2.
ʻOku finangalo ʻa e ʻOtuá ke fetuʻutaki mo koe
Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 8:2–3
Naʻe kamata hono Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí ʻi he taimi naʻe lotu ai e toʻu tupu ko Siosefa Sāmitá, pea naʻe fai mai ʻe he Tamai Hēvaní mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí ha tali. ʻOku hokohoko atu hono tataki ʻe he ʻOtuá ʻa Hono Siasí ʻo fakafou ʻi he kau palōfita moʻuí. ʻOkú Ne finangalo foki ke folofola atu kiate koe, ko ʻEne fānau, ʻo fakafou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní. Ko e taha ʻo e ngaahi taukei mahuʻinga taha te ke lava ʻo maʻú ko hoʻo ako ke ʻiloʻi e founga ʻoku folofola atu ai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní kiate koé.
Ngaahi Moʻoni Taʻengatá
ʻOku tataki koe ʻe he Laumālié ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi. Ko e fatongia mahuʻinga ʻeni ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Te Ne ueʻi foki koe ke ke fakatomala mo muimui kia Sīsū Kalaisi kae lava ke ke maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo ʻEne Fakaleleí. ʻI hoʻo fakatomalá, ʻoku fakamaʻa mo tokoniʻi leva koe ʻe he Laumālié ke ke liliu.
ʻOku folofola ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ki ho ʻatamaí mo ho lotó. ʻE lava ke haʻu ki ho ʻatamaí ʻa e ngaahi pōpoaki mei he Laumālié ʻi ha ngaahi founga lahi—ʻo fakafou ʻi ha ngaahi fakakaukau, fakatokanga, mahino, mo ha ngaahi manatu fakalaumālie. ʻE lava ke folofola ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ki ho lotó ʻo fakafou ʻi he ngaahi ongo langaki moʻui hangē ko ha fakafiemālie, loto-falala, nonga, ʻofa, fiefia, loto-fakatōkilalo, houngaʻia, mo e faʻa kātaki.
Ngaahi Fakaafé
“Maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.” Naʻe lea ʻaki e ngaahi leá ni ʻi he taimi naʻe hilifakinima ai koe ko ha mēmipa ʻo e Siasi ʻo Kalaisí. ʻOkú ke maʻu fēfē ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní? ʻI he talangofua ki he ngaahi akonaki ʻa Sīsū Kalaisí. Ko Ia ho mālohingá. ʻOku hanga ʻe he muimui kiate Iá ʻo fakaafeʻi e Laumālie Māʻoniʻoní ki hoʻo moʻuí.
Fekumi ki hoʻo Tamai Hēvaní ʻi he lotu. Lilingi atu ho lotó kiate Ia. Fakafeta‘i kiate Ia ʻi he ngaahi tāpuaki fakaʻofoʻofa lahi kuó Ne ʻoatú. Vahevahe mo Ia hoʻo fiefiá, hohaʻá, mo e ngaahi fehuʻí. Fakalongolongo pea fakafanongo ki Heʻene ngaahi talí, ʻa ia ʻe ala hoko mai ko ha ongo ʻo e nonga, ngaahi fakakaukau ʻi ho ʻatamaí, pe ngaahi ueʻi ke ke fakahoko ha meʻa.
Fanongo ki he leʻo ʻo e ʻOtuá ʻi he ngaahi folofolá. Ko e ngaahi folofolá ko e folofola ia ʻa e ʻOtuá kiate koé! Ako fakaʻaho mei ai ke ʻiloʻi Hono leʻó mo ongoʻi ʻEne ʻofá. ʻI hoʻo laú, fakalaulauloto ki he meʻa te Ne ala akoʻi atu kiate koé, pea hiki e ngaahi ongo ʻe hoko maí. ʻAi ke hoko ia ko ha tōʻonga moʻui fakaʻaho ke ako e folofolá—tautautefito ki he Tohi ʻa Molomoná—ʻi hono kotoa hoʻo moʻuí.
Fakahoko e ngaahi ueʻi fakalaumālie ʻokú ke maʻú. Kapau ʻokú ke maʻu ha fakakaukau pe ueʻi ke ke fai ha faʻahinga angaʻofa te ne tāpuakiʻi ha taha, fai ia! ʻOku haʻu e meʻa lelei kotoa pē mei he ʻOtuá. Fakahā ki hoʻo Tamai Hēvaní te Ne lava ʻo falala atu ke ke muimui ki he ngaahi ueʻi meiate Iá.
Ngaahi Tāpuaki Kuo Talaʻofa Maí
ʻE fakafiemālieʻi mo tataki kimoutolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku ʻiloa Ia ko e Fakafiemālié. Te Ne pouaki koe ʻi he taimi ʻo e faingataʻá. Te Ne tokoniʻi koe ke ke ʻiloʻi ʻa e meʻa ke ke lea ʻakí pe fakahokó. Te ke lava, ʻi Hono ivi tākiekiná, ke tala ʻa e faikehekehe ʻo e meʻa ʻoku moʻoní mo e meʻa ʻoku loí. Te Ne lava ʻo tokoniʻi koe ke ke ʻilo ʻa e lelei ʻi he niʻihi kehé pea ʻiate koé foki. ʻE lava foki ke fakatokanga atu ʻa e Laumālié ʻi ha fakatuʻutāmaki. Te Ne tataki koe kia Sīsū Kalaisi pea mamaʻo mei he angahalá.
Te ke lava ʻo maʻu ha ngaahi meʻafoaki fakalaumālie. ʻOku lahi ha ngaahi meʻafoaki ʻoku foaki ʻe he ʻOtuá ki Heʻene fānaú ʻo fakafou ʻi Hono Laumālié. ʻOku kau ʻi he niʻihi ʻoku hā ʻi he folofolá ʻa e fakahaá, tui kia Sīsū Kalaisí, akonakí, ʻiloʻiló, mo e potó. Lotu ʻo kole ki he Tamai Hēvaní fekauʻaki mo e ngaahi meʻafoaki fakalaumālie kuó Ne foaki atu kiate koé, founga te ke lava ai ʻo fakatupulaki kinautolú, mo e founga ʻokú Ne finangalo ke ke fakaʻaongaʻi ai kinautolu ke tāpuekina e niʻihi kehé.
Ngaahi Fehuʻí mo e Ngaahi Talí
Ko e hā e ʻuhinga ʻoku maʻu ai ʻe he kakai kehé ha ngaahi aʻusia fakalaumālie lahi ange ʻiate aú? ʻOku ʻikai ke fakaofo pe fakaʻohovale ʻa e ngaahi aʻusia fakalaumālie kotoa pē. Ko e taimi lahi, ʻoku folofola mai ʻa e ʻOtuá kiate kitautolu ʻo fakafou ʻi ha ngaahi fakakaukau ki hotau ʻatamaí pe ngaahi ongo angavaivai ʻi hotau lotó. Ko e ngaahi fanafana leʻosiʻi ʻeni ʻa e kihiʻi leʻo vanavanaikí. Mahalo te ke ongoʻi e Laumālié ka ʻoku teʻeki ai ke ke fakatokangaʻi ia. Hokohoko atu pē hoʻo lotú. Hokohoko atu pē hoʻo ako e folofola ʻa e ʻOtuá. ʻI he fakalau ʻa e taimí mo hoʻo akoakó, te ke ako ai ke fakatokangaʻi e Laumālié ʻi ha ngaahi founga kehekehe.
Vakai, 1 Ngaahi Tuʻi 19:11–12 (ʻOku folofola ʻa e ʻOtuá ʻi ha kihiʻi leʻosiʻi mo vanavanaiki); Sione 15:26 (ʻoku fakamoʻoni ʻa e Laumālié kia Kalaisi); Molonai 10:3–5 (ʻiloʻi ʻa e moʻoní ʻi he Laumālié); Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 11:12–13 (ʻoku taki ʻe he Laumālié ke fai lelei); 45:57 (ʻai ʻa e Laumālié ke hoko ko ho fai-fakahinohino); 46:8–26 (ngaahi meʻafoaki fakalaumālié).
Fehuʻi Lekomeni Temipalé
-
ʻOkú ke maʻu nai ha tui mo ha fakamoʻoni ki he ʻOtua ko e Tamai Taʻengatá; ki Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí; pea mo e Laumālie Māʻoniʻoní?