Toʻu Tupu
3. Te ke lava ʻo tokoni ʻi he ngāue ʻa e ʻOtuá


Ko e tokangaʻi mo e tauhi ʻe Sīsū Kalaisi ʻEne fanga sipí.

3.

Te ke lava ʻo tokoni ʻi he ngāue ʻa e ʻOtuá

Mōsese 1:39

ʻOku ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní ʻi Heʻene fānaú kotoa. ʻOkú Ne finangalo ke tokoniʻi kinautolu ke nau maʻu ʻa e fiefiá mo e nēkeneká, foki ange kiate Ia, pea maʻu ʻa e moʻui taʻengatá. ʻOku ui ʻeni ko ʻEne ngāue ʻo e fakamoʻuí mo e hakeakiʻí, pea ʻokú Ne fakaafeʻi koe ke ke tokoni!

Ngaahi Moʻoni Taʻengatá

Ko e ngāue mo e nāunau ʻo e ʻOtuá ke fakahoko hoʻo moʻui taʻe-faʻa-maté mo e moʻui taʻengatá. Ko e moʻui taʻe-faʻa-maté ke moʻui ʻo lauikuonga ʻi ha sino kuo toetuʻu. Ko e moʻui taʻengatá, pe hakeakiʻí, ko e hoko ʻo tatau mo e ʻOtuá pea nofo taʻengata mo Ia ko e ngaahi fāmili. ʻOku malava kotoa ʻeni koeʻuhí ko Sīsū Kalaisi mo ʻEne Fakaleleí. Te tau lava ʻo falala kiate Ia.

Te ke lava ʻo tokoni ki he ngāue ʻa e ʻOtuá ʻaki haʻo haʻu kia Kalaisi mo tokoniʻi e niʻihi kehé ke nau fai e meʻa tatau. Ko e taimi pē ʻokú ke fai ai ha faʻahinga meʻa ke tokoniʻi ha taha ke muimui ʻia Sīsū Kalaisi, ʻokú ke tokoni ai ki he ngāue ʻa e ʻOtuá.

Ngaahi Fakaafé

Moʻui ʻaki e ongoongoleleí. Fakatupulaki hoʻo tui kia Sīsū Kalaisí. Fakatomala fakaʻaho. Maʻu e ngaahi ouau ʻo e lakanga fakataulaʻeiki ʻo e ʻOtuá pea tauhi hoʻo ngaahi fuakavá. ʻAi ke hoko ia ko e sīpinga ki he toenga hoʻo moʻuí.

Tokangaʻi ʻa kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá. Kumi ha ngaahi founga ke tokoni mo ngāue fakaetauhi ai ki he niʻihi kehé, kau ai ho fāmilí, ho ngaahi kaungāmeʻá, pea mo ho tukui koló. Ko ha founga lelei ʻe taha ke tokoniʻi ai e kakai faingataʻaʻiá ko e talangofua ki he fono ʻo e ʻaukaí mo fai e foaki ʻaukaí.

Fakaafeʻi ʻa e tokotaha kotoa pē ke nau tali ʻa e ongoongoleleí. Tuku ke hāsino ʻi hoʻo ngaahi leá mo e tōʻongá hoʻo tui kia Sīsū Kalaisí. Mateuteu ke ke vahevahe ki ha taha pē ʻoku fehuʻi atu fekauʻaki mo e ʻamanaki lelei mo e fiefia ʻokú ke ongoʻi ʻi hoʻo hoko ko ʻEne ākongá. Ki he kau talavoú, ko e ngāue fakafaifekau taimi kakató ko ha fatongia ia ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Ki he kau finemuí, ko ha faingamālie lelei moʻoni ia; lotua ke ke ʻiloʻi pe ʻe finangalo ʻa e ʻEikí ke ke ngāue. Teuteu ke vahevahe ʻa e ongoongoleleí ʻi hoʻo moʻuí kotoa.

Fakatahaʻi ʻa e ngaahi fāmilí ke taʻengata ʻaki hono fakahoko e hisitōlia fakafāmilí mo e ngāue fakatemipalé. Ako fekauʻaki mo hoʻo ngaahi kuí. ʻAi ke ʻiloʻi pe ko hai ʻokú ne fiemaʻu e ngaahi ouau fakatemipalé. Toutou ʻalu ki he temipalé ʻi he lahi taha te ke lavá ke papitaiso mo hilifakinima maʻanautolu. Kapau ʻokú ke fiemaʻu tokoni, ʻalu ki he FamilySearch.org.

Ko e malanga ʻa Sīsū Kalaisi ʻi he Ongo ʻAmeliká

Ngaahi Tāpuaki Kuo Talaʻofa Maí

Te ke maʻu e tokoni ʻa e ʻOtuá. ʻOku ʻikai ʻamanaki e Tamai Hēvaní ia ke ke fai ʻa e ngāué ni ʻiate koe pē. ʻOkú Ne ʻiate koe. Ko e taimi ʻokú ke foaki loto-fakatōkilalo ai ho taimí mo e lotó, te Ne fakahoko ha ngaahi meʻa fakaofo ʻo fakafou ʻiate koe. Ko Sīsū Kalaisi ho mālohingá!

ʻE fakafonu ʻaki koe ʻa e fiefia. Ko ha ngāue fakafiefia ʻa e ngāue ʻa e ʻOtuá! ʻI hoʻo kau aí, te ke lava ʻo ongoʻi ʻa e fiefia ʻokú Ne ongoʻí. Fakakaukauloto ki he fiefia te ke vahevahe mo e Tamai Hēvaní mo ʻEne fānau ʻa ia kuó ke tokoni ke ʻomi kiate Iá!

Ngaahi Fehuʻí mo e Ngaahi Talí

ʻE lava nai ke fakaʻaongaʻi moʻoni au ʻe he ʻOtuá ʻi Heʻene ngāué? ʻIo! ʻOku lahi ʻaupito ha ngaahi founga ke tokoni ai ʻi he ngāué. Mahalo ʻe hangē ʻoku talēnitiʻia pe taukei ange ʻa e kakai kehé, ka ʻoku ʻafioʻi ʻe hoʻo Tamai Hēvaní ʻa e meʻa te ke lavá. Kuó Ne foaki atu ha ngaahi meʻafoaki te ke lava ʻo fakaʻaongaʻi ke tokoniʻi mo tānaki fakataha ʻEne fānaú. ʻOku sai pē kapau ʻoku kehe ʻa e ngaahi meʻafoaki ia ko ʻení mei he meʻa ʻoku maʻu ʻe he kakai kehé. Ko hono moʻoní, ko e ʻuhinga ia ʻoku mātuʻaki mahuʻinga lahi ai hoʻo ngaahi meʻafoakí. ʻOku fiemaʻu koe!

Vakai, Mātiu 10:39 (kapau ʻe mole hoʻo moʻuí ʻi he ngāue ʻa e Fakamoʻuí, te ke maʻu ia); 1 Kolinitō 12:14–27 (ʻoku fiemaʻu ʻa e kāingalotu kotoa pē ʻi he sino ʻo Kalaisí); Filipai 1:6 (falala ʻoku ngāue ʻa e ʻOtuá ʻiate koe); Sēkope 5:72 (ʻoku ngāue ʻa e ʻEiki ʻo e ngoue vainé mo koe); Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 18:15–16 (ʻe lahi hoʻo fiefiá mo kinautolu ʻokú ke ʻomi kia Kalaisí); 64:33–34 (ʻoku lava e ngāue lalahí ʻi he fanga kiʻi meʻa iiki mo faingofuá); Mōsese 1:6 (“ʻOku ʻi ai haʻaku ngāue ke ke fai”); 6:31–34 (ʻOku fakafeʻungaʻi ʻe he ʻOtuá ʻa kinautolu ʻokú Ne uí, neongo kapau ʻoku nau ongoʻi taʻe-feʻunga).

Fehuʻi Lekomeni Temipalé

  • ʻOku ʻi ai haʻo fakamoʻoni ki hono Fakafoki Mai ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí?