Liahona
Tōmasi: ʻAʻeva ʻi he Fononga ʻo e Tuí
Liahona Māʻasi 2026


“Tōmasi: ʻAʻeva ʻi he Fononga ʻo e Tuí,” Liahona, Māʻasi 2026.

Naʻa nau ʻIloʻi ʻa e Fakamoʻuí

Tōmasi: ʻAʻeva ʻi he Fononga ʻo e Tuí

ʻOku fakahaaʻi mai kiate kitautolu ʻe he talanoa ʻo Tōmasí ko e ngaahi fehuʻí, faʻa kātakí, mo hono maʻu ʻo ha fakamoʻoní ko ha konga ia ʻo hono fakatupulaki ʻetau tuí mo e loto-fakapapaú.

tā fakatātā ʻo e ʻAposetolo ko Tōmasí

Ta fakatātaaʻi ʻe Laura Serra, ʻoua naʻa hiki hano tatau

Ko e hā ʻokú ke fakakaukau ki ai ʻi he taimi ʻokú ke fanongo ai ki he huafa ʻo e ākonga ʻa e Fakamoʻuí ko Tōmasí? ʻOku tau faʻa fakafehokotaki hono hingoá ki he “tokotaha loto-veiveiua” pe “taʻe tui.”

Ka ʻoku ʻi ai ha meʻa lahi ange ia ʻo kau kia Tōmasi. ʻI he Kosipeli ʻa Sioné, ʻoku tau vakai ai ki he fononga ʻa Tōmasi ʻi he tuí ʻa ia ʻe lava ke tatau ia mo kitautolu: ʻE lava ke fakamālohia ʻa e tuí ʻi he fakalau atu ʻa e taimí ʻi heʻetau tui mo ngāue ke fakatupulaki ʻetau tuí.

ʻOku Lelei Ke ʻi ai ha Ngaahi Fehuʻi

Naʻe ui ʻe Sīsū Kalaisi ʻa Tōmasi ke hoko ko e taha ʻo ʻEne Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, pea naʻe muimui ʻa Tōmasi ki he Fakamoʻuí ʻi he taʻu kotoa ʻe tolu ʻo ʻEne ngāué. Naʻá ne maʻu ha ʻofa mateaki ki he Fakamoʻuí. ʻI he taimi naʻe hohaʻa ai ʻa Tōmasi ki he moʻui ʻa e ʻEikí, naʻá ne tapou ki he kau ʻAposetolo kehé ʻo pehē, “Ke tau ō foki, ka tau mate mo ia” (Sione 11:16).

Neongo ʻene līʻoá, ka naʻá ne kei fai pē ha ngaahi fehuʻi. Naʻe ʻosi akoʻi ʻe Sīsū ʻEne kau ākongá kimuʻa heʻene ʻi Ketisemaní, te Ne mavahe. Naʻe ʻeke ʻe Tōmasi, “ʻEiki, ʻoku ʻikai te mau ʻilo pe ʻokú ke ʻalú ki fē; pea ʻe fēfē ʻemau ʻilo ʻa e halá?”

Pea tali ange ʻe Sīsū, “Ko au ko e hala, mo e moʻoni, pea mo e moʻui: ‘oku ‘ikai haʻu ha tangata ‘e taha ki he Tamaí, kae ‘iate au” (Sione 14:5–6).

Pea hangē pē ko Tōmasí, mahalo he ʻikai mahino kiate kitautolu e ngaahi akonaki kotoa ʻa e ʻOtuá pe ko e konga kotoa pē ʻo e palani ʻo e fakamoʻuí. Ka ʻe lava ʻi hono fai ha ngaahi fehuʻi māʻoniʻoní ʻo fakahaaʻi mai e moʻoní mei he ʻEikí. ʻOku fiemaʻu ke fakatupulaki ʻetau tuí.

Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻo pehē:

“Kapau ʻoku ʻi ai haʻo ngaahi fehuʻi—pea ʻoku ou ʻamanaki pē ʻoku ʻi ai—fekumi ki he ngaahi talí ʻi he loto-holi fakamātoato ke tui. …

“… ʻE fakaiku maʻu pē hoʻo ngaahi fehuʻi fakamaatoato ʻoku fai ʻi he tuí, ki ha tui mo ha ʻilo lahi ange.”

Fehangahangai ʻa e Tuí mo e Manavasiʻí

ʻI he fanongo ʻa e kau ʻAposetoló kuo toe tuʻu ʻa Sīsū mei he maté, “naʻe tatau ʻenau ngaahi leá kiate kinautolu mo e talanoa launoa, pea naʻe ʻikai te nau tui kiate kinautolu” (Luke 24:11). Mahalo naʻe fuoloa ange ʻa e vahaʻataimi ʻo e veiveiua ʻa Tōmasí mei he toengá koeʻuhí he naʻe ʻikai ke ne ʻi ai ʻi he taimi naʻe fuofua hā mai ai ʻa e ʻEiki kuo toetuʻú kiate kinautolú (vakai, Sione 20:24).

Hili ʻenau tala kia Tōmasi kuo nau mamata ki he Fakamoʻuí, naʻá ne tali ange, “Kapau ʻe ʻikai te u mamata ʻi hono nimá ʻa e mataʻi faʻó, pea ʻai hoku tuhú ki he mataʻi faʻó, mo velo hoku nimá ki hono vakavaká, ʻe ʻikai te u tui” (Sione 20:25).

Hili mei ai ha ʻaho ʻe valu, naʻe toe hā mai ʻa e ʻEikí ʻo fakaafeʻi ʻa Tōmasi ke ala ki Hono ngaahi mataʻi kafó. Naʻe tali ange ʻe Tōmasi ʻo pehē, “Ko hoku ʻEiki mo hoku ʻOtua” (Sione 20:28). Pea naʻe akoʻi ange ʻe he Fakamoʻuí ha foʻi moʻoni mahuʻinga, “ʻOku monūʻia ʻa kinautolu ʻoku ʻikai mamata, kae tuí” (Sione 20:29).

Kuo pau pē ke maʻu e ngaahi talí. Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē, “ʻOku fanongo mo tali ʻe heʻetau Tamai Hēvaní ʻa e lotu fakamaatoato kotoa pē, kae mahalo ʻe ʻikai tatau ʻa e talí mo ia naʻa tau ʻamanaki ki aí pe hoko mai ʻi he taimi ʻoku tau fiemaʻu aí pe ʻi ha founga ʻoku tau fakatuʻamelie ki aí.”

Ko e ʻIloʻilo Pau ʻOku Tolongá

ʻI he taimi ʻoku tau maʻu ai ʻa e ngaahi talí ʻi he kātaki, lotu, mo e fakahaá, te tau lava foki ʻo maʻu ha ʻiloʻilo pau—ko ha fakamoʻoni. Kapau ʻe hokohoko atu hono tanumaki ʻetau tuí, ʻe lava ke tolonga e fakamoʻoni ko iá ʻiate kitautolu ʻi hono kotoa ʻo ʻetau moʻuí. Pea hangē ko e akonaki ʻa Palesiteni Nalesoní: “I hoʻo fakaʻapaʻapaʻi ʻi he faʻa kātaki ʻa e taimi-tēpile ʻa e ʻEikí, ʻe foaki atu kiate koe ʻa e ʻilo mo e mahino ʻokú ke kumiá. ʻE muiaki atu ʻa e tāpuaki kotoa pē ʻa e ʻEikí—naʻa mo e ngaahi maná—ʻiate koe. Ko e meʻa ia ʻe fakahoko ʻe he fakahā fakatāutahá maʻaú”

ʻOku fakahaaʻi mai ʻe he aʻusia ʻa Tōmasí ʻoku ʻikai ko e ikuʻangá ʻa e tuí ka ko ha founga ngāue pē. ʻOku fakaʻapaʻapaʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e founga ko iá mo tāpuekina kitautolu ʻi heʻetau tali lelei ʻEne fakahinohinó mo fekumi ki he fakamoʻoni ʻokú ne lea ʻaki ʻa e melinó ki hotau lotó (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88:63).