻi he moihū ki he ʻEikí. ʻI hoʻo ʻalu ki he lotú, tokanga taha ki he fiefia ʻoku ʻoatu ʻe Sīsū Kalaisí, pea fakafetaʻi kiate Ia ʻi he meʻa ko iá! Fai hoʻo tafaʻakí ke tokoni ki ha laumālie fiefia ʻi hoʻomou ngaahi houalotu ʻi he Siasí. ʻAi ke hoko ʻa e hiva toputapú ko ha konga ʻo hoʻo moihū ʻi ʻapí pea ʻi he lotú.
Ngaahi Tāpuaki Kuo Talaʻofa Maí
Te ke lava ʻo ongoʻi fiefia neongoe faingataʻa ʻa e moʻuí. Mahalo te ke fifili pe ʻoku malava fēfē nai ʻení, ka ʻoku moʻoni ia. ʻE lava ke hanga ʻe hoʻo tui kia Sīsū Kalaisí, Hono mālohi faifakamoʻuí, mo ʻEne ngaahi talaʻofa taʻengatá, ʻo ʻoatu maʻu pē ʻa e fiefiá. ʻOku ʻuʻufi ʻe Heʻene fiefiá ʻa e loto-mamahí mo ʻomi e nonga ʻoku mahulu hake ʻi he mahino kotoa pē.
ʻOku fakatatali mai e fiefia kakató kiate koe ʻi he puleʻanga fakasilesitiale ʻo e ʻOtuá. Naʻe ikunaʻi ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e meʻa kotoa pē te ne ala taʻofi koe mei hono maʻu e fiefia taʻengatá. ʻI hoʻo falala kiate Ia mo muimui kiate Iá, ʻe ʻaʻau ʻa e fiefiá ni.
Ngaahi Fehuʻí mo e Ngaahi Talí
Kapau ʻoku fakafiefia ʻa e ongoongoleleí, ko e hā e ʻuhinga ʻoku ou ongoʻi loto-mamahi lahi aí? Ko e ongoʻi loto-mamahí ʻoku ʻikai ko ha fakaʻilonga ia ʻoku ʻikai ke ke moʻui ʻaki e ongoongoleleí. Ko e tokotaha kotoa pē ʻokú ne foua e faingataʻá, ʻahiʻahí, mo e loto-mamahí ʻi heʻenau moʻuí. ʻOku ʻikai hoko e muimui kia Sīsū Kalaisí ke liliu ai e meʻá ni, ka ʻokú ne fakafehokotaki koe mo ha Fakamoʻui te Ne lava ʻo fakafiemālieʻi mo tokoniʻi koe ke ke maʻu ʻa e fiefiá mo e nēkeneká.
Ko e hā e ʻuhinga ʻoku lahi pehē fau ai e faingataʻaʻiá ʻi he māmaní? ʻOku hoko ha niʻihi ʻo e ngaahi faingataʻa ʻi māmaní koeʻuhí he ʻoku fakaʻaongaʻi ʻe he kakaí ʻenau tauʻatāina ke filí ke fakahoko ʻaki ha ngaahi fili hala. ʻE lava ke fakatupu heni ha faingataʻaʻia ʻiate kinautolu pē pea mo e kakai kehé. ʻI ha ngaahi meʻa kehe ʻe niʻihi, ko e faingataʻaʻiá ʻoku ʻikai ko ha foʻui ia ʻa ha taha—ko ha ola pē ia ʻo e moʻui ʻi ha māmani taʻe-haohaoá. Neongo pe ko e hā e tupuʻangá, ka ʻe lava pē ke fakatupu loto-mamahi ʻa e vakai ki ha taha ʻoku faingataʻaʻia, tautautefito ki ha taha ʻokú ke ʻofa ai. ʻAi pē ke ke ʻiloʻi pau ʻoku mamahi foki mo e ʻOtuá ʻi he taimi ʻokú ke faingataʻaʻia aí. ʻOkú Ne tuku ke hoko e ngaahi faingataʻa ʻo e moʻui fakamatelié ke tokoniʻi koe ke ke tupulaki mo teuteu ki he fiefia taʻengata mo Iá, ka ʻoku ʻikai ke Ne tuku ke ke tuēnoa toko taha pē. Naʻá Ne fekauʻi mai ʻa Sīsū Kalaisi ke Ne toʻo kiate Ia hoʻo mamahí koeʻuhí ke Ne lava ai ʻo tokoniʻi koe. Ko Sīsū Kalaisi ho mālohingá! Pea ʻokú Ne fakaafeʻi koe, ko e taha ʻo Hono kau muimuí, ke fai e meʻa te ke lavá ke tokoni ʻo fakamaʻamaʻa ai e faingataʻaʻia ʻa e niʻihi kehé.
Vakai, Saame 16:11 (ʻoku fonu fiefia e ʻao ʻo e ʻOtuá); 95:1 (hiva ki he ʻEikí); Sione 16:33 (mou [fiefia]; he kuo ikunaʻi ʻe Sīsū Kalaisi ʻa māmani); Kalētia 5:22 (ko e fua ʻo e Laumālié ko e fiefia); Hepelū 12:2 (naʻe kātekina ʻe Sīsū ʻEne faingataʻaʻiá koeʻuhí ko e fiefia ʻo e fakahaofi e fānau ʻa e ʻOtuá); 2 Nīfai 2:25 (ʻoku finangalo ʻa e ʻOtuá ke mou maʻu ʻa e fiefiá); ʻAlamā 26:15–16 (ʻoku fakaiku hono fai e ngāue ʻa e ʻOtuá ki he fiefia); Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 18:15–16 (hono ʻikai ke lahi pehē fau hoʻomou fiefiá ʻi he taimi ʻoku mou tokoniʻi ai e niʻihi kehé ke nau haʻu kia Kalaisí).
Fehuʻi Lekomeni Temipalé
-
ʻOku ʻi ai nai haʻo fakamoʻoni ki he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí mo Hono tufakanga ko ho Fakamoʻui mo e Huhuʻí?