2025
ʻOku Totonu Nai ke Ke Teiti Neongo ʻOkú ke Fefaʻuhi mo e Ponokālafí? Ngaahi Fehuʻi ʻe 5 ke ʻUluaki ʻEke Pē Kiate Koe
Liahona ʻOkatopa 2025


Mei he YA Fakauiké

ʻOku Totonu Nai ke Ke Teiti Neongo ʻOkú ke Fefaʻuhi mo e Ponokālafí? Ngaahi Fehuʻi ʻe 5 ke ʻUluaki ʻEke Pē Kiate Koe

Kimuʻa peá ke tulifua ki ha teiti mo ha feohi fakamātoató, tuku ha taimi ke ke vakavakaiʻi fakamātoato ai koe.

ko e fakatātā ʻo ha ngaahi nima ʻoku nau puke hake ha ngaahi fakaʻilonga fehuʻi

ʻOku mau fanongo ʻi he ʻaho kotoa mei ha kakai lalahi kei talavou ʻoku nau fefaʻuhi mo hono fakaʻaongaʻi ʻo e ponokālafí. ʻOku nau fiemaʻu ha feohi ʻoku mahuʻingamālie ʻe lava ke iku ki he mali taʻengatá, ka ʻoku nau fifili pe ʻe malava nai ke hoko ia ʻi he kei hoko ʻa e ponokālafí ko ha poleé.

Kapau ʻokú ke ongoʻi taʻefeʻunga ʻi ha taimi ke ʻofaʻi pe veiveiua ʻi hoʻo malava ke hoko ko ha hoa taʻengata leleí, tuku muʻa ke mau fakapapauʻi atu: ʻOku malava pē ia ke hoko, neongo e fefaʻuhi mo e ponokālafí. ʻO anga fēfē? ʻO tuʻunga ʻi hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí.

Naʻe toki faleʻi kimuí ni mai ʻe ʻEletā Petuliki Kealoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻa kinautolu ʻoku fefaʻuhi mo e ponokālafí: “Ko ʻeku fakaʻamu taupotu tahá maʻá e niʻihi ʻiate kimoutolu ʻoku kei fefaʻuhi mo e ponokālafí, ʻa ia ʻoku ou ʻilo te mou lava ʻo ikunaʻí, ke mou maʻu ʻa e meʻaʻofa maʻongoʻonga taha ʻi he ngaahi meʻaʻofa kotoa pē ʻa e ʻOtuá, ʻa e moʻui taʻengatá. ʻOku malava lelei ke ke aʻusia eni. Ko ʻEne palaní ke ʻomi koe ki ʻapi, kae ʻikai taʻofi koe, pea te Ne fakaʻaongaʻi ʻa e founga kotoa pē ʻe ala lavá ke fakafoki mai koe.”

Ke tokoni atu ke ke fakapapauʻi pe ʻokú ke mateuteu ki ha feohi ʻoku fakatau ki he mali taʻengatá, ko ha ngaahi fehuʻi ʻeni ʻe nima ke ke fehuʻi pē kiate koe:

1. ʻOkú ke ʻIloʻi nai ʻa e Tefitoʻi ʻUhinga ʻo Hoʻo Fakaʻaongaʻi e Ponokālafí?

ʻOku faʻa faingataʻa ange hono fakaʻaongaʻi ʻo e ponokālafí ʻi ha palopalema fakasekisuale—ʻe lava ke hoko hono fakaʻaongaʻi angamahení ko ha founga ke matuʻuaki ʻaki ʻa e taʻeoliʻiá, loto-hohaʻá, loto-mafasiá, pe ngaahi faingataʻaʻia fakaelotó. ʻOku hangē pē ʻa e ponokālafí ko e pae pe siofaiva TV ʻaho kakató, ʻo ne fakapuliki ha ngaahi kafo fakaeloto ʻoku loloto ange. ʻE lava ke tokoni atu ʻa e fekumi ki ha tokoni ʻo fakafou ʻi hoʻo pīsopé, taha palōfesinale ki he moʻui lelei fakaeʻatamaí, pe ngaahi kulupu tokoní (hangē ko e ngaahi fakataha sitepu ʻe 12 ʻa e Siasí ki he fakaakeake mei he maʻunimaá) ke ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi meʻa fakatupu moʻui leleí mo fakatupulaki ha ngaahi founga matuʻaki lelei ange.

Pea hangē ko e tānaki mai ʻa ʻEletā Kealoní, “ʻE lava ke maʻu ʻa e tokoní mei he niʻihi kehe ʻoku mou feohí, pea ʻoku maʻu ʻa e tokoní mei ʻolunga, pea ʻoku tau fiemaʻu fakatouʻosi kinaua.” ʻE lava ke tokoniʻi koe ʻi hoʻo tafoki ki he ngaahi maʻuʻanga tokoni fakalaumālié mo fakapotopotó ke ke fokotuʻu ha ngaahi tōʻonga moʻui lelei ange, kumi ha founga tokoni ke tokoni atu ke ke fai ha ngaahi fili ʻoku lelei angé, pea mahino kiate koe mo ke maʻu ʻa e mālohi ʻo e Fakamoʻuí ke fakamoʻui ho ngaahi kafo ʻi lotó.

2. ʻOkú Ke Faifeinga Moʻoni nai ke Ikunaʻi Hoʻo Fakaʻaongaʻi ʻo e Ponokālafí?

ʻOku tau ʻilo ʻoku fakahalaiaʻi ʻe he Siasí ʻa e ponokālafí, pea ʻoku fakaʻamua ʻe ha kakai lalahi kei talavou tokolahi ʻoku nau fefaʻuhi mo e ponokalafí naʻe ʻikai ke nau fai pehē. Fakakaukau pe ʻokú ke fakaʻamu moʻoni ke fakasiʻisiʻi hono tuʻo lahí pea fetongi e ngaahi tōʻonga fakatuʻutāmakí ʻaki ha ngaahi tōʻonga moʻui lelei ange. Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Tāleni H. ʻOakesi, ko e Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻo pehē: “ʻOku fiemaʻu ʻe he fakatomala moʻoni mei he ponokalafí ke te taʻofi hono ngāue ʻaki iá. ʻOku fie maʻu ʻe he fakatomala peheé ha liliu ʻo e lotó ʻo fakafou ʻi he Fakalelei ʻa Kalaisí.”

ʻE makatuʻunga hoʻo mateuteu ki he teití ʻi hoʻo faitotonu pē kiate koe. Naʻe akoʻi ʻe Misa Peletilī R. Uilikoki, ko e Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī Lahi ʻo e Kau Talavoú ʻo pehē: “Ko e pōpoaki ʻa e ʻOtuá ʻoku ʻikai haohaoa ʻa e moʻui tāú. Ko e moʻui tāú ko e faitotonu mo e feinga. Kuo pau ke tau faitotonu ki he ʻOtuá, kau taki lakanga fakataulaʻeikí, pea mo e niʻihi kehe ʻoku ʻofa ʻiate kitautolú, pea kuo pau ke tau faifeinga ke tauhi e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá pea ʻoua naʻa teitei foʻi koeʻuhí pē ko ʻetau fai ha fehalaākí.”

ʻOua naʻá ke tō ʻi he ngaahi loi ʻa e filí ʻa ia ʻokú ne pehē ʻoku lelei ange ke tuku hoʻo feinga ke ikunaʻi hoʻo tōʻonga moʻuí he ʻoku fuʻu faingataʻa ia ke toe lava ʻo tuku. Kole maʻu pē ha tokoni ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ʻi hoʻo feinga ki ha ngaahi tōʻonga moʻui ʻoku lelei angé.

3. ʻOkú Ke Fakakaukau Ko e Malí ko ha Solovaʻanga ia ʻo e Palopalemá?

ʻOku ʻikai ke hoko maʻu pē ʻa e ponokaālafí ko ha palopalema fakasekisuale. Ko ia he ʻikai lava ke ke pehē ʻe fakaleleiʻi hoʻo ngaahi palopalema he ponokālafí ʻe he malí mo hono fokotuʻu ha feohi vāofi fakasekisuale mo ho hoá, tautautefito kapau ʻoku teʻeki ke ke fakaleleiʻi ʻa e tupuʻanga ʻo e palopalemá.

Pea kapau kuo teʻeki ai ke ke fakaleleiʻi ʻa e palopalemá ni mo hao hoa teiti pe hoa mali, ʻe lava ke toe mālohi ange ʻa e ngaahi ʻahiʻahí koeʻuhí ko hono kei fūfuuʻí. Ko e meʻa mahuʻinga ki hono fakaleleiʻi hoʻo ngaahi faingataʻaʻiá ko e talanoa ki hoʻo pīsopé mo e kau mataotao ki he moʻui lelei fakaeʻatamaí.

4. ʻOkú ke Palani ke Faitotonu Kakato ki he Tokotaha ʻOkú ke Teiti mo Ia he Taimí ni pea ʻi he Kahaʻú?

ʻOku loto e filí ke ke ongoʻi mā, ilifia, mo loto-foʻi ʻi hoʻo fefaʻuhi mo e ponokālafí. Ka ko e faitotonú mo hono ʻekea meiate kita ʻa e meʻa ʻokú te fai pe taʻe faí, ko e ngaahi konga mahuʻinga taha ia ʻo ha faʻahinga vā fetuʻutaki. ʻE fakatuʻutāmaki kiate kimoua fakatouʻosi ʻa hoʻo taʻe faitotonú pe fūfuuʻi hoʻo ngaahi faingataʻaʻiá.

Pea kapau ʻoku ʻikai ke ke mateuteu ke ʻekea meiate koe hoʻo meʻa ʻoku faí pe fakahoko e ngaahi sitepu ki he fakamoʻuí, ta ʻoku teʻeki ai ke ke mateuteu ki ha feohi fakamātoato. ʻOku langa e ngaahi vā fetuʻutaki ʻoku tuʻuloá ʻi he vahevahe tauʻatāiná, falalá, mo e ʻata ki tuʻá.

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Kealoni ʻo pehē, “Ko hono ikunaʻi ko ia ʻo e ngaahi ʻulungaanga, tōʻonga moʻui, mo e maʻunimā fakatupu maumaú, ko ha ngāue faingataʻa ia, ka ko e sitepu takitaha ki muʻá ko ha sitepu ia ki he fakamoʻuí.” “ʻI he taimi ʻoku ngāue fakataha ai ʻa e ngaahi ʻofaʻangá ʻi ha founga lelei, poupou, mo ʻikai tukuakiʻí, ʻoku fakavaveʻi leva ʻa e hala ki he fakamoʻuí ki he taha kotoa.”

ʻI hoʻomo fehangahangai fakataha mo e ngaahi faingataʻá—ʻi he tokoni ʻa e Fakamoʻuí—ʻe tokoni ia ke mo langa ha fakavaʻe ʻoku taʻeueʻia ʻi homo vā fetuʻutakí pea mo Ia foki.

5. ʻOkú ke Tui Nai ʻe Lava Ke Tokoniʻi Koe ʻe he Fakamoʻuí Ke Ke Liliu?

ʻOku ʻikai ke ke tuenoa ʻi hoʻo fefaʻuhi mo e ponokālafí. ʻOku tokolahi ha kakai lalahi kei talavou ʻoku nau feinga ke ikunaʻi hono ngāue ʻaki ʻo e ponokālafí. ʻI he hokohoko atu hoʻo foki ki ha meʻa ʻokú ne maʻunimā koé, ʻe faingofua haʻo fakakaukau ʻoku ʻosi foʻi e Tamai Hēvaní ʻiate koe ʻo hangē pē ia ko hoʻo foʻi pē ʻiate koé.

Neongo iá, ʻoku fakapapauʻi mai ʻe ʻEletā Kealoni kiate kitautolu: “Kapau ʻokú ke hohaʻa he ʻikai ke ke teitei taau, pe ʻoku aʻu ʻa e ʻofa ʻo e Fakalelei taʻefakangatangata ʻa Kalaisí ki he tokotaha kotoa tukukehe koe, ta ʻokú ke maʻuhala. ʻOku ʻuhinga ʻa e taʻefakangatangatá ko e taʻefakangatangata. ʻOku aʻu ʻa e taʻefakangatangatá kiate koe mo kinautolu ʻokú ke ʻofa aí.”

ʻOua naʻa mole hoʻo tui ki he malava ke tokoniʻi koe ʻe he Fakamoʻuí ke ke liliu ʻo fakafou ʻi he fakatomalá, taimí, faʻa kātakí, faitotonú, mo e manavaʻofá.

Tafoki ki he Tamai Hēvaní ʻi he lotu ʻi hoʻo fakahoko ʻa e teití. Te ke lava ʻo maʻu ʻa e loto-falala mo e ʻamanaki lelei ʻi he Fakamoʻuí ʻaki hoʻo malava ke langa ha vā fetuʻutaki ʻoku tuʻuloa mo fakaʻofoʻofá pea mo e mali taʻengatá.

ʻOku mau ʻofa atu. ʻOku mau lotua kimoutolu. Manatuʻi ʻoku lava e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ʻo fai ha ngaahi mana ʻi heʻetau moʻuí. Ngaahi kaungāmeʻa, hokohoko atu pē hoʻo faifeinga mo e ʻamanaki leleí. Te ke lava ʻo fai ʻeni.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Patrick Kearon, lea naʻe fakahoko ʻi he Konifelenisi Fakatahataha ʻa ʻIutā ke Fakafepakiʻi e Ponokālafí, 1 ʻo Māʻasi, 2025; utahcoalition.org.

  2. Vakai, Dallin H. Oaks, “Ko e Fakaakake mei he Tauhele ʻo e Ponokālafí,” Liahona, ʻOkatopa 2015, 32–38.

  3. Patrick Kearon, lea naʻe fakahoko ʻi he Konifelenisi Fakatahataha ʻa ʻIutā ke Fakafepakiʻi e Ponokālafí, 1 ʻo Māʻasi, 2025; utahcoalition.org.

  4. Dallin H. Oaks, “Ko e Fakaakeake mei he Tauhele ʻo e Ponokālafí,” 6.

  5. Bradley R. Wilcox, “ʻOku ʻIkai Haohaoa ʻa e Moʻui Tāú,” Liahona, Nōvema 2021, 62.

  6. Patrick Kearon, ,” , 2025; utahcoalition.org.

  7. Patrick Kearon, “Ko e Taumuʻa ʻa e ʻOtuá ke ʻOmi Koe ki ʻApi,” Liahona, Mē 2024, 88.