“Siosefa ʻo ʻAlemateá: Ngaahi Holi Māʻoniʻoní mo e Ngaahi Mana ʻa e ʻOtuá,” Liahona, Māʻasi 2026.
Naʻa nau ʻIloʻi ʻa e Fakamoʻuí
Siosefa ʻo ʻAlemateá: Ngaahi Holi Māʻoniʻoní mo e Ngaahi Mana ʻa e ʻOtuá
Ko hai ʻa Siosefa ʻo ʻAlemateá, pea ko e hā te tau lava ʻo ako mei hono fatongia ʻi he talanoa ʻo e Toetuʻú?
Ta fakatātaaʻi ʻe Laura Serra, ʻoua naʻa hiki hano tatau
Naʻe fakahoko ʻe Siosefa ʻo ʻAlemateá ha konga mahuʻinga ʻi he talanoa ʻo e Toetuʻú, ʻo tokoni ki he ʻEikí ʻi Heʻene ikunaʻi ʻa e ikuna maʻongoʻonga taha ʻi he hisitōlia e faʻahinga ʻo e tangatá. ʻI he taimi naʻe tutuki ai ʻa Sīsū Kalaisí, naʻe “ʻalu loto-mālohi ʻa Siosefa ʻo ne kole meia Pailate ʻa e sino ʻo Sīsuú” (Maʻake 15:43). Hili hono liʻaki ʻe ha niʻihi tokolahi ʻa e ʻEikí ʻi Hono taimi faingataʻaʻiá, ko e hā naʻe nofo ai ʻa Siosefa ʻo kau ʻi ha tuʻunga mahuʻinga pehē ʻo e feilaulau ʻa e Fakamoʻuí?
Mahalo ʻe ngali fehangahangai ʻene mateakí mo hono tuʻunga ko ha tokoni tuʻumālie ʻi he Sanitaliné, ko e fakataha ʻa e kau Siú ʻa ia naʻe kau ai ʻa e kau Fālesí mo e kau Sātusí ʻa ē naʻa nau talatalaakiʻi ʻa Kalaisi ke fakapōngí (vakai, Mātiu 27:1, 57). ʻIkai ngata aí, naʻe fakapulipuliʻi pē ʻe Siosefa hono tuʻunga fakaākonga kia Kalaisí “ko e manavahē ki he kakai Siú” (Sione 19:38).
Ka ʻi he ikuʻangá, naʻe kei hā mai ʻene mateakí. Naʻe “ʻikai loto ki he fakakaukau mo e ngāue ʻanautolu” naʻe fekumi ki he moʻui ʻa e Fakamoʻuí (vakai, Luke 23:50–51). Pea hili e pekia ʻa e Fakamoʻuí, naʻe fakakoloa ʻe Siosefa e sino ʻo e ʻEikí ʻaki ha tupenu mahuʻinga mo maʻa pea fakatokoto ia ki hono fonualoto foʻoú (vakai, Mātiu 27:59–60; Luke 23:52–53). Ko hono fakahoko ʻeni ʻo e kikite ʻe fakataha ʻa Kalaisi mo e kakai maʻu meʻá ʻi heʻene pekiá (vakai, ʻĪsaia 53:9).
Kuó Ne Toe Tuʻu
ʻI hono foaki ʻe Siosefa ʻo ʻAlematea hono fonualotó ke telio ai e Fakamoʻuí, naʻá ne tokoni ai ki hono fakahoko ʻo e kikité mo teuteu ha founga ke hoko ai e fakamoʻoni fakaofo ʻo e Toetuʻu ʻa Sīsū Kalaisí. ʻI he ʻaho hono tolu hili e Tutukí, naʻe ʻilo ʻe he kau muimui ʻo Kalaisí ʻoku ʻikai ha taha ʻi he fonualotó, pea naʻe pehē ʻe ha leʻo ʻo ha ʻāngelo, “ʻOku ʻikai ʻi heni ia: he kuo toe tuʻu” (Mātiu 28:6).
Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā D. Toti Kulisitofasoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē, “ʻOku fakamoʻoni ʻa e Toetuʻu ʻa Sīsū Kalaisí ki Hono fakalangí pea kuó Ne ikunaʻi ʻa e meʻa kotoa pē. ʻOku fakamoʻoniʻi ʻe Heʻene Toetuʻú, te tau lava foki ʻo ikunaʻi ʻa e meʻa kotoa pē pea hoko ʻo taha, ʻaki hono haʻi kitautolu kiate Ia ʻi he fuakavá. ʻOku fakamoʻoniʻi ʻe Heʻene Toetuʻú ʻoku toki hoko pē ʻa e moʻui taʻe-faʻa-maté mo e moʻui taʻengatá ʻiate Ia.”
Mahalo naʻe ʻikai ʻiloʻi ʻe Siosefa ʻa e meʻa naʻá ne foaki ʻi he fuofua Toetuʻu ko iá ʻo mahulu hake ʻi heʻene fakaʻamu pē ke fakahā ʻene fakaʻapaʻapa kia Sīsū Kalaisí. Ka naʻe fakaʻaongaʻi ʻe he ʻEikí ʻa e ngaahi holi māʻoniʻoni ʻa Siosefá ko ha konga ʻo ʻEne mana taupotu tahá ke hoko “ko e ʻuluaki fua ʻo kinautolu naʻe mohé” (1 Kolinitō 15:20), ko e fuofua tokotaha ia ke toe tuʻu mei he maté.
Hangē pē ko e ʻi ai ha fatongia mahuʻinga ʻo Siosefá, ʻe lava ke tau hoko kotoa ko ha meʻangāue ʻi he toʻukupu ʻo e Tamai Hēvaní. Ko ʻEne palaní maʻá e taha kotoa pē, pea te Ne fakaʻaongaʻi ʻetau ngaahi taukeí, ngaahi aʻusiá, mo e ngaahi tūkungá ke paotoloaki ʻaki ʻEne ngāue maʻongoʻongá. ʻI he Toetuʻu ko ʻení, te tau lava ʻo manatuʻi ʻa e pōpoakí ni mo fekumi kia Sīsū Kalaisi, ʻo feilaulauʻi ʻa e meʻa te tau lavá ke tokoni ki he langa Hono puleʻangá pea ke hoko mai ʻEne ngaahi maná ki heʻetau moʻuí.