“Ko e Hala ki ʻEmeasí: Ko ha Fononga ʻo e Maʻu Fakahā mo hono ʻIloʻí,” Liahona, Māʻasi 2026.
Naʻa nau ʻIloʻi ʻa e Fakamoʻuí
Kau Ākonga ʻi he Hala ki ʻEmeasí: Ko ha Fononga ʻo e Maʻu Fakahaá mo Hono ʻIloʻí
Hangē ko e meʻa naʻe aʻusia ʻe he kau ākonga ko ʻení, ʻe lava ke vela māfana hotau lotó ʻiate kitautolu ko ha fakamoʻoni ki he Fakalelei mo e Toetuʻu ʻa e Fakamoʻuí.
Ta fakatātaaʻi ʻe Laura Serra, ʻoua naʻa hiki hano tatau
ʻI he ʻaho Sāpaté, ko e hoʻatā ʻo e Toetuʻú, naʻe lue lalo ha ongo ākonga ʻi he maile ʻe valu (kilomita ʻe 13) mei Selusalema ki ʻEmeasi. Ko ha ʻaho fakaleleloto—ko ha ngaahi ʻaho siʻi ʻo e ongoʻi fakamamahi.
Naʻá na fuʻu loto-mamahi ʻaupito. Naʻá na fakatumutumu mo loto-mamahi ʻi he meʻa naʻe hokó. Naʻá na talanoa ʻo kau kia Sīsū ʻo Nāsaletí—ʻEne pekiá, ngaahi talanoa ki Heʻene toe tuʻú, mo e fakamamahi mo taʻepau kotoa hono ʻuhingá.
ʻI heʻena lué, naʻe hū māmālie mai ha tokotaha sola ʻo kau ki heʻena talanoá. ʻA ia ko Sīsū, neongo naʻe ʻikai ke na ʻiloʻi Ia. Naʻe taʻofi ʻa hona matá pea ʻikai ke fuʻu mahino kiate kinaua. Naʻe fehuʻi ange ʻe he solá, “Ko e talanoa hā ia ʻokú mo fetalanoaʻaki ʻi hoʻomo fonongá, pea mo mamahi aí?” (Luke 24:17).
Naʻe tali ʻe ha taha ʻo e ongo ākongá, ʻa ia ko Kaliopasi mo ʻene taʻe tui ʻoku ʻi ai ha taha ʻoku ʻikai ke ne ʻiloʻi, fuʻu mūnoa ʻi he ngaahi meʻa fakaofo naʻá ne luluʻi ʻa Selusalema ʻi he fakaʻosinga ʻo e uike ko iá. “Naʻa ko koe pē ʻoku nofo ʻi Selusalema pea ʻoku ʻikai te ke ʻilo ʻa e ngaahi meʻa kuo hoko ʻi ai ʻi he ngaahi ʻaho ní?”
“Ko e hā ʻa e meʻá?” ko e ʻeke ange ia ʻe Sīsuú.
Naʻe vave mo ongo moʻoni ʻena talí: “Kia Sīsū ʻo Nāsaleti, ko e palōfita naʻe mālohi ʻi he ngāue mo e lea ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá mo e kakaí kotoa pē” (Luke 24:18–19). Naʻá na pehē naʻá na falala ʻe huhuʻi ʻe Sīsū ʻa ʻIsileli, ka ko e ʻaho ia hono tolu talu mei Heʻene pekiá. Pea neongo naʻe lipooti ʻe ha kau fafine ʻe niʻihi ha ʻaʻahi mai ha kau ʻāngelo ʻo fakahā ʻokú Ne moʻui, ka naʻe teʻeki mamata kiate Ia ʻa e kau ʻAposetolo naʻa nau ʻalu atu ke fekumi kiate Iá.
Naʻe folofola leva ʻa Sīsū—ʻo ʻikai ko ha sola ka ko ha faiako. “ʻA e kau vale, mo loto tuai ke tui ki he meʻa kotoa pē kuo lea ʻaki ʻe he kau palōfitá” (Luke 24:25). Naʻá Ne fakamatalaʻi ʻa e folofolá kiate kinaua, meia Mōsese mo e kau palōfitá kotoa, ʻo fakahā mai ʻa e ngaahi meʻa fekauʻaki mo Iá. Fakakaukauloto ki haʻo fononga ʻi ha ngaahi houa lahi mo e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, ko e ʻEiki ʻo e moʻuí, ʻo fanongo kiate Ia ʻi heʻene fakaʻuhingaʻi ʻa e ngaahi kikite faka-Mīsaiá. Naʻe kamata ke mole atu ʻena loto-mamahí, kae fetongi ʻaki ʻa e ofoofo mo ha ongoʻi moʻoni.
Nofo mo Kimaua
ʻI heʻenau ofi ki ʻEmeasí, naʻe fai ʻe ia ʻo hangē naʻá Ne fie ʻalu atu pē. Ka naʻá na taʻofi Ia, “Ke tau nonofo: he kuo ofi ʻa e poʻulí, pea kuo mei ʻosi ʻa e ʻahó” (Luke 24:29). Naʻá Ne nofo mo kinaua, tangutu, mo pakipaki ʻa e maá.
Fekauʻaki mo e meʻa ko ia naʻe hoko mai aí, naʻe tohi ʻe ʻEletā Sēmisi E. Talamesi (1862–1933) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē: “Mahalo naʻe ʻi ai ha meʻa ʻi he fakamaatoato ʻo e tāpuakí, pe ʻi he anga hono pakipaki mo tufaki ʻo e maá, ʻa ia naʻá ne fakamanatua ʻa e ngaahi ʻaho kimuʻá; pe, mahalo, naʻá na sio ki he nima kuo tutukí; ka neongo pe ko e hā hono ʻuhinga totonú, naʻá na sio fakamātoato ki heʻena Fakaafé, ʻpea ʻā ai hona matá, ʻo na ʻilo ia; pea ʻilo ange, kuo mole ia ʻi hona ʻaó’ [Luke 24:31].”
ʻI he mōmeniti hono hokó, naʻá na fesiosiofaki mo fepehēʻaki, “ʻIkai naʻe vela hota lotó ʻiate kitaua, ʻi heʻene talanoa mai ʻi he halá kiate kitauá, mo ʻene fakahā ʻa e tohí kiate kitauá?” (Luke 24:32). Naʻe ʻikai ko ha puputuʻu pe manavasiʻi ʻa e vela ʻo hona lotó—ka ko hano ʻiloʻi ia. Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Pulusi R. Makongikī (1915-85) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē, “Ko e ngaahi ongo ʻoku fakamatalaʻi aí ko e fakamoʻoni aofangatuku ia ʻo e tuʻunga faka-ʻOtua ʻo e ʻAló.”
Ko Hotau Hala Fakataautaha ki ʻEmeasí
Naʻe ʻeke ʻe ʻEletā Petulisiō M. Kiufila ʻo e Kau Fitungofulú ʻo pehē, “Ko e hā te Ne folofola atu ʻaki kiate koe kapau te ke lava ʻo ʻaʻeva mo talanoa mo Ia?”
Naʻá ne pehē, pea hangē pē ko e ongo ākongá, mahalo he ʻikai ke tau fakatokangaʻi ʻoku tau ʻaʻeva pē mo e Fakamoʻuí. “Mahalo he ʻikai ke tau lava ʻo sio ki Heʻene nofo mo kitautolú, fāifeinga mo kitautolú, ngāue mo kitautolú, pea tangi mo kitautolú.” ʻE lava ʻe he ngaahi fakahohaʻa ʻo e moʻuí—ʻo tatau ai pē pe ko e ngaahi faingataʻa pe ngaahi ikuna—ʻo fakapuliki Hono ʻaó.
ʻOku tau takitaha ʻaʻeva pē ʻi hono hala ki ʻEmeasí. ʻOku tau fehangahangai ʻi he hala ko iá mo e mahamahakí, vaivaí, faingataʻaʻia fakapaʻangá, pea naʻa mo e hīkisia ʻe lava ke maʻu ʻi he lavameʻá. Naʻe pehē ʻe ʻEletā Kiufila, ʻoku ʻikai teitei fiemaʻu ke tau fononga toko taha. “Te tau lava ʻo kole ki he Fakamoʻuí ke tau feʻao.”
ʻI heʻetau ako kia Kalaisi, talangofua ki Heʻene ngaahi fekaú, lotu, ako e folofolá, muimui ki he kau palōfita moʻuí, pea fakaafeʻi Ia ke nofo mo kitautolú, ʻoku kamata leva ke tau fakatokangaʻi Hono ivi tākiekiná. Naʻe pehē ʻe ʻEletā Kiufila, ko e tautapa ko ia ʻa e ongo ākongá—“Ke tau nonofó”—ʻoku totonu foki ke hoko ia ko ʻetau tautapá. Pea ʻi hono fai iá, ʻe vela foki mo hotau lotó ʻiate kitautolu.