Mei he YA Fakauiké
Ko Hono Fokotuʻu ʻo e Ongo Fakatokouá mo Fakatupulaki ha Ngaahi Fehokotaki Mahuʻingamālie ʻi he Kōlomu ʻo e Kaumātuʻá
ʻE lava ke tokoniʻi koe ʻe hoʻo ngāue mālohi ʻi he kōlomu ʻo e kaumātuʻá ke ke maʻu ʻa e ngaahi aʻusia langaki moʻui ʻokú ke fekumi ki aí.
ʻOkú ke faʻa tangutu nai ʻi he kōlomu ʻo e kaumātuʻá ʻo ongoʻi …vā mamaʻo mo kinautolu?
Mahalo ʻoku ʻikai ke pehē ki he tokotaha kotoa pē, ka ʻo kapau ʻokú ke faingataʻaʻia ke ʻi ai ha fehokotaki ʻi hoʻo kōlomú, ʻe lava ke ke ongoʻi tuenoa ʻaupito ʻi he lotú.
Ko e hā te ke lava ʻo fai ʻi he taimi ʻoku ʻikai tatau ai ʻa e aʻusiá ia mo e meʻa naʻá ke ʻamanaki ki aí? Ko ha ngaahi faleʻi ʻeni ʻe tolu ke tokoni atu ke fakatupulaki e ongoʻi fakatokouá ʻi he kōlomu ʻo e kaumātuʻá.
1. Fakatupulaki ha Ngaahi Vā Fetuʻutaki ʻoku Ope Atu he ʻAho Sāpaté
Kapau te ke fakatokangaʻi ʻokú ke pae pē ʻi hoʻo telefoní mo fakamamaʻo mei he fesiofaki ʻi he kōlomu ʻo e kaumātuʻá, ʻahiʻahiʻi ha meʻa kehe. Fēfē kapau te ke fakaʻaongaʻi ʻa e taimi kimuʻá mo e hili ʻa e ngaahi lēsoní ke ke maheni ai mo kinautolu ʻoku mou feohí? Te ke lava foki ʻo fai ha meʻa lahi ange ʻi he meʻa angamahení ʻaki hono fakaafeʻi e kakaí ke mou fetaulaki ʻi ha feituʻu kehe mei ʻapisiasi.
Kapau te ke fakaʻataʻatā ha ngaahi faingamālie makehe ke feʻiloaki mo e kau tangata kehé ʻi ha feituʻu kehe mei ʻapisiasi, te ke kamata maʻu leva ha ngaahi kaungāmeʻa tokolahi ange, pea ʻe muimui e niʻihi kehé ʻi hoʻo sīpingá!
“Kuo pau ke tau taʻofi ʻa e kumi ki ha ngaahi faingamālie ke māvahevahe aí kae fekumi ki ha ngaahi faingamālie ke tau ‘taha’ ai [Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 38:27],” ko e akonaki ia ʻa ʻEletā Tēvita L. Pakinā ʻo e Kau Fitungofulú. “Ko e palani ʻa e filí ke ikuna ʻi hono fakamavahevaheʻi kitautolú, koeʻuhí ke fakaʻauha ai ʻa e vā fakakaungāmeʻá, ngaahi fāmilí, mo e tuí. Ko e Fakamoʻuí ʻokú Ne fakatahatahaʻi kitautolú.”
ʻAi ke ke maheni pea feohi mo e kakaí ʻi ha feituʻu kehe mei ʻapisiasi ʻaki haʻo kau atu ki ha ngaahi meʻa ʻoku mou saiʻia ai, faʻufaʻu ha pō vaʻinga fakakulupu tuʻo taha he māhina, pe ʻalu fakataha ki he temipalé. ʻE tokoni ʻa e ngaahi meʻá ni ki hoʻo kōlomú ke nau hoko ʻo taha.
2. Ngāue Fakaetauhi ki he Tokotaha Kotoa Pē—Tautautefito Kiate Kinautolu ʻOku Vahe Koe Ki Aí
Kapau ʻoku ʻikai ke ke ʻilo ʻa e feituʻu ke kamata aí, fakakaukau ke fai ha ngāue fakaetauhi. ʻOku ʻomi ʻe he ngāue fakaetauhí ʻa e faingamālie lelei taha ke tau ala atu ai ʻo tokoni mo fakatupulaki ʻa e ngaahi vā fetuʻutaki ʻi he kōlomu ʻo e kaumātuʻá. Pea ʻoku ʻikai fiemaʻu ia ke tau fakangatangata kitautolu ʻaki haʻatau fakakaukau kuo pau ke tau ngāue fakaetauhi ʻi ha founga pau, ʻi ha taimi pau, pe ki ha kakai pau pē.
Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Huani Papilō ʻo e Kau Fitungofulú ʻo pehē: “ʻOku ʻi ai hotau ngaahi tokoua mo e tuofāfine kuo kafo ʻi he veʻe hala ʻo e moʻuí. Te nau lava pē ʻo hoko ko ha faʻahinga taha pē—kaungāmeʻa, fāmili, kaungāʻapi, kāinga ʻo e koló, pea naʻa mo kinautolu ʻoku tau tangutu fakataha mo ia ʻi he falelotú ʻi he Sāpaté. … Ko e lahi taha ʻo e niʻihi ʻoku tau vakai ki aí ʻoku ʻikai hāsino mai honau ngaahi kafó. ʻOku faingataʻaʻia fakalongolongo pē ha tokolahi pea ʻikai ke nau kole ha tokoni. Ko e founga pē ke fakapapauʻi aí ko e fetaulaki mo e niʻihi kehé ʻi he ʻofa mo e manavaʻofa naʻe fakahaaʻi ʻe he Samēliá. ʻOku ʻuhinga ʻa e ngāue fakaetauhi faka-Kalaisí ki he manavaʻofa ki he kakai kotoa pē.”
Ko e ngāue fakaetauhí ko ha founga ia kuo fokotuʻu fakalangi ke fepoupouaki fakalaumālie mo fakatuʻasino. ʻOku fiemaʻu ke tokoniʻi ʻa e tokotaha kotoa pē, pea ko e ʻofá mo e manavaʻofá ʻa e founga ke kamata aí.
3. ʻAi Ke Mahuʻingamālie Homou Taimí ʻi he Sāpaté
ʻOku mālohi ʻa e fakatahataha maí. Pea hangē pē ko e folofola ʻa e ʻEikí, “He ko e potu ko ia ʻoku fakataha ai ʻa e toko ua pe ʻa e toko tolu ʻi hoku huafá, te u ʻi ai au mo kinautolu” (Mātiu 18:20). ʻOku tatau ai pē pe ko ha tokotaha mā koe pe pōtoʻi lea, ʻai hoʻo ngaahi feohi fakakōlomú ke mahuʻingamālie ʻaki hono vahevahe e ngaahi aʻusiá, tokoniʻi e niʻihi kehé, mo kau ʻi he ngaahi fealēleaʻakí ke langaki e tui kia Sīsū Kalaisí.
Ko e meʻá e tahá ko hono kamata ʻaki e ngaahi fakataha ʻa e kōlomu ʻo e kaumātuʻá ʻa hono tuku ha taimi makehe mo fakaʻatā e kau mēmipá ke nau vahevahe ʻenau ngaahi aʻusia he uiké mo e meʻa ʻoku nau fouá. ʻE lava ke tokoni ʻa e fengāueʻaki pehení ke maʻu ai ʻe hoʻo kōlomú ha tokoni fakaetokoua ʻi honau ngaahi faingataʻaʻia hangē ko hono fakaʻaongaʻi ʻo e ponokalafí mo e ngaahi faingataʻaʻia fakaeʻatamaí, ʻa ia ʻoku lava ke fakatupulaki ʻi he talanoa tauʻatāiná, fehokotakí, mo e angatonú. ʻE lava foki ke ueʻi fakalaumālie koe ʻe he tui ʻa e niʻihi kehé ʻi he taimi ʻokú ke vahevahe ai ʻo kau ki he founga kuó ke mamata ai ki he toʻukupu ʻo e Fakamoʻuí ʻi hoʻo moʻuí talu mei hoʻomou fakataha fakaʻosí.
Te ke lava foki ʻo feinga ke kau ʻi he lēsoní mo fai ha ngaahi fakamatala. Vahevahe hoʻo ngaahi aʻusiá pea fakafanongo ki he niʻihi kehé ʻi hono vahevahe ʻenau ngaahi aʻusiá. Fakaafeʻi ha taha ʻoku ʻikai ke ke fuʻu maheni mo ia ke mo tangutu fakataha. Mahalo te ke lava foki ʻo kole ki hoʻo faiakó ke vahevahe ʻa e kōlomú ki ha fanga kiʻi kulupu iiki ke fai ai ha fealēleaʻaki lahi ange. Loto fiemālie ke tokoni ʻi hono palani ha ngaahi ʻekitivitī makehe ʻi he kōlomu ʻa e kaumātuʻá mei he ngaahi fakataha ʻo e Sāpaté ʻa ia te ke lava ai ʻo fakatupu ha ongoʻi uouangatahá.
Manatuʻi te ke lava maʻu pē ʻo talanoa mo hoʻo kau palesitenisī ʻo e kōlomu ʻo e kaumātuʻá ʻo kau ki hano fakatupulaki fakataha ha ngaahi aʻusia fakalaumālie mahuʻingamālie lolotonga e kalasí. Ka ko e meʻa mahuʻinga tahá, ke muimui ki he sīpinga ʻa e Fakamoʻuí. Naʻá Ne kaungāmeʻa mo e kau mateakiʻi ʻo e tui faka-Siú mo e kau tangata toutaí, ngāue fakaetauhi ki he ʻeikitaú mo e kau kiliá, pea ʻai ke uouangataha kotoa ʻEne kau ākongá neongo honau ngaahi faikehekehé.
ʻI he holi māʻoniʻoni mo e tokoni mei he Tamai Hēvaní, te ke lava ʻo tokoniʻi hoʻo kōlomu ʻo e kaumātuʻá ke nau aʻusia e tuʻunga naʻe fakataumuʻa ki ai e Fakamoʻuí.