Toʻu Tupu
5. ʻAʻeva ʻi he maama ʻa e ʻOtuá


Ko Sīsū Kalaisi ʻokú Ne tauhi ha tākanga sipi

ʻE ʻIkai Te U Masiva, tā fakatātā ʻa Yongsung Kim. Angalelei ʻa e Havenlight

5.

ʻAʻeva ʻi he maama ʻa e ʻOtuá

Kalētia 5:25

ʻOkú ke fakahoko ha ngaahi fili lelei ange ʻi he taimi ʻokú ke lava ai ʻo sio lelei ki he ngaahi meʻá. Ko e ʻuhinga ia ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ai ʻa e māmá: ʻoku fakafaingofuaʻi ange ʻe he māmá ʻa e sio ki he hala ʻoku totonú. Kuo foaki atu ʻe he Tamai Hēvaní ke ke lava ʻo maʻu ha maʻuʻanga maama fakalangi—ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní—ke tokoni ke ke sio lelei ki he meʻa ʻoku leleí mo koví, totonú mo halá.

Ngaahi Moʻoni Taʻengatá

Te ke lava ʻo maʻu e Laumālie Māʻoniʻoní ke hoko ko ho takaua maʻu pē. ʻI he taimi naʻe hilifakinima ai koe ke ke hoko ko ha mēmipa ʻo e Siasí, naʻe fakaafeʻi koe ke ke “maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.” Ko e faingamālie ko ia ke maʻu ʻa e Laumālié ke hoko ko ho takaua maʻu peé, ko e taha ia ʻo e ngaahi meʻaʻofa maʻongoʻonga taha ʻa e ʻOtuá kiate koé.

ʻOku hanga ʻe he fai ʻo e ngaahi fili leleí ʻo fakatupulaki hoʻo malava ke ongoʻi ʻa e Laumālié. ʻOku lahi ha ngaahi meʻa lelei mo langaki moʻui ʻi he māmani ko ʻení. Hangē pē ko e kaunga ki ho sinó ʻa e meʻa ʻokú ke kai mo inú, ʻoku pehē pē ʻa e kaunga ki ho ʻatamaí mo ho laumālié ʻa e meʻa ʻokú ke lau, mamata, mo fanongo ki aí.

Ngaahi Fakaafé

Fakaʻatā ha taimi maʻá e ʻEikí ʻi he ʻaho kotoa pē. Ako meiate Ia. Manatu maʻu ai pē kiate Ia. Lotu ki hoʻo Tamai Hēvaní. Ako ʻa e ngaahi folofola māʻoniʻoní mo e ngaahi lea ʻa e kau palōfita moʻuí. Peá ke feinga leva ke moʻui fakatatau mo e meʻa ʻokú ke akó.

Fekumi ki he meʻa ʻoku langaki moʻuí, ueʻi fakalaumālié, mo fakaafeʻi ʻa e Laumālié. ʻI hoʻo fakahoko ha ngaahi fili fekauʻaki mo e meʻa ke mamata ai, laukonga, fanongo ki ai, pe kau atu ki aí, fakakaukau ki he ongo ʻokú ne ʻoatu kiate koé. ʻOkú ne fakaafeʻi nai ha ngaahi fakakaukau lelei? Fakamamaʻo mei ha faʻahinga meʻa pē ʻokú ne manukiʻi ʻa e ngaahi meʻa toputapú pe ko ia ʻoku taʻemaʻá. ʻOua naʻá ke kau ʻi ha faʻahinga meʻa te ne holoki hoʻo fakakaukau leleí pe ongoʻingofua ʻo e Laumālié, hangē ko e fakamamahí, kava mālohí mo e faitoʻo konatapu fakatuʻutāmakí. Loto-toʻa ke tamateʻi ha vitiō pe keimi, hū ki tuʻa mei ha foʻi faiva pe hulohula, liliu hoʻo mūsiká, pe mavahe mei ha faʻahinga meʻa ʻoku ʻikai fenāpasi mo e Laumālié.

Fakaʻaongaʻi ʻa e mītia fakasōsialé ki he langaki moʻuí. ʻE lava ke hoko ʻa e mītia fakasōsialé ko ha meʻangāue fetuʻutaki lelei lahi. Kapau te ke fakaʻaongaʻi ia, tokanga pē ki he māmá, tuí, mo e moʻoní. ʻOua te ke fakafehoanaki hoʻo moʻuí ki he meʻa ʻoku ngali aʻusia ʻe he kakai kehé. Manatuʻi ko ho mahuʻingá ʻoku maʻu ia mei hoʻo hoko ko ha fānau ʻa ha mātuʻa fakalangi, kae ʻikai mei he mītia fakasōsialé.

Fekumi ki he ngaahi aʻusia ʻoku fakatupulakí mo e ngaahi vā fetuʻutaki ʻoku moʻoni mo tuʻuloá. Tokanga ke ʻoua naʻa hanga ʻe hoʻo fakaʻaongaʻi e tekinolosiá mo e mītiá ʻo fetongi ʻa e taimi ʻokú ke feohi ai mo e fāmilí mo e ngaahi kaungāmeʻá. ʻE lava ke toʻo ʻe he mītia fakasōsialé mo e tekinolosia kehé ha konga lahi ho taimí ʻo ʻikai maʻu ha ola mahuʻinga mei ai. Kiʻi mālōlō mei he māmani fakatekinolosiá kae fetuʻutaki hangatonu mo e kakaí.

Ko Sīsū Kalaisi ʻokú Ne taki ha tākanga sipi ʻi ha tafanga mohuku

Ngaahi Tāpuaki Kuo Talaʻofa Maí

Te ke lava ʻo maʻu maʻu pē ʻa e Laumālié. Ko e palōmesi ko ʻení ko ha konga ia ʻo e fuakava ʻokú ke fai ʻi he taimi kotoa pē ʻokú ke maʻu ai e sākalamēnití. ʻE fakamoʻoniʻi atu ʻe he Laumālié kiate koe ʻa e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi. Te Ne fakafiemālieʻi, tataki, fakatokanga mo fakamāʻoniʻoniʻi koe. Te Ne tokoniʻi koe ke ke ʻiloʻi ʻa e moʻoní mo fakatokangaʻi ʻa e lelei ʻi he māmaní.

Ngaahi Fehuʻí mo e Ngaahi Talí

Te u lava fēfē nai ʻo ʻiloʻi pe ʻoku ou ongoʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní? Ke ako ke ʻiloʻi ʻa e Laumālié, ʻoku fiemaʻu ki ai ha taimi lahi, akoako mo e faʻa kātaki. ʻOkú Ne folofola ki he kakai kehekehe ʻi he ngaahi founga kehekehe. ʻOua naʻa ngalo e fanga kiʻi meʻa faingofuá—ʻa e ongoʻi fiemālie ʻokú ke maʻu ʻi hoʻo fanongo ki ha fakamoʻoni ʻa ha taha pe ongoʻi taʻe-fiemālie hili haʻo fakahoko ha fili ʻoku halá. Fekumi ʻi he folofolá ki ha ngaahi founga kehekehe ʻoku fetuʻutaki ai ʻa e Laumālié, lotua ia, pea toutou kumi ha ngaahi faingamālie ke ongoʻi ai ʻa e Laumālié.

Ko e hā ʻa e ponokalafi? Ko e hā ʻoku totonu ke u fakaʻehiʻehi ai mei aí? Ko e ponokalafí ko ha faʻahinga fakafōtunga ia, ʻi he ʻata pe fakamatala, naʻe fokotuʻutuʻu ke ne fakatupu ha ngaahi ongo fakasekisuale. ʻOku lahi ʻa e ngaahi fōtunga ʻo e ponokalafí, kau ai ha ngaahi vitiō, ʻū fakatātā, ʻū tohi, ʻū keimi, mo e mūsika. ʻE toe lava pē ko ha ngaahi pōpoaki pe ʻīmisi ia ʻoku feʻaveaki ʻi ha ngaahi kaungāmeʻa. ʻOku ʻai ʻe he ponokalafí ʻa e ngaahi meʻa ʻoku toputapú—ʻa hotau sino fakamatelié mo e ngaahi ongo fakasekisualé—ke ʻoua ʻe fakaʻapaʻapaʻi. ʻE malava pē ke ke foua e ponokalafí [ka naʻe ʻikai] te ke fakataumuʻa ki ai. Tatau ai pē pe naʻá ke fakataumuʻa ke ke mamata ponokalafi pe ʻikai, tafoki mei ai he taimi pē ko iá. Mahalo te ke toe fie talanoa foki mo ha mātuʻa pe ko ha taha lahi kehe ʻoku falalaʻanga. Ko hono mamataʻi ʻi he loto-moʻoni ʻa e ponokalafí ko ha faingahala ia pea ʻokú ne ueisa hoʻo malava ke ongoʻi ʻa e Laumālié. ʻOkú ne fakavaivaiʻi hoʻo mapuleʻi koé mo fakakeheʻi ʻa e anga hoʻo vakai kiate koe mo e niʻihi kehé. ʻOku maʻu ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e mālohi ke tokoniʻi koe ke ke tekeʻi ʻa e ponokalafí pea fakatomala. Tafoki kiate Ia pea tafoki mei he fakapoʻulí. ʻE lava ke tokoni atu hoʻo pīsopé ke ke maʻu ha mālohi mo ha fakamolemole ʻo fakafou ʻi he Fakamoʻuí. Ko Sīsū Kalaisi ho mālohingá!

Vakai, Saame 119:105 (ʻOku hangē e folofola ʻa e ʻOtuá ko ha maama ʻi hotau halá); ʻĀmosi 5:14 (fekumi ki he leleí); Kalētia 5:22–23 (ko e ngaahi fua ʻo e Laumālié); Molonai 7:18–19 (ko e maama ʻa Kalaisí); Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 6:23 (ʻoku folofola ʻaki ʻe he ʻEikí ʻa e melinó); 20:77, 79 (ko e ongo lotu tāpuakiʻi ʻo e sākalamēnití).

Fehuʻi Lekomeni Temipalé

  • Kuo ʻosi folofola ʻa e ʻEikí ke “fai ʻa e meʻa kotoa pē ʻi he maʻa” ʻi Hono ʻaó (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 42:41). ʻOkú ke feinga ke moʻui maʻa ʻi hoʻo ngaahi fakakaukaú mo e tōʻongá?