“Fai ʻEne Ngāué,” Liahona, Māʻasi 2026.
Ngaahi Leʻo ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní
Fai ʻEne Ngāué
Naʻe ʻikai ke u ʻilo pe ʻe anga fēfē haʻaku talaange ki ha fāmili ne ʻosi mālōlō hona ʻofefiné, kae tālunga hono tokoniʻi au ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní.
Tā fakatātaaʻi ʻe Brian Kranz
Kapau ko e aʻusia fakamamahi taha ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ko hano kātekina e mole fakamamahi mo taʻe-ʻamanekina ʻa ha taha ʻoku tau ʻofa ai, te u pehē ko e aʻusia faingataʻa taha fika uá ʻe ala hoko ia ʻi he taimi ʻoku vakai ai ha taha tokoni fika ʻuluaki ki siʻa fofonga ʻo ha faʻē mo e tamai ʻo talaange kuo mālōlō haʻana fānau.
ʻI ha pongipongi ʻe taha naʻe fekau au ke u fakahā ki ha kiʻi fāmili kuo mālōlō hona ʻofefine siʻisiʻi tahá lolotonga ʻene foki meʻalele mai mei he ʻunivēsití. Naʻá ne tulemohe he lolotonga ʻene fakaʻulí peá ne siʻi mālōlō ai pē ʻi he taimi naʻe sifā ai ʻene kaá mei he halá ʻo hoko ha fepaki lahi. Ko e pongipongi Toetuʻú ia.
Naʻá ku faingataʻaʻia ʻi he mamahi ne ʻamanaki ke u fakaaʻu ki he fāmili ko ʻení. Naʻe meimei hangē ia, ʻi ha faʻahinga founga, ko haʻaku foʻuí ʻi heʻeku fakahoko ange ki he fāmilí ʻa e ongoongo ko ʻení.
Naʻá ku lomiʻi e fafangu he matapaá, pea naʻe haʻu ha tangata. Ne ma fesiofaki ʻi he siʻoʻata ʻo e matapaá. Naʻá ne tuʻu maʻu, ʻo sio fakamamaʻu mai. Naʻá ne ʻiloʻi ko ʻeku ʻi aí ʻokú ne tala e pulia hono ʻofefiné. Fakafokifā pē, kuó u maʻu ha ueʻi fakalaumālie:
“Seisoni, fakangaloki koe. ʻOkú ke fai ʻeku ngāué pea ʻoku ʻi ai hoʻo totonu ki hoku mālohí. Fakaʻaongaʻi ia. Falala ki ai. ʻE tataki koe ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ke ke ʻomi ha mahino mo ha founga kiate kinautolu ʻoku faingataʻaʻia pe puputuʻú.”
Naʻe fakaava ʻe he tangatá ʻa e matapaá ʻaki ha nima naʻe tetetete. Naʻe fetongi ʻeku momoú ʻe ha loto-lahi fakalaumālie, ʻi heʻeku fakafeʻiloaki ange aú pea kole mai ke u hū ange ki loto. Neongo naʻe fakamālohia au ʻe he Laumālié, ka naʻe ʻofa mamahi hoku lotó kiate ia. Naʻá ku loto ke ma vahevahe siʻono mamahí, ʻo tangi mo ia, pea tēngihia fakataha mo ia (vakai, Mōsaia 18:8–9), ʻi heʻeku ongoʻi ʻe ala fakasiʻisiʻi ai siʻono faingataʻaʻiá.
Naʻá ma lue atu ʻi ha kiʻi holo nounou ki ha loki naʻe ʻi ai hono uaifí mo e fānaú. ʻI hono fakaivia au ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní, naʻá ku ongoʻi ha loto-lahi mo e ʻatamai maama. Naʻá ku tali ʻenau ngaahi fehuʻí peá u fai ange ʻeku fakamoʻoni koeʻuhí ko Sīsū Kalaisi, mo ʻEne feilaulaú mo e Toetuʻú, te nau toe feʻiloaki mo hona ʻofefiné.
ʻI he aʻusiá ni, naʻe liliu ai ʻeku tui ki he ʻEikí ʻo hoko ko ha falala. Naʻá ku fakaʻānaua pehē ange mai naʻe pehē mo haʻanauá.
Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Paula B. Paipa ʻo e Kau Fitungofulú, “Ko e taimi ʻe niʻihi, ko e founga lelei taha ke ako ke falala ki he ʻOtuá ko e falala pē kiate Iá.”
Kuo tokoniʻi au ʻe he falala ki he ʻEikí ke u maʻu ha ivi ke tokoniʻi ai ha niʻihi kehe. Kuó ne toe fakamālohia foki ʻeku fakamoʻoní mo tofa e halá ki ha ngaahi faingamālie taʻefaʻalaua ke tokoniʻi ha niʻihi kehe Maʻana.