Mei he YA Fakauiké
Ngaahi Fehuʻi ʻe 3 Naʻá Ku Maʻu Fekauʻaki mo e Siasí ʻi Heʻeku Hoko ko ha Papi Uluí (mo e Founga Naʻe Tokoni Ai Hoku Tuʻunga Fakalangí ke Tali Kinautolú)
ʻOku nofo ʻa e tokotaha naʻá ne faʻú ʻi Tolonitō, ʻOniteliō, Kānata.
ʻOku ʻikai ko e fakafehuʻiá pē ʻa e meʻa ʻoku aʻusia ʻe he kau papi ului foʻoú—ko ha konga ia ʻo hono fakatupulaki ʻeku fakamoʻoní ʻi he kotoa ʻo ʻeku moʻuí.
Naʻe hangē hono maʻu ʻeku fakamoʻoní ko hano fokotuʻutuʻu fakataha ha pāsoló.
ʻI heʻeku fuofua fakatokangaʻi haku kaungāmeʻa ʻi he ako māʻolungá naʻe ʻikai ke inu kava mālohi pe ifi tapaka peá u ako fekauʻaki mo e Lea ʻo e Potó, naʻá ku maʻu ha konga ʻe taha ʻo e pāsoló. ʻI he taimi naʻá ku lau ai ʻa e Tohi ʻa Molomoná, ako fekauʻaki mo Siosefa Sāmita, peá u tali ʻa ʻeku fiemaʻu ha Fakamoʻuí, naʻá ku tānaki ai ha ʻū kongokonga lahi ange.
Ka ʻi he taimi tatau pē, ko e lahi ange ʻa e ʻū kongokonga naʻá ku maʻú, ko e lahi ange ia ʻeku fakatokangaʻi ʻa e lahi ʻo e meʻa naʻe teʻeki ai ke u maʻú. Naʻá ku maʻu ʻa e tali ki heʻeku ngaahi fehuʻí, ka naʻe faʻa ʻomi ʻe he ngaahi tali ko iá ha ngaahi fehuʻi lahi ange. Naʻe faingofua ha niʻihi ʻo e ngaahi fehuʻi ko ʻení pea naʻe lava ke tali ia ʻe he kau faifekaú, ka ko ha niʻihi, naʻe fiemaʻu ki ai ha taimi lahi mo ha ako lahi.
ʻOku kei ʻi ai pē haʻaku ngaahi fehuʻi—ʻoku ou tui ʻe ʻi ai maʻu pē ʻeku ngaahi fehuʻi. Ka kuó u ʻiloʻi ha fakavaʻe ʻokú ne poupouʻi au ʻi heʻeku fakamālohia ʻeku fakamoʻoní mo hokohoko atu ʻeku ako ʻo kamata ʻaki ʻeku tuí:
Ko hoku tuʻunga fakalangí.
Ko ha fehuʻi ʻeni ʻe tolu naʻá ku maʻu fekauʻaki mo e ongoongoleleí naʻe tokoni ai hoku tuʻunga fakalangí ke tali:
1. Te U Lava Fēfē ʻo Tukuange ʻa e Ngaahi Angahala ʻi he Kuohilí?
ʻI heʻeku ako ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, naʻá ku fifili pe te u tukuange fēfē hoku kuohilí. ʻI heʻeku ako lahi ange fekauʻaki mo e ngaahi tuʻunga moʻui ʻo e ongoongoleleí, naʻe kamata ke mahino kiate au ko e founga naʻá ku moʻui ʻaki kimuʻá naʻe ʻikai fenāpasi ia mo e ngaahi akonaki ʻa Sīsū Kalaisí.
Ka ʻi heʻeku ako fekauʻaki mo e ʻofa ʻa e ʻOtuá kiate au, ko ʻEne fānaú, naʻá ku ongoʻi ʻe lava ke tuku ʻeku hohaʻa ki he ngaahi angahala ʻo e kuohilí. ʻOku tau ako ʻi he ʻĪsaia 1:18 “neongo ʻa e tatau ʻo hoʻomou angahalá mo e kulaʻahoʻahó, ʻe hoko ia ke hinehina ʻo hangē ko e ʻuha hinaekiakí.”
Naʻá ku saiʻia ʻi hono ako ʻo ʻiloʻi naʻe ʻikai fiemaʻu ke u kei pīkitai ki heʻeku ngaahi angahalá, koeʻuhí ko hoku Fakamoʻuí. Te u lava ʻo fakatomala, tafoki kiate Ia, pea tukuange ʻa e kavenga mafasia ko iá. Pea ko e moʻoni fakafiemālie mo fakaofo taha ia kuó u fanongo aí.
2. Ko e Hā Hoku Fatongiá ʻi Hono Tānaki ʻo ʻIsilelí?
Kimuʻa pea hiki hoku fāmilí ki Kānatá, naʻa nau ʻuluaki omí mei Masitōnia. Naʻá ku foki ki Masitōnia ke nofo mo ʻeku tangataʻeikí ʻi ha taʻu ʻe taha mo e konga hili hoku papitaisó. Kimuʻa peá u hikí, naʻe ʻikai mahino kakato kiate au ʻa e tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí pe ko hono ʻuhingá ʻi hono fakamatalaʻi mai ʻe hoku tāpuaki fakapēteliaké hoku hako ʻi he fale ʻo ʻIsilelí.
Ka ʻi he kamata ke u maʻulotu ʻi Masitōniá pea maheni mo e kakai ʻi aí, naʻá ku toutou maʻu ʻa e ongo ʻoku ʻafioʻi mo ʻofaʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e kakai ko iá. Naʻe fuʻu mahuʻinga ʻaupito kiate Ia ʻa e kiʻi fonua siʻisiʻi ko ʻení, ʻa ia naʻe tokosiʻi ai ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí.
Naʻe kamata ke u maʻu ha fakamoʻoni ki he ngaahi lea ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní (1924–2025) ʻo pehē: “Ko e kupenga ʻo e ongoongoleleí ke tānaki ʻa ʻIsilelí ʻoku lahi fau. ʻOku ʻi ai ha potu moʻó e taha kotoa te ne tali kakato ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.”
Pea ʻi he hili ʻa e papitaiso haʻaku kaungāmeʻa ʻi Masitōnia, naʻe mahino kiate au ʻa e fiefia māfana ʻoku maʻu mei hono vahevahe ʻo e ongoongoleleí mo hono tānaki ʻo ʻIsilelí. Naʻe hangē naʻe ʻuhingamālie ʻa e meʻa kotoa pē ʻi he kamata ke u vakai ki hoku hako ʻi he fale ʻo ʻIsilelí ko ha tuʻunga fakaʻofoʻofa mo fakaofo ia te ne tokoniʻi au ke hokohoko atu ʻeku vahevahe ʻa e ongoongoleleí.
3. Fēfē Kapau ʻe Hokohoko Atu ʻEku Maʻu ha Ngaahi Fehuʻí?
Kuó u maʻu ha ngaahi tali ki ha konga lahi ʻo ʻeku ngaahi fehuʻí—kae ʻikai ko e kotoa ʻeku ngaahi fehuʻí.
Lolotonga ʻeku ʻi he temipalé kimuí ni mai mo fakakaukau ki heʻeku moʻuí, naʻe ongo moʻoni kiate au ʻa e fakakaukau fakamamahi naʻe fakafokifā pē ʻeku fakakaukau ki ai: “ʻOku ou fakaʻamu moʻoni naʻe ʻi heni ʻeku faʻeé mo au.”
ʻOku lahi haʻaku ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo ʻeku hoko ko e mēmipa pē taha ʻo e Siasí ʻi hoku fāmilí. Ko e sila ki hoku fāmilí ko e taha ia ʻo e ngaahi fakaʻānaua loloto taha ʻo hoku lotó, pea ʻoku ʻikai ke u ʻilo pe ʻe hoko ia ʻi he moʻuí ni—pe te u maʻu kotoa nai ʻa e tali ki heʻeku ngaahi fehuʻí.
Ka ʻoku ou ʻilo ko ha ʻofefine au ʻo e Tamai Hēvaní pea ʻoku ʻi ai haʻaku fehokotaki fakalangi mo Ia. Kuo akoʻi mai ʻe Palesiteni Nalesoni, “Ko kinautolu kotoa pē kuo nau fakahoko ha fuakava mo e ʻOtuá, ʻoku nau lava ʻo maʻu ha faʻahinga ʻofa mo ha ʻaloʻofa makehe.”
ʻI he hokohoko atu ke u maʻu ha ʻū kongokonga pāsolo foʻou ʻo ʻeku fakamoʻoní, ʻoku fakafiemālieʻi au ʻe he ʻilo he ʻikai lava ke u hoko ko ha fānau ʻa e ʻOtuá pea kei ʻi ai pē haʻaku ngaahi fehuʻi. ʻOku mahuʻinga ʻa e ngaahi fehuʻí ki heʻeku tupulaki ko ha ākonga ʻa Kalaisí. Pea ʻoku ou ʻilo ko hono maʻu ʻo e ngaahi fehuʻí ʻoku ʻikai ko ha aʻusia pē ia ʻa e kau papi ului foʻoú—ko ha konga ia ʻo hono fakatupulaki ʻeku fakamoʻoní ʻi he kotoa ʻo ʻeku moʻuí.
ʻI heʻetau ngāueʻi ʻetau ngaahi fehuʻi faingataʻá, te tau lava ʻo falala ki ha Fakamoʻui ʻokú Ne ʻafioʻi ʻa e ngaahi fehuʻi ongongofua ʻo hotau lotó. Koeʻuhí ko hotau tofiʻa fakalangí, ʻoku tau lava ai ʻo fefolofolai mo Ia mo e Tamai Hēvaní mo Hona mālohí.