Mei he YA Fakauiké
Ngaahi Fakakaukau Faingofua ʻe 5 ki he Teuteu Fakalaumālie ki he Konifelenisi Lahí
Fakatupulaki ha ʻātakai ʻe lava ke nofoʻia ʻe he Laumālié, mo mamata ʻi he founga ʻokú ne liliu hoʻo aʻusia ʻi he konifelenisí!
ʻOku ou fiefia lahi ʻi he taimi kotoa pē ʻoku hokosia ai ʻa e konifelenisi lahí. ʻOku ou saiʻia ʻi he founga ʻoku tokoniʻi ai au ʻe he ngaahi pōpoaki ʻoku vahevahe lolotonga ʻa e konifelenisí ke u ako lahi ange fekauʻaki mo e Fakamoʻuí—tautautefito ki he taimi ʻoku fakahoko fakataha ai mo e Toetuʻú. Ka ʻoku hangē ʻoku faʻa fakaʻohovale ʻene hoko maí.
Kuo fakaafeʻi maʻu pē kitautolu ʻe he kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló ke tau teuteu fakalaumālie ki he konifelenisi lahí. Naʻe fehuʻi ʻe ʻEletā Tieta F. ʻUkitofa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē: “Ko e hā ʻe ala hoko kapau te tau fakatauhoa e teuteu ʻoku fai ʻe he kau leá mo ʻetau teuteú? ʻE kehe fēfē nai ʻetau ʻamanaki atu ki he konifelenisi lahí kapau te tau fakakaukau ki he konifelenisí ko ha faingamālie ia ke maʻu ai ha ngaahi pōpoaki mei he ʻEikí tonu?”
ʻOku ou feinga maʻu pē ke teuteu fakalaumālie ke fanongo mei he kau palōfita moʻuí, kae meimei ko e taimi kotoa pē ʻoku ou aʻu ai ki he fakaʻosinga ʻo e uike konifelenisí, ʻoku ou pehē loto, “Mani, naʻe totonu ke u fai ha meʻa lahi ange ke u teuteu ai ki he ngaahi lea langaki moʻui ʻoku ʻamanaki ke u fanongo ki aí.”
Ko ʻeku palopalemá he ʻoku ou ʻai ke fuʻu faingataʻa ʻa e teuteu ki he konifelenisí ʻo u ongoʻi lōmekina, mole ʻa e fakaʻaiʻaí, pea fakatoloi pē ki he sekoni fakaʻosí. Ka kuó u fakatokangaʻi ko e teuteú ʻoku ʻikai fiemaʻu ia ke fuʻu tōtuʻa—ʻoku fiemaʻu pē ke te loto-ʻaki.
Ko e Ngāue Fakalaumālie ke Fakafanongo ki he Laumālié
ʻOku tokoni ia ke u manatuʻi ʻoku finangalo ʻa e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ke folofola mai kiate au, ka ʻo kapau he ʻikai ke u maʻu ʻa e Laumālié, ʻe faingataʻa ange leva ke u fanongo kiate Kinaua. Ko ia ai, ko hono fakaafeʻi faingofua pē ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ki heʻeku moʻuí ko e taha ia ʻo e ngaahi founga lelei taha ke teuteu ai ke maʻu ha maama, ʻilo, mo ha poto lahi ange mei he langí.
Naʻe fakaafeʻi kitautolu ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni (1924-2025) ke tau “fili ke ke fai ʻa e ngāue fakalaumālie ʻoku fiemaʻu ke ke fiefia ai ʻi he meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní mo toutou fanongo pea mahino ange kiate koe e leʻo ʻo e Laumālié.”
ʻOku kamata ʻa e ngāue fakalaumālie ko ʻení ʻaki hono fakatupu ha ʻātakai ʻe lava ke nofoʻia ʻe he Laumālié. Pea ʻoku ʻikai fiemaʻu ia ke faingataʻa!
Ko ha ngaahi fakakaukau faingofua ʻeni ʻe nima ke teuteuʻi ʻaki ho lotó mo e ʻatamaí ki he fakaʻosinga ʻo e uiké ki he konifelenisi lahí:
1. Toe Vakaiʻi ʻa e Ngaahi Konifelenisi Kimuʻá
Aleaʻi ʻa e ngaahi lea konifelenisi ʻi he kuohilí mo hoʻo ngaahi kaungāmeʻá mo e fāmilí pe toe vakaiʻi hoʻo ngaahi fakamatala pē ʻaʻau naʻá ke hikí. Fakakaukau ki he ueʻi fakalaumālie naʻá ke maʻu kimuʻá pea mo e founga kuo tāpuekina ai hoʻo moʻuí ʻi hoʻo ngāueʻi iá.
ʻI heʻetau toe vakai ki heʻetau ngaahi aʻusia ʻi he kuohilí mo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻoku tau maheni ange ai mo e founga ʻokú Ne folofola mai ai kiate kitautolú, pea te tau lava ʻo mateuteu ke fanongo kiate Ia ʻi Heʻene toe folofola mai kiate kitautolú.
2. Fanongo ki he Mūsika ʻoku Langaki Moʻuí
Fanongo ki he mūsika ʻoku langaki moʻuí ʻi he ngaahi uike kimuʻa ʻi he konifelenisí. ʻE lava pē ko ha hiva mei he tohi himí, ko e Kuaea Tāpanekale ʻi he Temipale Sikueá, Strive to Be (ko e sēnolo hiva fakaʻofisiale maʻá e kau muimui kei talavou ʻo Kalaisí), pe ko ha faʻahinga meʻa pē ʻokú ne tokoniʻi koe ke ke ongoʻi ofi ange ki he ʻOtuá.
3. Vakai Maʻu Pē ki Hoʻo Ngaahi Fehuʻí
Hiki hoʻo ngaahi fehuʻí pea fokotuʻu ia ʻi ha feituʻu ʻe lava ke mamata ki ai ʻi he ngaahi ʻaho pe ngaahi uike kimuʻa ʻi he konifelenisí. Te ke lava ʻo fakapipiki ia ʻi he sioʻata falekaukaú, ʻaisí, laʻitā ʻi hoʻo telefoní, ko ha feituʻu pē te ke sio maʻu pē ki ai.
ʻE lava ke iku ʻeni ke tupulaki ai ʻa e fakalaulaulotó pea ʻe lava ʻo tokoni atu ke ke ongoʻingofua ange ai ʻa e ngaahi pōpoaki ʻe vahevahe lolotonga ʻa e konifelenisí.
4. Lotu ke ʻIloʻi ʻa e Ngaahi Fehuʻi ke Faí
Kapau ʻoku ʻikai ke ke ongoʻi ʻoku ʻi ai haʻo ngaahi fehuʻi, lotu ʻo kole ki he ʻOtuá ke tokoni atu ke ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi fehuʻi ke faí. ʻE lava ke fekauʻaki ia mo ha faʻahinga meʻa pē mei he fakatuʻamelie ki ha ngaahi liliu lahi ʻi he moʻuí ki hono fakahoko ha fanga kiʻi liliu iiki ʻi hoʻo tōʻonga moʻui fakaʻahó. Te Ne lava ʻo tataki koe ke ke fai ha ngaahi fehuʻi pau pe ʻoatu ha holi ke ako lahi ange fekauʻaki mo ha tefito ʻo e ongoongoleleí kimuʻa pea toki fai ʻa e konifelenisí.
ʻOku vēkeveke ʻa e Tamai Hēvaní ke tataki kitautolu ke tau laka ki muʻa ʻi he hala ʻo e fuakavá. Ko hono lotua ha ngaahi fehuʻi ke fakahokó ko ha founga ia ʻe taha te Ne lava ai ʻo tokoniʻi kitautolu ke tau laka atu ki muʻa mo fanongo ki he meʻa ʻokú Ne finangalo ke fakahā mai kiate kitautolu ʻo fakafou ʻi Heʻene kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló.
5. Vakai ki he Ngaahi Sīpinga ʻa e Niʻihi Kehé
Ako ʻa e founga kuo fekumi mo maʻu ai ʻe he kau palōfitá (mo ha niʻihi kehe) ha ngaahi tali ʻo fakafou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní. Te ke lava ʻo ako ʻa e ngaahi talanoa ʻi he folofolá, ngaahi lea ʻi he konifelenisí, pe ngaahi fakataha lotú. Tokanga ki he ngaahi talanoa naʻe maʻu ai ʻe he kakai ko ʻení ʻa e ngaahi talí pea vakai ki he founga naʻa nau teuteuʻi ai kinautolu ke maʻu ʻa e ngaahi tali ko iá. Feinga ke fakaʻaongaʻi ha niʻihi ʻo ʻenau ngaahi foungá ki hoʻo ngaahi teuteú.
Hangē ko ʻení:
-
Lolotonga ʻene foʻu ʻa e vaká ʻo fakatatau ki he ngaahi fakahinohino ʻa e ʻEikí, naʻe ʻalu ʻa Nīfai ki he moʻungá peá ne faʻa lotu (vakai, 1 Nīfai 18:3).
-
Naʻe fakalaulauloto ʻa Siosefa Sāmita pe ko e fē ʻa e siasi ke kau ki ai mo ako ʻa e folofolá, ʻo iku ai ki he ʻUluaki Mata Meʻa-hā-maí (vakai, Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:10–11).
-
Naʻe fie ʻilo lahi ange ʻa Palesiteni Nalesoni ki hono tānaki ʻo ʻIsilelí, ko ia naʻá ne “ako ʻa e tānakí, lotua ia, keinanga ʻi he potufolofola kotoa fekauʻaki mo iá, mo kole ki he ʻEikí ke Ne fakalahi ʻa e mahino ʻokú [ne] maʻú.”
ʻE lava ke tokoni hono fai ʻení ke tau maʻu ai ʻa e fakakaukau totonú ke maʻu ʻa e meʻa kuo teuteu ʻe he ʻOtuá maʻatautolú.
ʻI heʻetau tuku taimi mo teuteuʻi ha potu moʻó e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻoku tau fakaʻatā ai kitautolu ke tau fanongo lelei ange ki he leʻo ʻo e ʻOtuá. Kuo talaʻofa mai ʻe ʻEletā Teili G. Lenilani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē, “ʻOku lava pea ʻe lava ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻo fakahā mai ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku tau fiemaʻu ke puna mālohi mo tauhi maʻu ʻa e fakalakalaka ʻi he hala ʻo e fuakavá.“
ʻOku ou fiefia lahi ange ʻi he taimí ni ki he konifelenisí, kae ʻikai koeʻuhí pē he ko e taimi Toetuʻú ia. ʻOku ʻikai ke u faʻa tatali ke ʻahiʻahiʻi ha niʻihi ʻo e ngaahi fakakaukau ko ʻení mo vakai ki he founga ʻoku liliu ai ʻe heʻeku teuteú ʻeku aʻusiá. Vakai ki he founga te ne lava foki ʻo liliu ai mo koé!