2025
Ngaahi Tokoni ʻe 5 ʻOku Fakatefito ʻi he Ongoongoleleí ke Tokoniʻi Koe ke Ke Lavameʻa ʻi Hoʻo Ngāue Maʻuʻanga Moʻuí
Liahona ʻOkatopa 2025


Ngaahi Taukei ʻo e Moʻuí

Ngaahi Tokoni ʻe 5 ʻOku Fakatefito ʻi he Ongoongoleleí ke Tokoniʻi Koe Ke Ke Lavameʻa ʻi Hoʻo Ngāue Maʻuʻanga Moʻuí

ʻOku ʻikai ke ʻaonga pē ʻa e ngaahi akonaki ʻa Kalaisí ki hoʻo moʻui fakalaumālié.

ko e fakatātā ʻo ha toko ua ʻi ha ʻinitaviu ngāue

ʻI heʻeku hoko ko ha tamai kei talavoú, kuó u faʻa lotua ha tokoni ʻi hono kumi ha ngāué. Ne u tokoto ʻāʻā pē ʻi he poʻulí ʻo fifili pe te u totongi fēfē ʻa e ngaahi moʻuá. Pea neongo kuo akoʻi au ʻe ha fakakaukau taʻengata ʻoku ʻikai fuatautau ʻa e lavameʻá ʻi he lahi ʻo e paʻanga ʻoku ou maʻú, ka ʻoku ou kei fiemaʻu pē ke u lava ʻo tokoniʻi hoku fāmilí mo maʻu ha ngāue maʻuʻanga moʻui lelei.

Neongo ʻoku ou kei fakakaukauʻi pē ha founga ki ha ngāue maʻuʻanga moʻui lelei, ka kuo feʻunga pē ʻeku ngāue he lolotonga hoku ngaahi taʻu ʻi he ʻunivēsití ke u ʻiloʻi ʻoku ʻaonga e ngaahi akonaki ʻa Kalaisí ki ha meʻa ʻoku lahi ange ʻi heʻeku moʻui fakatāutahá pē. Ko ha ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻeni ʻe nima ʻo e ongoongoleleí kuó ne tokoniʻi au ke u tupulaki ʻi he ngāueʻangá.

1. Fetuʻutaki, Fetuʻutaki, Fetuʻutaki

ʻOku ou faʻa tailiili ʻi he ngaahi fengāueʻaki fakatāutahá, telefoní, pe ʻīmeilí. Neongo ia, ka ʻoku mahino lelei ʻa e fuʻu mahuʻinga ʻa e fetuʻutaki leleí ʻi ha ʻātakai fakangāue. ʻOku fiemaʻu ke ke lea, fai ha ngaahi fehuʻi, kae pehē foki ki he fetuʻutakí.

ʻOku mahuʻinga tatau pē ia mo e ola lelei hoʻo fetuʻutakí. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni, “ʻOku folofola mahino, leʻo siʻi, mo matuʻaki mahino ʻa e [Tamai Hēvaníʻa ia] he ʻikai toe lava ke taʻe mahino [ʻa ʻEne folofolá] kiate kitautolu.” Kuó u ʻiloʻi ko e fetuʻutaki hangatonu, fakaʻapaʻapa, mo fakamātoató ʻa e lelei taha ʻi he ngāueʻangá.

ʻOua naʻá ke momou ke fetuʻutaki mo e Tamai Hēvaní ʻo kau ki hoʻo ngāue maʻuʻanga moʻuí ʻi he lotu. ʻOku fakaafe mai ʻa e Sēmisi 1:5, ʻo hangē ko ia naʻe ʻiloʻi ʻe Siosefa Sāmitá: “Ka ai hamou taha ʻoku masiva ʻi he potó, ke kole ʻe ia ki he ʻOtuá.” Kuo tāpuekina au ʻe he lotú ʻi he tapa kotoa pē ʻo ʻeku moʻuí, ʻo kau ai ʻeku ngaahi ngāué.

2. Ngāue Faivelenga (ʻOku Toe ʻIloa foki ko e Ngāue Mālohi)

ʻOku lava ke faingataʻa ʻa e ngāué. He ʻikai ke fakafiefia maʻu pē, pea ʻoku tātaaitaha pē haʻane faingofua. Mahalo te ke pehē ʻoku ʻikai ke ʻasi hono fakamaʻa ʻa e ngaahi falemālōloó ʻi he ngaahi ngāue ʻoku ou saiʻia taha aí (fakatulou atu pē ki ha kau ngāue peheni ʻoku nau lau ʻeni; ʻoku mau ʻofa mo fiemaʻu kimoutolu), ka ʻoku ou manatu loto houngaʻia he naʻá ku fai ia—ʻo ʻikai koeʻuhí pē he naʻe maʻu ai haʻaku paʻanga.

Naʻe talaʻofa e ʻOtuá ki he Kāingalotu ʻi Nāvuú, “Kapau te mou ngāue ʻaki homou tūkuingatá, te u fakatapui ʻa e potu ko iá ke ngaohi ia ke toputapu” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 124:44). Neongo ʻoku ʻuhinga ʻeni ki hono langa ʻo ha temipale, ka ʻe lava foki ke fakaʻaongaʻi ia ki ha ngāue ʻoku tau fai ʻi ha faʻahinga feituʻu pē.

ʻOku ou tui ko e ngaahi meʻa mahuʻinga tahá ʻe fiemaʻu ki ai ha ngāue. ʻOku fiemaʻu ʻi he ngāue fakafaifekaú ha ngāue lahi, ka ʻoku ou houngaʻia ʻaupito he aʻusia ko iá. ʻOku fiemaʻu ha ngāue ki he ngaahi feohi ʻe hoko ai ha feʻofaʻakí, ka ʻe lava ke nau ʻomi ha fiefia lahi. ʻOku pehē pē mo e ngāue maʻuʻanga moʻuí. ʻOku ʻi ai e taimi ʻe niʻihi ʻe fiemaʻu ke tukutaha hoʻo tokangá ki hono fai ʻo e ngāué.

3. Faʻa Kātaki

ʻOku hiki ʻe he ʻAposetolo ko Paulá ʻa e faʻa kātaki, pe kātaki fuoloá, ko ha fua ia ʻo e Laumālié (vakai, Kalētia 5:22). ʻOku teʻeki ai ke u ngāue ʻi ha feituʻu taʻe te u fehangahangai ai mo ha taʻefiemālie, ʻo tatau ai pē pe ko e fekuki mo ha kau ngāue ʻoku anga faingataʻa, feʻao mo e ngaahi fakafeʻātungiá, pe fekuki mo hono fakatoloi ke aʻusia e ngaahi taumuʻá. Naʻe mahuʻinga mei heʻeku aʻusia fakaengāué ʻa e ako ke feangai mo e ngaahi tūkunga faingataʻá, tui ʻe lelei ʻa e meʻa kotoa pē, pea tukutaha e tokangá ʻi he vīsone taimi lōloá.

4. Tali Lelei ʻa e Fakamatala Tokoní

ʻOku faingataʻa ʻa e ako ke tali ha fakamatala tokoní ka ʻoku fiemaʻu ia. ʻOku ʻikai ʻuhinga hono fai atu ha fakaangá koeʻuhí he ʻoku ʻikai lava hoʻo ngāué; ka ʻoku ʻuhinga ia ʻoku kei ʻi ai ʻa e meʻa ke fakaleleiʻi. ʻOku fonu e folofolá ʻi he ngaahi sīpinga ʻo ha kakai ʻoku nau ako ke fai e ngāué pea hoko ʻo toe lelei ange—fakakaukau ki he hē holo ʻa e kau ʻIsilelí ʻi he toafá pe ko ʻAlamā ko e Siʻí. Koeʻuhí ko e ʻofa ʻa e ʻEikí ʻiate kinautolú, naʻá Ne valokiʻi fakataha kinautolu mo ha kau tangata mo ha kau fafine maʻongoʻonga tokolahi kehe.

ʻOku fakamatalaʻi ʻe ʻAlamā ʻa e mamahi naʻá ne ongoʻi ʻo kau ki heʻene ngaahi angahalá ko ha “fakamamahi taʻengata” (ʻAlamā 36:12). Ka ʻokú ne fakamatalaʻi ʻene fakatomalá, pe liliu ʻo e lotó, ʻo ne pehē, “ʻOku ʻikai ha meʻa ʻe fakaʻofoʻofa mo lelei pehē ʻo tatau mo ʻeku fiefiá” (ʻAlamā 36:21).

Naʻá ku ngāue ʻi ha loki faʻu fakamatala fakamafola lea ʻi ha ngaahi taʻu lahi. Naʻe fakaʻaongaʻi e ngaahi ʻaho lahi tahá ki hono tuku mai ʻo e ngaahi tohi fakaangaangá mo aleaʻi e founga ke toe fakaleleiʻi ai kinautolú. Naʻe ʻi ai ha ngaahi taimi naʻe hangē ʻoku siofi pē ʻe he kakaí ia ʻa ʻeku fehalaaki kotoa pē. Ka neongo ia, ʻi he fakalau atu ʻa e taimí naʻá ku kamata ke fakahoungaʻi e fakamatala tokoní koeʻuhí he naʻá ku hoko ai ko ha tokotaha faʻu tohi pea lava ke u pehē, ko ha tokotaha lelei ange.

5. Fokotuʻu mo Aʻusia e Ngaahi Taumuʻá

ʻOua naʻá ke hohaʻa ʻi he taimi ʻe kiʻi fuofuoloa ai hano fakatupulaki ha ngāue maʻuʻanga moʻuí. ʻOku tokosiʻi pē ha kakai ʻoku nau lavameʻa ʻi ha ʻaho pē ʻe taha. Naʻe fakahā ʻe Nīfai ʻoku akoʻi ʻe he ʻEikí “ʻa e ʻotu lea ki he ʻotu lea, ʻa e akonaki ki he akonaki” (2 Nīfai 28:30). Naʻe akoʻi ʻe ʻAlamā ʻo pehē “ʻoku fakahoko ʻe he fanga kiʻi meʻa iiki mo faingofuá ʻa e ngaahi fuʻu meʻa lalahi” (ʻAlamā 37:6).

Ko hono fakahoko mo tulifua ki he ngaahi taumuʻa ʻoku tāú ko ha founga lelei ia ke tupulaki māmālie ai. Ko e meʻa leleí ko e ʻikai fiemaʻu ke fuʻu lalahi ʻa e ngaahi taumuʻá kae toki fai ha tulifua ki aí, ka kuo pau ke tau feinga maʻu pē. Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Maikolo A. Tani ʻo e Kau Fitungofulú ʻo pehē, “[Ko] hono maʻu ʻi e fanga kiʻi ola īkí, ko e pau ke fakahoko maʻu pē e ngāue ki aí ʻi he ʻaho kotoa pē.”

ʻOku ou faʻa hohaʻa ke maʻu ha tupulaki feʻunga ʻi heʻeku moʻui fakatāutahá mo ʻeku ngāue maʻuʻanga moʻuí. Ka ʻi heʻeku vakai atu ki ai he taimi ní, ʻoku ou sio ki ha hala mahino mei he feituʻu e tahá ki he feituʻu ʻe tahá neongo naʻe ʻikai ʻasi pehē ia he taimi ko iá.

ʻOku ou ʻiloʻi ʻe tataki kitautolu ʻe he ʻOtuá ʻi heʻetau ngāué ʻi heʻetau tui kiate Iá.