“Tuʻunga Fakalangí: Ko e Moʻoni ʻo e Ongoongoleleí Naʻá Ne Liliu ʻEku Moʻuí,” Liahona, Māʻasi 2026.
Mei he YA Fakauiké
Tuʻunga Fakalangí: Ko e Moʻoni ʻo e Ongoongolelei Naʻá Ne Liliu ʻEku Moʻuí
ʻOku ʻafioʻi kānokato koe ʻe he ʻOtuá mo ʻafioʻi ʻa e meʻa ʻoku lelei taha maʻaú.
Naʻá ku lotu fakamātoato ke mahino kiate au hoku tūkungá. Naʻe maʻu hoku uiuiʻi fakafaifekaú hili ha toloi lōloa, pea naʻá ku ʻohovale mo fakamāʻia: ko e Misiona ʻAlapaini Lea Faka-Siamané.
Ko hoku fonuá.
Ko e hā?
Naʻe ʻikai ke u fie ngāue pē heni! Naʻá ku ʻamanaki te u ʻalu ki ha feituʻu kehe ʻo hangē ko ha tokolahi ʻo hoku ngaahi kaungāmeʻá. Naʻe ʻai ʻe he ongoongo ko ʻení ke u ongoʻi hangē naʻe ʻikai lau au ʻe he Tamai Hēvaní ko ha taha ʻoku ou lava ke tokoni kiate Iá.
Ka ʻi he taimi naʻá ku fai ai e lotu fakamātoato ko ʻení, ʻo fehuʻi kiate Ia pe ʻoku ʻi ai Haʻane tokanga mai kiate au pea ko ha fehalaaki nai e uiuiʻi fakafaifekau ko ʻení, naʻá ku ongoʻi ʻoku mahuʻi atu ha mafasia lahi mei hoku umá. Naʻá ku ongoʻi hono fakapapauʻi mai ʻe he Laumālié ʻoku ʻafioʻi kānokato au ʻe he ʻOtuá mo ʻafioʻi ʻa e meʻa ʻoku lelei taha maʻakú.
ʻI he momeniti ko iá, naʻe fakamoʻoniʻi mai ʻe he Laumālié ko e fānau au ʻa e ʻOtuá.
Ko e taha ia ʻo e ngaahi fuofua taimi naʻá ku ongoʻi moʻoni ai ʻa e mālohi ʻo hoku tuʻunga fakalangí.
Ko ha Moʻoni Mahuʻinga Taha
Ko ha foʻi moʻoni liliu moʻui ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻa ʻetau hoko ko e fānau ʻa ha mātuʻa fakalangí.
Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Petuliki Kealoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá fekauʻaki mo e “meʻaʻofa fakalūkufua ʻo e moʻoni taʻengatá ʻokú ne langomaki ʻetau malava ke maʻu ʻa e meʻa kotoa ʻoku finangalo ʻetau Tamaí ke fakakoloaʻi ʻaki kitautolú—ko e meʻaʻofa mahuʻinga ʻo e ʻiló, ʻi hono tali kakato mo maʻu ʻi he loto-moʻoní, ʻokú ne fakamahinoʻi ʻa e fiefia mo e faingataʻa ʻo e moʻuí, pea mo ʻetau ngaahi fehuʻi ʻoku teʻeki talí: ʻA ia ko e fānau moʻoni kitautolu ʻa e ʻOtuá.”
Talu mei he aʻusia ko ia ʻi hoku uiuiʻi fakafaifekaú, kuó u ongoʻi e moʻoni ʻo e ngaahi lea ko iá. Kuo teʻeki ai teitei ngalo ʻiate au e lahi ʻeku ongoʻi hono fakapapauʻi mo fakaivia au, ʻi he taimi naʻá ku ʻiloʻi ai ʻoku ʻafioʻi mo ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻiate aú.
Ko e Tokanga Ki Hoku Tuʻungá
Neongo ʻa e foʻi moʻoni ko ʻení, ka ʻoku siʻi ha meʻa ʻe fai ʻe he māmani ʻokú ne takatakaiʻi aú ke fakamanatu mai hoku ngaahi tupuʻanga fakalangí. Kuó u fakatokangaʻi kuo pau ke u loto ʻaki hono manatuʻi hoku tuʻunga fakalangí mo e mālohi ʻoku haʻu mo iá.
Kiate au, ʻoku kau heni ʻa e ngaahi meʻa hangē ko e fakalaulauloto ki he mana ʻo hoku sinó pea mo e meʻa ʻokú ne fakaʻatā ke u fai mo foua ʻi he ʻaho kotoá.
ʻOku ou ongoʻi foki ʻoku ou fehokotaki mo hoku Tupuʻangá ʻi he taimi ʻoku ou ʻi he lōngonoa ai ʻo natulá. ʻOku fakamanatu mai ʻe heʻeku mamata ki he fakaʻofoʻofa ʻo e ʻotu moʻungá pe tō ʻa e laʻaá, naʻe ʻikai fiemaʻu ke teuteuʻi ʻe he ʻOtuá ʻa māmani ke fakaʻofoʻofa. Ka naʻá Ne fai ia mo Sīsū Kalaisi maʻatautolu koeʻuhí he ʻokú Na finangalo ke tau fiefia ʻi he ngaahi meʻa fakaofo ʻo e māmani ko ʻení pea mo fakamanatu mai ʻEna ʻofá (vakai, Mōsese 6:63).
Pea ko e lotu ʻi he ʻaho takitaha ki he Tamai Hēvaní—ʻo fakahā kiate Ia e ongo ʻoku ou maʻú pea mo hono ʻiloʻi ʻokú Ne finangalo ke fanongo mo folofola mai kiate aú—ʻoku tokoni ia ke fakaloloto ʻeku fehokotaki fakalangi mo Iá. ʻOku fakamanatu mai ʻe he lotú kiate au ʻoku ʻikai ke u tuēnoa pea ʻokú Ne tataki au, neongo kapau ʻoku ʻikai hoko he taimí ni ʻa e meʻa ʻoku ou fiemaʻú. ʻOku ou falala ko ha Tamai ʻofa Ia, ʻokú Ne afioʻi e taimi totonu ke hoko mai ai ha ngaahi tāpuaki ki heʻeku moʻuí.
Ko e Meʻaʻofa ʻo e Moʻui Fakamatelié
Ko ʻeku ngāue fakafaifekaú naʻe ʻikai ko e meʻa ia naʻá ku ʻamanaki ki aí, ka naʻá ku maʻu ha ngaahi ʻausia naʻe tokoni ke u fakatokangaʻi ʻa e ʻuhinga ne finangalo ai ʻa e Tamai Hēvaní ke u ʻi hoku feituʻu tupuʻangá. Naʻe fakafonu au ʻe he fiefiá ʻi heʻeku vahevahe ʻa e moʻoni ʻo e tuʻunga fakalangí mo kinautolu ne teʻeki ai ke nau teitei ʻilo ia kimuʻá.
ʻOku ʻikai ke u mafakakaukaua ha moʻui ʻoku ʻikai ke u ʻiloʻi ai pe ko hai moʻoni au—te u ongoʻi mūnoa mo hē.
ʻI he taimi ʻoku ou fakakaukauʻi ai e taumuʻa ʻo ʻeku moʻuí, ʻokú ne ʻomi kiate au ha ʻamanaki lelei lahi ke u ʻiloʻi ko e moʻui fakamatelié ko ha kihiʻi konga siʻi pē ia ʻo e palani ʻa e Tamai Hēvaní maʻakú. ʻOku ou lava ʻo fakahoko, ako, mo aʻusia ha meʻa lahi ange he taimí ni koeʻuhí ko e meʻaʻofa fakalangi ʻo e moʻuí kuó Ne foaki kiate au ko ʻEne fānaú. ʻOku ou fakafetaʻi lahi ʻi Heʻene foaki mai Hono ʻAlo ʻofaʻangá ke hoko ko hoku Fakamoʻuí, pea mo ʻEne tuku ke u fili ke haʻu ki he moʻui fakamatelié ke hoko ʻo tatau mo Ia pea foki ki ʻapí.
ʻOku tatau ai pē pe ko e hā e ngaahi pole kuó ke aʻusia ʻi he māmaní, fakatauange te ke manatuʻi maʻu pē pe ko hai moʻoni koe. ʻE ʻoatu ʻe he moʻoni ko iá kiate koe ʻa e mālohi ke ke fehangahangai mo ha faʻahinga meʻa pē te ke fepaki mo ia.
Pea hangē ko e ongona au ʻe he ʻOtuá ʻi he taimi ʻo ʻeku loto-foʻí, ʻoku ou ʻiloʻi ʻokú Ne fanongo mo ʻofa maʻu pē foki ʻiate koe.
ʻOku nofo ʻa e tokotaha ʻoku ʻaʻana ʻa e fakamatalá ʻi Liesitala, Suisalani.