Ko Hono Fakaʻaongaʻi ʻo e Fuakava Motuʻá ki Hoʻo Moʻuí
Talanoa ʻe 2 mei he Tohi ʻEkesōtosí ʻOkú ne Fakahaaʻi e Founga ʻe Lava ke Tokoniʻi Ai Koe ʻe he ʻOtuá Ke Ke Lavaʻi ʻa e Ngaahi Meʻa ʻOku Ngalii Taʻemalavá
ʻOua naʻa teitei ngalo—ʻokú ke ʻi he toʻukupu ʻo ha ʻOtua ʻo e ngaahi maná.
ʻI heʻeku fuofua maʻu ʻa e ongo ke u ʻalu ʻo ngāue fakafaifekaú, naʻe ʻikai ke u tui te u lava ʻo fai ia. Kuó u natula mā maʻu pē, pea naʻe ʻikai ke u ʻilo pe ʻe founga fēfē haʻaku kamata fepōtalanoaʻaki mo ha kakai foʻou ʻi ha māhina ʻe 18.
Naʻe toe lahi ange ʻa e loto-hohaʻa ko iá ʻi hono uiuiʻi au ke u ngāue ʻi ha lea fakafonua kehé.
Ka naʻá ku ngāue, pea ʻi heʻeku manatu ki aí, naʻá ku ʻiloʻi ai naʻe ʻikai ke u teitei tuēnoa. Naʻe uiuiʻi au ʻe he Tamai Hēvaní, pea naʻá Ne ʻiate au ʻi he taimi kotoa pē.
Naʻe toutou akoʻi ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni (1927–2018) ʻo pehē: “Ko e taimi ʻoku tau ʻi he ngāue ai ʻa e ʻEikí, ʻoku ʻi ai ʻetau totonu ki he tokoni ʻa e ʻEikí. Manatuʻi ko ia ia ʻoku ui ʻe he ʻEikí ʻokú Ne fakafeʻungaʻi.” Kuo toutou fakamoʻoniʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e moʻoni ʻo e tefitoʻi moʻoni ko iá.
ʻI hoʻo fehangahangai mo e ngaahi faingataʻá pea naʻa mo e ngaahi faingamālie lelei kae fakailifiá, te Ne lava foki ʻo fakafeʻungaʻi koe—ka ʻo kapau te ke kei veiveiua pē ʻiate koe pe ko hoʻo ivi malavá (hangē ko ia ʻoku tau fai he taimi ʻe niʻihi), ʻoku fakahaaʻi ʻe ha talanoa ʻe ua mei he tohi ʻEkesōtosí ʻa e founga te Ne lava ai ʻo tokoniʻi koe ke ke lavaʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ngali taʻemalavá.
ʻOku Tokangaʻi ʻe he ʻOtuá Hono Kakaí
ʻOku tau lau ʻi he ʻEkesōtosi 1 fekauʻaki mo ha ongo māʻuli Hepelū ko Sifila mo Piua, ʻa ia naʻá na ʻi ha tūkunga fakatuʻutāmaki. Ko hona fatongiá ke maluʻi ʻa e kakai fefine Hepeluú mo ʻenau fanga kiʻi pēpeé pea tauhi ke nau moʻui lelei. Naʻe hoko ʻa e tuʻutuʻuni ʻa Felo ke tāmateʻi ʻa e pēpē tangata Hepelū kotoa peé ke fepaki tonu ia mo honau ngaahi tuʻunga ʻulungaanga mahuʻingá mo e tuí, ka ʻe ala mole ʻenau moʻuí ʻi he talangataʻa ki he tuʻutuʻuní.
Ka neongo ia, “naʻe manavahē [ʻa Sifila mo Piua] ki he ʻOtuá” (ʻEkesōtosi 1:17) ʻo lahi ange ʻia Felo pea naʻá na fakakaukau ke ʻoua te na muimui ki he tuʻutuʻuní. Pea ʻokú ke ʻilo ha meʻa? “Naʻe fai lelei ʻe he ʻOtuá ki he ongo māʻulí” (ʻEkesōtosi 1:20) pea fakahaofi ai kinaua fakatouʻosi mo hona ongo fāmilí (vakai foki, veesi 21).
Ko e sīpinga pē ʻeni ʻe taha ʻo hono fakahoko ʻe he ʻOtuá ʻa e talaʻofa naʻá Ne fai ʻia ʻĪsaiá: “ʻOua naʻá ke manavahē; he ʻoku ou ʻiate koe: ʻoua ʻe loto vaivai; he ko au ko ho ʻOtuá, te u fakamālohi koe; ʻio, te u tokoniʻi koe; ʻio, te u poupou hake koe ʻaki ʻa e nima toʻomataʻu ʻo ʻeku angatonú” (ʻĪsaia 41:10).
ʻI hoʻo fili ke fai ʻa e meʻa ʻoku totonú, ʻoku talaʻofa mai ʻa e ʻOtuá te Ne tāpuakiʻi koe, pea ʻoku ʻikai ke Ne teitei taʻe-tauhi ha talaʻofa. Mahalo he ʻikai hoko mai ʻa e ngaahi tāpuaki ko iá ʻi he taimi ʻoku tau fiemaʻu ai kinautolú, ka kuo pau ke hoko mai ia.
Ko e ʻOtuá ko ha ʻOtua ʻo e Ngaahi Maná
ʻI hono ui ʻa Mōsese ke fakatauʻatāinaʻi ʻa e kakai ʻIsilelí mei he nofo pōpula ʻi ʻIsipité, naʻe lahi fau ʻa e ngaahi fakafeʻātungiá ʻo hangē ka taʻemalava iá. Ko hono moʻoní, naʻe hoko ʻa ʻIsipite ko e taha ʻo e ngaahi puleʻanga mālohi taha ʻi he māmaní ʻi he taimi ko iá, pea ko e taimi fakamuimuitaha naʻe ʻi ai ai ʻa Mōsesé, naʻá ne hola ke hao moʻui he naʻe lau ia ko ha tokotaha faihia!
Naʻá ne fehuʻi ange, “Ko hai au, koeʻuhi ke u ʻalu kia Felo, pea koeʻuhi ke u ʻomi ʻa e fānau ʻa ʻIsilelí mei ʻIsipite?” (ʻEkesōtosi 3:11).
Pea kapau ko Mōsese pē naʻá ne fakahoko ʻa e ngāue ko ʻení, pea mahalo naʻe ʻikai ke ne mei lava ʻo fakahoko lelei ia. Ka naʻe ʻikai ke ne tuenoa. Naʻe maʻu hono uí mei he “ʻOtua ʻo e ngaahi maná” (Molomona 9:11) mo e mālohi ke liliu ha tokotoko ki ha ngata, liliu ʻa e vaitafé ko e toto, pea fakamavaeuaʻi ʻa e Tahi Kulokulá.
Ko e talanoa ʻo Mōsesé ko ha sīpinga pē ia ʻe taha ʻo e founga ʻoku “ʻikai tuku mai ʻe he ʻEikí ha fekau ki he fānau ʻa e tangatá kae ʻikai te ne teuteu ha hala maʻanautolu ke nau lava ai ʻo fai ʻa e meʻa kuó ne fekau kiate kinautolú” (1 Nīfai 3:7).
Kuo ʻOsi Hoko ʻa e Ikuná
Kapau ʻokú ke ongoʻi hangē ʻokú ke fehangahangai mo haʻo ngaahi faingataʻa pē ʻaʻaú pea ʻokú ke fifili pe te ke lava nai ʻo ikunaʻi iá, ʻoku lea atu ʻa ʻEletā Petuliki Kealoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá kiate koe: “Ko e talí ko e ʻio. Te ke lava pē ʻo moʻui. Ko hono moʻoní kuo ʻosi fakahaofi koe; kuo ʻosi fakamoʻui koe—ʻe he Tokotaha kuó Ne foua ʻa e mamahi ʻokú ke lolotonga fekuki mo iá mo kātakiʻi ʻa e faingataʻa ʻokú ke lolotonga kātekiná. Kuo ikunaʻi ʻe Sīsū ʻa e ngaahi haʻahaʻa ʻo e māmaní ke ʻoatu kiate koe ʻa e mālohi ke ʻikai ngata pē ʻi hoʻo moʻuí ka ke aʻu ki he taimi ʻokú ke ikuna pea aʻu pē ʻo mālohi ʻo fakafou ʻiate Ia.”
Koeʻuhí ko Sīsū Kalaisi, kuo ikunaʻi ai ʻe he leleí ʻa e koví. He ʻikai ha meʻa te ne lava ʻo liliu ʻa e foʻi moʻoni ko ia naʻá Ne mamahi mo pekia maʻaú, pea ʻoku ʻikai ha meʻa te ke ala aʻusia he ʻikai mahino kiate Ia mo Ne ʻafioʻi ʻa e founga ke fakamoʻui aí (vakai, ʻAlamā 7:11–13).
ʻI heʻeku toe vakai ki he ngaahi taimi kuo tokoniʻi ai ʻe he Tamai Hēvaní ʻEne fānaú—kau ai au—ʻoku fakamālohia ai ʻeku tui te Ne toe tokoniʻi au. ʻOku ʻikai ʻuhinga ia ʻoku mole kotoa ʻa e ngaahi faingataʻá, ka ʻoku ʻomi ʻe he ʻiloʻi ʻoku ou ʻi he toʻukupu ʻo ha ʻOtua ʻo e ngaahi maná ʻa e loto-falala ʻoku ou fiemaʻu ke hokohoko atu ʻeku muimui kiate Iá.
Te ke malava ʻo ikunaʻi. Te ke malava ʻo lavameʻa. Te ke malava ʻo fakahoko ʻa e meʻa ʻoku kole atu ʻe he Tamai Hēvaní. Koeʻuhí ʻi hoʻo fili ke muimui kiate Iá, ʻokú ke maʻu ai Hono mālohí—mo e ʻofá—ʻi ho tafaʻakí.