Tautautefito maʻá e Kau Mali Foʻoú
Ko Hono Tali Lelei Hoʻomo Ngaahi Vaivai ʻi he Nofo-malí ʻo ʻIkai Fakamāuʻí
ʻE lava ke tokoniʻi koe mo ho malí ʻe he ngaahi vaivaí mo e ngaahi faingataʻá ke mo toe ofi ange ai ki he ʻOtuá.
ʻOku ʻikai ke ngaohi au ʻe he taʻu ʻe fā ʻo ʻeku mali mo hoku hoá ke u hoko ai ko ha mataotao ʻi he nofo-malí. Ka ʻi he taimi ko iá, naʻá ma fehangahangai mo ha ngaahi faingataʻa, pea ʻi he faingataʻa takitaha ʻokú ne ʻai ke ma tupulaki mo fakamālohia ʻema feohí mo fakaloloto ange ʻema feʻofaʻakí.
Ka ʻoku fakamanatu mai foki ʻe he lēsoni takitaha ʻoku ʻikai ke ma haohaoa—ʻoku takitaha moʻona pē hono ngaahi vaivai—pea ko e mali taʻengatá ʻe fiemaʻu ki ai e ngāue taʻe tuku, feilaulau, tupulaki, mo e falala kakato ki he Fakamoʻuí.
Ke tokoniʻi koe mo ho malí ke mo fakaʻehiʻehi mei he fetōkehekeheʻaki ʻoku taʻeʻaongá, ko ha ngaahi lēsoni mahuʻinga ʻeni kuó u ako ʻo kau ki hono tali lelei e ngaahi vaivai fakataautaha ʻi he nofo-malí.
Ko Hono Lea Moʻoni ʻAki ʻa e “ʻOku ou Fakamolemoleʻi Koé.”
ʻI he kamata mai ʻo ʻema nofo-malí, naʻá ma faʻa talanoa mo hoku husepānití ki he ngaahi tafaʻaki ke fakaleleiʻí. Lolotonga ha fepōtalanoaʻaki fakamātoato ʻe taha, naʻá ku kole fakamolemole ʻi heʻeku fakatupu loto-mamahí peá u palōmesi ai te u toe hoko ʻo lelei ange. Ka naʻá ku fuʻu ʻohovale ʻaupito ʻi heʻene pehē mai “ʻOku ou fakamolemoleʻi koe.”
Ne u anga maʻu pē au ki he faʻa fanongo ki he “ʻOku sai pē ia” hili ha kole fakamolemole, ka naʻe ʻikai lava ʻe he ngaahi foʻi lea ia ko iá ʻo toʻo atu ʻeku ongoʻi halaiá. Ka ne ongo makehe ʻa e “ʻOku ou fakamolemoleʻi koé”; he naʻe ʻikai ke ne toʻo atu ʻeku ongoʻi ʻoku ʻi ai hoku fatongia ke faí. Naʻá ku fai ha fehalaaki, pea ʻoku ʻikai ke “Sai pē ia.” Naʻá ne ʻai au ke u fakakaukau ki heʻeku ngaahi tōʻongá.
Talu mei ai mo e hoko ʻa e, “ʻOku ou fakamolemoleʻi koé” ko ha konga maʻongoʻonga ia ʻo ʻema nofo-malí. ʻOkú ma fakaʻaongaʻi fakamātoato ia, pea muimuiʻi ʻaki hano fai ha ngaahi liliu ʻoku fiemaʻu ke ma fakahokó. ʻOkú ma tuku pē ʻa e kupuʻi lea ko ʻení ki ha ngaahi taimi ʻokú ma ʻuhingaʻi moʻoni ai, ke ma fefakamanatuʻaki ʻa e nunuʻa ʻo ʻema ngaahi tōʻongá mo hono mahuʻinga ʻo e fakamolemolé.
Tuku ke Haʻisia Ho Hoá ʻi he Meʻa ʻOkú ne Faí
ʻI he taimi ʻoku tau sio ai ki he ngaahi fehalaaki ʻa hotau hoá, ʻoku faingofua ke tau fakahehema ke toutou vakaiʻi kinautolu—sivisiviʻi, fakamanatu kiate kinautolu, pe fakahohaʻasi kinautolu ke fakapapauʻi ʻoku nau fai ʻa e meʻa totonú. Mahalo ʻe ala fakatauele ʻeni ʻi he ngaahi meʻa hangē ko e meʻa fakapaʻangá, maʻulotú, pe ngaahi faingataʻaʻia fakataautahá.
Naʻe ʻikai ke u fakatokangaʻi ʻa e lahi ʻo ʻeku fai e meʻá ni kae ʻoua kuo toki talamai fakahangatonu ia ʻe haku kaungāmeʻa ʻoku ʻikai ke langaki ha fefalalaʻaki ʻi heʻeku toutou sivisiviʻi hoku husepānití. Naʻá ku fakamālohiʻi ia ke ne haʻisia mai kiate au kae ʻikai tuku ke ne fakahaaʻi ʻa e angatonú mo ʻene haʻisia ki he ʻOtuá. Ko e toutou sivisiviʻi ko ʻení ko ha taha ia ʻo hoku ngaahi vaivaí!
ʻI he fakalau atu ʻa e taimí, naʻá ma ako ke fefalalaʻaki ʻaki ʻema fakaʻatā ke fai pē haʻama ngaahi fili pea fetokoniʻaki he taimi ʻoku hoko ai ha kiʻi fehalaaki pe fiemaʻu ha tokoní. ʻOku pehē foki ʻema fakahaaʻi ʻe lava ke fai mai ha falala kiate kimauá ʻi he taimi ʻokú ma fai ai ha ngaahi fili ʻoku fenāpasi mo e meʻa ʻokú ma tui ki aí pea fili ke ma fehaʻisiaʻaki pea ki he Tamai Hēvaní. Kuo fakamālohia ʻe he founga ko ʻení ʻema fefalalaʻakí. Pea hangē ko ia naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Kēliti W. Kongo ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “ʻOku mahuʻinga ʻetau tauʻatāina ke filí mo e tauʻatāiná koeʻuhí ʻoku tau haʻisia ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá ki he tuʻunga ʻoku tau ʻi aí, mo e meʻa ʻoku tau ʻilo mo fakahokó.”
Tukupā ke Ngāue ki Hotau Ngaahi Vaivaí
ʻOku uesia ʻe he ngaahi vaivai ʻe niʻihi ʻa e feohi fafale fakaelotó mo e falalá, ko ia ʻoku mahuʻinga ke tuku atu ha faigamālie ki ha ngaahi taumuʻa pau lolotonga e ngāue ke ikunaʻi kinautolú. ʻE lava ke faingataʻa e fepōtalanoaʻaki ko ʻení, tautautefito ki ha ngaahi ʻulungaanga ʻoku ʻikai tali ʻi hoʻomo nofo-malí. Ko au mo hoku husepānití, naʻá ma tali ha ngaahi vaivai kapau kuó ma tukupā ke hokohoko hono fakaleleiʻí mo faitotonu.
ʻI he tohi ʻa ʻAlamaá, ʻoku fakamālohia ʻe he ʻEikitau ko Molonaí ʻa e ngaahi kolo ʻo e kau Nīfaí ke maluʻi mei he ngaahi ʻohofí, ʻo langa ha ngaahi ʻā ʻakau mo e kelekele kae ʻoua kuo nau hoko ko ha ngaahi kolotau mālohi (vakai, ʻAlamā 53:4–5). Ko ia ai, ʻe lava ke faingataʻa ke tau tali ʻetau ngaahi tōnounoú pe tōnounou hotau ngaahi malí, ka ʻoku hanga ʻe heʻetau fetauhiʻaki ʻi heʻetau feinga ke fakalakalaká ʻo fakamālohia e feohi fafale fakaelotó. ʻOku hanga ʻe he feinga ke fefakamālohiaʻaki hotau ngaahi vaivaí ʻo ʻai ke tau vāofi ange, pea langa hake ha faʻunga mālohi ʻoku taʻengata ʻo e ʻofá mo e fetokoniʻakí.
ʻOku ʻOmi ʻe Hoʻomo Ngaahi Fuakava mo e ʻOtuá ʻa e Mālohí
ʻI he taimi naʻá mo sila ai ʻi he temipalé, naʻe ʻikai ngata pē ʻi hoʻomo fepalōmesi ʻakí ka ki he ʻOtuá foki. Naʻe fakamanatu mai kiate kitautolu ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻa e vā fetuʻutaki fakafuakavá ni, “Ko e pale ki [hono] tauhi ʻo e ngaahi fuakava mo e ʻOtuá, ko e mālohi fakalangi—ko e mālohi ʻokú ne fakamālohia kitautolu ke tau matuʻuaki lelei ange hotau ngaahi faingataʻá, ʻahiʻahí, mo e loto mamahí.”
ʻI he ngaahi taimi ʻo e vaivaí, manatuʻi ʻi hoʻomo tauhi hoʻomo ngaahi fuakava fakatemipalé, ʻoku ʻi ai hoʻomo totonu ke maʻu ha tokoni fakalangi ʻi hoʻomo nofo-malí. Pea ʻi he mālohi ʻo e ʻOtuá, te Ne lava ʻo tokoniʻi kimoua ke mo fakamolemoleʻi, falala, haʻisia, tali lelei hoʻomo ngaahi vaivaí, pea “liliu ʻa e ngaahi meʻa vaivaí ko e mālohi” (ʻEta 12:27).