“Ko e Kapa Misitelí,” Ko e Kaumeʻá, Mē 2025, 18–20.
Ko e Kapa Misitelí
Naʻe fehuʻi ange ʻe Teti, “ʻOku tau fakahingoa pehē nai e kakaí?”
Ko ha talanoa moʻoni mei USA.
“Mami, ko e hā ʻeni?” Naʻe toʻo mai ʻe Seitī ha fuʻu kapa meʻakai lahi mei he kōpaté. Naʻe pehē ange ʻe Mami, “ʻOku ʻikai ha fakahingoa ʻi ai.
Naʻe ngalo ia ʻiate au. Naʻe fakatau maʻamaʻa atu ia he falekoloá, he naʻe ʻosi homo e ngaahi pepa fakahingoá mei ha ngaahi kapa meʻakai ʻe niʻihi. Naʻa ku fakatau mai ʻa e kapa ʻe taha. Naʻá ku pehē mahalo ko e kapa piisi (peas).”
Naʻe ʻai ʻe Seitī hono matá ʻo hangē ʻokú ne palakūʻiá. Naʻe ʻikai ke ne saiʻia ʻi he piisi naʻe faʻo kapá.
Naʻe toʻo hake ʻe Mami ʻa e kapá ʻo fulihi hake. “ʻE vavé ni pē haʻanau kovi. Mahalo ʻoku sai ange ke tau kai kinautolu ʻi he ʻahó ni.” Naʻá ne hili ʻa e kapá ʻi he funga tēpilé.
“Ko e hā ia?” Ko e fehuʻi ange ia ʻa Seisoni, ko e tuongaʻane lahi ʻo Seitií.
Naʻe pehē ange ʻe Seitī. “He ko hai ʻokú ne ʻiloʻi? ʻOku pehē ʻe Mami ko e piisi.”
Naʻe lulu ʻe Seisoni ʻa e kapá. “ʻOku ʻikai ke ongo ia hangē ko ha pīsí. ʻOku ou pehē mahalo ko e piini.”
Naʻe maʻu ai ʻe Seitī ha fakakaukau. Naʻá ne toʻo mai ha tepi mo ha peni fakaʻilonga peá ne tohiʻi ʻa e “piisi” ʻi ha laʻipepa ʻe taha mo e “piini” ʻi he laʻipepa ʻe taha. Naʻá ne fakapipiki kinaua ki he kapá.
Naʻá ne fakakaukau leva ʻi ha kiʻi miniti siʻi peá ne tohi ʻa e “temata soosi” ʻi ha laʻipepa ʻe taha.
ʻI he taimi ko iá naʻe hū mai ʻa Teti ki he peitó. “Ko e hā e meʻa ʻoku hokó?”
Naʻe pehē ange ʻe Mami, “ʻOku mau fai ha kiʻi vaʻinga. Mateʻi mai pe ko e hā e meʻa ʻi he kapá.”
Naʻe toʻo hake ʻe Teti ʻa e kapá, luluʻi mālohi ia, peá ne kiʻi nanamu ki ai. Naʻá ne pehē, “Fakamalu tēvolo!”
Naʻe lāunga ʻa e tokotaha kotoa. Naʻe pehē ʻe Seitī. “ʻIkai ko e fakamalu tēvolo!” Naʻe kovi ange ia ʻi he pīsí, pīní, mo e temata sōsí. “Mahalo ʻoku totonu ke tau laku ʻa e kapá ki he vevé.”
Naʻe fehuʻi ange ʻe Mami, “ʻOku ʻikai ke ke fie ʻilo pe ko e hā e meʻa ʻoku ʻi lotó?”
Naʻe toʻo mai ʻe Teti ʻa e meʻa hae kapá. “ʻOku ou fie ʻilo au ki ai!”
ʻI he fakaava ʻe Teti ʻa e kapá, naʻe fakapuliki ʻe Seitī hono matá. Ka ʻi he fakaava hake ʻe Teti ʻa e tāpuní, naʻe ʻohovale ʻa Seitī. Naʻe fonu ʻa e kapá ʻi he fuaʻiʻakau ifo.
Naʻá ne pehē ange ʻi heʻene sio ki he peá, kālepí, selí, mo e piisi (peaches) kuo ʻosi tofitofí, “Ifo!”
Ne ʻomi ʻe Seisoni ha ʻū poulu mo ha sēpuni. “Tau kai!”
Naʻe tata hake ʻe Seitī ha fuaʻiʻakau mei he kapá ki heʻene poulú. Naʻá ne pehē ange, “ʻOku ʻikai ke u tui naʻa tau hala kotoa. Naʻá ku fakapapau naʻe ʻi ai ha meʻa taʻeoli ʻi loto.”
Naʻe fehuʻi ange ʻe Mami, “ʻOku tau fakahingoa pehē nai e kakaí?”
“Ko e hā ho ʻuhingá?” Ko e fehuʻi ange ia ʻa Seitií.
Naʻe tuku hifo ʻe Teti ʻene poulú ʻi he funga tēpilé. “ʻOku tau ʻosi fakapapauʻi pē ʻe tautolu honau tuʻunga ʻi lotó, kae ʻosi ange ko iá ko e meʻa pē ʻoku tau lava ʻo sio ki aí ko tuʻa.”
Naʻe fakakaukau ki ai ʻa Seitī. “ʻI he taimi naʻe hū foʻou mai ai ʻa Samala ʻi he akó, naʻá ku fakakaukau naʻe ʻikai ke ne anga fakakaumeʻa. Ka naʻá ku toki ʻiloʻi naʻe ʻikai ke ne lava ʻo lea lelei ʻaki ʻemau lea fakafonuá. Ka ʻi he taimi ní ʻokú ma vaʻinga maʻu pē!”
Naʻe pehē ange ʻe Mami, “Ko ha sīpinga lelei ia.”
Ne pehē leʻosiʻi ange ʻe Seisoni, “ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻoku ou ongoʻi ʻoku fakahingoa au. ʻOku pehē ʻe he fānau akó ʻoku ou maʻu pē ha maaka lelei koeʻuhi he ʻoku saiʻia ʻa e faiakó ʻiate au. Ka ko hono moʻoní, ʻoku ou ngāue mālohi mo fakahoko kotoa ʻeku ngaahi ngāue fakaako mei ʻapí.”
Naʻe pehē ange ʻe Teti, “ʻE lava ke fakatupu loto-mamahi ʻa e ngaahi fakahingoá, ʻikai ko ia?”
Ne kamokamo pē ʻa Seisoni.
Naʻe fakaʻosi ʻe Seitī ʻene maʻanga fuaʻiʻakau fakaʻosí. “Ka ʻoku kovi kotoa e ngaahi fakahingoá? ʻOku fiemaʻu ke ke ʻilo ʻi he falekoloá ʻa e meʻa ʻokú ke fakataú.”
Naʻe pehē ange ʻe Teti, “ʻOkú ke moʻoni. Ka ko e fē taimi ʻoku lelei ai ʻa e fakahingoá?”
Ne puke hake ʻe Seisoni ʻene sēpuní. “ʻI he taimi ʻoku nau moʻoni aí!”
Naʻe fehuʻi ange ʻe Mami, “Pea ko hai ʻokú ne ʻiloʻi moʻoni ʻa e meʻa ʻoku ʻi loto ʻi ha tahá?”
Naʻe pehē ange fakataha ʻe Seitī mo Seisoni, “Tamai Hēvaní.”
Naʻe pehē ange ʻe Seitī. “ʻOku mahino kia au! Ko e fānau au ʻa e ʻOtuá. Ko e fakahingoa totonu ia kiate aú.”
Naʻe pehē ange ʻe Seisoni, “Pea mo au.”
Naʻe pehē ange ʻe Teti, “Pea mo au!”
“Maʻá e tokotaha kotoa pē.” Naʻe malimali ange ʻa Mami. “Ko ia ai ʻoku ʻikai totonu ke tau fakahingoa ʻa e kakaí ʻo makatuʻunga ʻi he meʻa ʻoku tau sio ki ai ʻi tuʻá, pe tui ki ha ngaahi fakaʻilonga loi ʻoku ʻomi kiate kitautolu. Koeʻuhí he ko e ʻOtuá pē ʻokú Ne ʻafioʻi ʻa hotau loto moʻoní.”
Naʻe tohi ʻe Seitī ʻi ha konga tepi foʻou ʻo fakapipiki ia ki hono falani māfaná. Naʻá ne pehē, “Ko ha fānau ʻa e ʻOtuá.” Naʻe malimali ʻa Seitī. Naʻá ne saiʻia taha he fakahingoa ko iá.
Ngaahi tā fakatātā ʻa Róisín Hahessy