Toʻu Tupu
7. ʻOku ʻoatu ʻe he ngaahi ouaú mo e ngaahi fuakavá ha faingamālie ki he ngaahi tāpuaki ʻa e ʻOtuá


Ko e papitaiso ʻe Sione Papitaiso ʻa Sīsū Kalaisí

7.

ʻOku ʻoatu ʻe he ngaahi ouaú mo e ngaahi fuakavá ha faingamālie ki he ngaahi tāpuaki ʻa e ʻOtuá

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 84:20

ʻOku vēkeveke hoʻo Tamai Hēvaní ke akoʻi mo tāpuakiʻi koe. Ko e founga ʻe taha ʻokú Ne fakahoko ai ʻení ʻoku fakafou ia ʻi he ngaahi ouau hangē ko e papitaisó, hilifakinimá, mo e sākalamēnití. ʻOku fakafou ʻi he ngaahi ouau pehení ʻa ʻetau fai ha fuakava, pe palōmesi, mo e ʻOtuá. ʻOku fakatupulaki ʻe hono tauhi ʻo e ngaahi fuakavá ʻa e mālohi ʻo e ʻOtuá ʻi hoʻo moʻuí mo tokoniʻi koe ke ke teuteu ki he moʻui taʻengatá. Ko e ʻuhinga ʻeni ʻoku mahuʻinga ai kiate kitautolu ʻa e ngaahi ouaú mo e ngaahi fuakavá—koeʻuhí he ʻoku nau fakamālohia ʻetau fehokotaki mo ʻetau Tamai Hēvaní mo hotau Fakamoʻuí pea mo tokoniʻi kitautolu ke tau hoko ʻo tatau ange mo Kinaua.

Ngaahi Moʻoni Taʻengatá

ʻOku taki koe ʻe he ngaahi ouaú kia Sīsū Kalaisi. Ko e ouaú ko ha founga toputapu ia ʻoku ʻi ai hano ngaahi ʻuhinga fakataipe ʻokú ne akoʻi fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi. Hangē ko ʻení, ko e sākalamēnití ʻoku ʻikai ko e maá pē mo e vaí. ʻOkú ne fakamanatu mai kiate kitautolu ʻa e Fakamoʻuí.

Ko e ngaahi fuakavá ko ha fakaʻilonga ia ʻo e ʻofa, falala, mo e ngaahi fiemaʻu ʻa e ʻOtuá. ʻOku nau ʻave ho fetuʻutaki mo e ʻOtuá ki ha tuʻunga loloto ange. ʻOku fakahaaʻi ʻe he fakahoko ha fuakavá ʻokú ke ʻofa ʻi he ʻOtuá pea ʻokú ke tukupā kiate Ia. Te ke lava ʻo falala kiate Ia, pea te Ne lava ʻo falala atu kiate koe. ʻI he tukupā loloto ange ko iá, ʻoku ʻomi ai ha faingamālie lahi ange ki Hono mālohí mo e tokoní ʻi hoʻo tauhi ho ngaahi fuakavá.

ʻOkú ke fai ha ngaahi fuakava mo e ʻOtuá ʻi he taimi ʻokú ke papitaiso mo hilifakinima aí pea mo e taimi ʻokú ke maʻu ai e sākalamēnití. Ko e taimi ʻoku papitaiso ai koé, ʻokú ke palōmesi ke toʻo kiate koe ʻa e huafa ʻo Sīsū Kalaisí, tauhi kiate Ia, mo tauhi ʻEne ngaahi fekaú ʻi he kotoa hoʻo moʻuí. ʻOkú ke toe palōmesi foki ʻi he lolotonga ʻo e sākalamēnití, ke manatu maʻu ai pē kiate Ia. Ko hoʻo ngaahi palōmesí ʻeni. ʻI hoʻo loto-fiemālie ke tauhi kinautolú, ʻoku palōmesi leva ʻa e ʻOtuá te Ne foaki atu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ko hoʻo takaua maʻu pē.

Ngaahi Fakaafé

ʻAi ʻa e sākalamēnití ke hangē ha meʻaʻofa toputapú. Fakahaaʻi hoʻo tukupā kia Sīsū Kalaisí ʻaki haʻo teuteu ki ha aʻusia toputapu he lolotonga e sākalamēnití. Fakalaulauloto ki he meʻa te ke lava ʻo fai ke hoko ai ʻa e ouau ko ʻení ko ha meʻa mahuʻinga fakalaumālie ʻi ho uiké.

Fekumi ki he Fakamoʻuí ʻi he ngaahi ouaú. Ko e taimi ʻokú ke mamata pe kau ai ʻi ha ouau, fehuʻi pē kiate koe, “Ko e hā e meʻa ʻoku ou ako mei heni fekauʻaki mo Sīsū Kalaisí?” pe “ʻOkú ne ʻomi fēfē au ke u ofi ange kiate Iá?” Tokanga ki he meʻa ʻoku akoʻi atu ʻe he Laumālié.

Tuku ke tataki ʻe hoʻo ngaahi fuakavá ʻa hoʻo tōʻongá. Ko e taimi ʻoku ʻi ai ai haʻo fili ke faí, manatuʻi hoʻo vā fetuʻutaki fakafuakava mo e ʻOtuá. Līʻoa kiate Ia. Fehuʻi pē kiate koe: ʻOku fenāpasi nai ʻeni mo ʻeku ngaahi fuakavá? Hangē ko ʻení, ʻoku ou ʻofa mo tokoni nai ki he niʻihi kehé, fakafiemālieʻi e kakai ʻoku nau fiemaʻu ʻa e fakafiemālié, mo tuʻu ko ha fakamoʻoni ʻo Kalaisi—ʻi he feituʻu kotoa pē pea maʻu ai pē?

Ko Kalaisi ʻi ha tēpile ʻokú Ne teuteu ʻa e sākalamēnití maʻá e kakai Nīfaí

Ngaahi Tāpuaki Kuo Talaʻofa Maí

Te ke lava ʻo maʻu e mālohi ke ikunaʻi ʻa e ʻahiʻahí, angahalá, mo e ngaahi faingataʻa ʻo e moʻuí. ʻOku hanga ʻe he fakahoko mo e tauhi ʻo e ngaahi fuakavá ʻo ʻoatu e faingamālie ke ke maʻu e mālohi ʻo e ʻOtuá. Te ke lava ʻi he mālohi ko iá ke fehangahangai mo ha faʻahinga meʻa pē ʻi he loto-falala. Ko Sīsū Kalaisi ho mālohingá!

ʻE lava ke ke maʻa mo fakamolemoleʻi koe. Ko ha konga ʻo e talaʻofa ʻa e ʻOtuá kiate koe ʻi hoʻo tauhi hoʻo fuakava ʻi he papitaisó ko hano fakamolemoleʻi ho ngaahi angahalá. ʻOku ʻuhinga ia ko e taimi ʻokú ke fakatomala ai mo tauhi hoʻo ngaahi palōmesi mo e ʻOtuá, te Ne fakamolemoleʻi koe mo tokoniʻi koe ke ke fakalakalaka.

ʻE lava ke ʻiate koe maʻu pē ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. Ko ha talaʻofa ʻe taha ʻoku fekauʻaki mo e papitaisó mo e sākalamēnití ko e takaua maʻu pē ʻo Hono Laumālié pea mo e tauhi mai ʻa e kau ʻāngeló. He ʻikai ke ke teitei fehangahangai toko taha pē mo ho ngaahi faingataʻaʻiá. He ʻikai teitei liʻaki ʻe he ʻOtuá ʻEne fānau ʻo e fuakavá—te ke lava ʻo falala ki ai.

Te ke lava ʻo maʻu e poupou ʻa e kakai fuakava ʻo e ʻOtuá. ʻOkú ke kau ki ha kakai fuakava ʻi he Siasi ʻo e Fakamoʻuí. ʻOku mou fepoupouaki mo fefakalotolahiʻaki. ʻOku mou tangi fakataha mo fiefia fakataha. ʻOku mou fefuaʻaki hoʻomou ngaahi kavengá. ʻOku ʻi heni ho fāmilí, pīsopé, kau takí, mo e kāingalotu kehe ʻo e Siasí ke tokoniʻi koe, pea te ke lava ʻo tokoniʻi kinautolu.

Ngaahi Fehuʻí mo e Ngaahi Talí

ʻE lava nai ke u hoko ko ha tokotaha muimui lelei ʻo Sīsū Kalaisi taʻe kau ai e ngaahi ouaú mo e fuakavá? ʻOku tokolahi ha kakai lelei ʻoku nau muimui fakamātoato kia Sīsū Kalaisi, neongo kuo teʻeki ai ke nau papitaiso pe ō ki he temipalé. Neongo ia, ka ʻoku finangalo ʻa e Tamai Hēvaní ke maʻu ʻe Heʻene fānaú kotoa ʻa ʻEne ngaahi ouaú pea fefuakavaʻaki mo Ia koeʻuhí ke nau lava ʻo maʻu lahi ange ʻEne tokoní, ʻaloʻofá, mo e mālohí. Ko e taha ia ʻo e ngaahi tefitoʻi ʻuhinga naʻe fakafoki mai ai ʻe Sīsū Kalaisi ʻa Hono Siasí! ʻE maʻu ʻe he fānau kotoa pē ʻa e ʻOtuá ʻa e faingamālie—ʻi he moʻuí ni pe moʻui ka hokó—ke tali ʻa e ngaahi ouau mo e ngaahi fuakava ʻoku fiemaʻu ki he moʻui taʻengatá.

Kuo teʻeki ke u tauhi faivelenga maʻu pē ʻeku ngaahi fuakavá. ʻOku ʻi ai nai ha ʻamanaki lelei kiate au? ʻIo! Ko e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ko ha ongoongolelei ia ʻo e ʻamanaki lelei mo e kamataʻanga foʻou! Ko e ʻuhinga ʻeni ʻoku tau maʻu ai ʻa e sākalamēnití ʻi he uike kotoa. Naʻe ʻafioʻi ʻe he Tamai Hēvaní te tau fai ha ngaahi fehālaaki pea te tau fiemaʻu ke kamata foʻou. Naʻe foaki ʻe he Fakamoʻuí ʻEne moʻuí ke ke maʻu ai ha founga ke toe foki ai. ʻI hoʻo tui kia Sīsū Kalaisi mo fakatomalá, te ke lava leva ke toe maʻu e mālohi ʻo e ʻOtuá.

Vakai, 1 Kolinitō 11:23–26 (ʻoku fakahaaʻi ʻe he maʻu ʻo e sākalamēnití ʻoku tau tui kia Sīsū Kalaisi mo ʻEne Fakaleleí); Mōsaia 18:10, 13 (ko e fuakava ʻo e papitaisó); Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 13 (ʻoku kau ʻi he Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné ʻa e ngaahi kī ʻo e fakatomalá, papitaisó, pea mo e tauhi mai ʻa e kau ʻāngeló); 20:37 (ngaahi fiemaʻu ki he papitaisó); 20:77, 79 (ongo lotu tāpuakiʻi ʻo e sākalamēnití).

Fehuʻi Lekomeni Temipalé

  • ʻOkú ke feinga nai ke tauhi ʻa e ʻaho Sāpaté ke māʻoniʻoni, ʻi ʻapi pea mo e lotú fakatouʻosi; ʻalu ki hoʻomou ngaahi fakatahaʻangá; teuteu mo maʻu ʻi he tuʻunga taau ʻa e sākalamēnití; pea moʻui ʻo fakatatau mo e ngaahi fono mo e ngaahi fekau ʻo e ongoongoleleí?