2025
Ngaahi Kī ki Hono Fokotuʻu ha Ngaahi Fehokotaki Faka-Kalaisi ʻi he Ngaahi Vā Fetuʻutakí
Liahona ʻOkatopa 2025


“Ngaahi Kī ki Hono Fokotuʻu ha Ngaahi Fehokotaki Faka-Kalaisi ʻi he Ngaahi Vā Fetuʻutakí,” Liahona, ʻOkatopa 2025.

Mei he YA Fakauiké

Ngaahi Kī ki Hono Fokotuʻu ha Ngaahi Fehokotaki Faka-Kalaisi ʻi he Ngaahi Vā Fetuʻutakí

ʻI he taimi ʻoku tau langa ai hotau ngaahi vā fetuʻutakí ʻia Sīsū Kalaisí, te tau lava ʻo aʻusia ha uouangataha mo ha fiefia lahi ange.

fakatātā maka ʻo Sīsū Kalaisí

Ko e meʻa ʻe taha ʻoku ou saiʻia ai ʻi he kakai lalahi kei talavoú ko ʻenau loto-fiemālie ke fai ha ngaahi fehuʻi faingataʻa.

ʻOku faʻa ʻeke mai ʻe hoku ngaahi kaungāmeʻa kei talavoú, “Te u fakatupulaki fēfē ha ngaahi vā fetuʻutaki ʻoku moʻoni mo faka-Kalaisí?” ʻE lava ke hoko ko ha pole ʻi he ʻahó ni ki ha niʻihi tokolahi ʻa hono kumi mo langaki ha ngaahi fehokotaki moʻoni mo lelei ange mo e niʻihi kehé.

Ko hono fiemaʻu ko ia ke fai ha fehokotaki ʻi he faʻahinga ʻo e tangatá ko ha konga fakanatula pē ia ʻo e moʻui fakamatelié. Naʻe fokotuʻutuʻu ʻe he Tamai Hēvaní ʻa ʻEne palaní ke langaki ha ngaahi fehokotaki taʻengata ʻi he vahaʻa ʻo e ngaahi husepānití mo e uaifí, mātuʻá mo e fānaú, mo e kau mēmipa ʻo e kāinga ofí (vakai, Malakai 4:6; 1 Kolinitō 11:11).

Ko e filí ʻa e tokotaha ʻokú ne fakamavahevaheʻi e kakaí mei heʻenau fetuʻutaki mo e niʻihi kehé. ʻI heʻeku fai ha ngaahi sila lahi maʻá e kakai lalahi kei talavoú peá u mātā foki ʻi he loto-mamahi e vete malí mo hono fakangata honau vā fetuʻutakí, peá u sio tonu ʻi he meʻa fakamamahi ʻoku malava ke hoko mei he ngaahi founga ʻa e filí.

ʻE lava ʻe he ngaahi moʻoniʻi meʻa ʻoku hoko ʻo hangē ko e ngaohikoviá, taʻe-anganofó, pe liʻekiná ʻo fakatupu hono fakaʻauha ʻo e nofo-malí, ka ʻoku lahi ʻene hokó koeʻuhí ko e siʻisiʻi ʻo e feohi vāofi fakalaumālié mo fakaelotó ʻo ne fakangata ai ha vā fetuʻutaki pe taʻofi ha taha mei hono faʻu ha vā fetuʻutaki.

ʻOku ongoʻi liʻekina mo taʻelata ha kakai kei talavou ʻe niʻihi koeʻuhí ko e ʻikai ke fai ha fehokotaki moʻoni mo e kakai lalahi kei talavou kehe ʻi honau feituʻú. Mahalo te nau ongoʻi hangē ʻoku ʻikai ke nau lava ʻo falala ki ha taha fekauʻaki mo ʻenau ngaahi faingataʻaʻiá ka nau tukulolo pē ki he ngaahi ongoʻi tuenoá. ʻE lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe he fehokotaki mālohi mo e Fakamoʻuí pea mo e niʻihi kehé ke tau maʻu e tokoni ʻoku tau fiemaʻu ke fakamoʻui ai kitautolu mei heʻetau ngaahi faingataʻaʻia lalahí mo fakahoko hotau vā fetuʻutaki mo kinautolu ʻoku tau feohí.

ʻOku mahuʻinga ʻa e feohi vāofi fakaeloto mo fakalaumālié ki he ngaahi vā fetuʻutaki lahi, mei he feohi fakakaungāmeʻa moʻoní ki he nofo-mali ʻoku tuʻuloá. ʻOku faʻa lahi hono liʻaki pe fakamamaʻo mei he faʻunga ko ʻení koeʻuhí ko e ngaahi meʻa ʻoku nau toʻo ʻetau tokangá, loto-foʻí, pe manavasiʻí. Neongo ia, ʻi he taimi ʻoku tau fakaʻaongaʻi ai e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e fehokotaki moʻoní mo langaki hotau vā fetuʻutaki mo Sīsū Kalaisí, te tau lava ʻo laka atu ki ha ngaahi tūkunga lavameʻa, uouangataha, mo fiefia lahi ange.

ko ha taha ʻokú ne tokoniʻi ha kiʻi tamasiʻi ke tuʻu ki ʻolunga

ʻOua ʻe Falala ki ha Fehokotaki Loi

ʻOku maʻu ʻa e feohi vāofí ʻi he taimi ʻoku ongoʻi ai ʻe he kakaí ʻoku ʻofaʻi, mahino, mo nau fehokotaki ʻi ha tuʻunga ongo mo moʻoni ange. ʻI ha māmani ʻoku fuʻu lahi ai e ngaahi fakalakalaka fakatekinolosiá, ʻe hangē leva ia ʻoku tau fetuʻutaki lelei ange ʻi ha toe taimi kimuʻa. Neongo ia, ʻoku ʻikai ke lava ʻo fakatokangaʻi koeʻuhí he ʻoku uesia ʻetau fetuʻutaki mo e niʻihi kehé ʻi he lahi ange ʻa e taimi ʻoku tau fakaʻaongaʻi ʻi he meʻa fakaʻilekitulōniká.

ʻOku tokolahi ha kakai lalahi kei talavou ʻoku nau faingataʻaʻia ʻi hono fakaʻaongaʻi ʻo e ponokalafí, ʻa ia, ʻi heʻetau hanga pē ʻo tukutukunoaʻí, ʻe lava ke ne taʻofi ai hano fakahoko ha feohi vāofi moʻoni mo e niʻihi kehé. ʻOku toe hoko foki ʻa e poto fakakomipiutá (AI) ko ha meʻangaue ʻoku ʻikai ke ne ʻomi pē ha fakamatala kae toe maʻu foki ai ha ngaahi fehokotaki ʻoku ʻikai ke lelei. ʻOku ʻi ai ha kakai lalahi kei talavou ʻe niʻihi ʻoku fakapuliki ʻenau ongoʻi ʻoku talitali lelei kinautolú ʻaki hono tukutaha honau taimí ke fakahoa kinautolu ki he ngaahi tākiekina ʻa e mitia fakasosialé pe loto ke tatau honau fōtungá mo e ākengá mo e māmaní. ʻOku fakamoleki ʻe ha niʻihi ha taimi lahi ʻi he ngaahi tohí, keimi vitioó, pe televīsoné, ʻo fakakaukau ki haʻanau fehokotaki mo ha kakai pē mei he ngaahi tohi laukongá pe TV mo ha ngaahi vā fetuʻutaki ʻoku ʻikai ke moʻoni. ʻOku ʻi ai ha niʻihi kehe ʻoku nau fakamavaheʻi kinautolu pea fetongi ʻaki e ngaahi fakafiemālie fakamāmaní e feohi vāofi moʻoní, ʻo nau fakamamaʻo ai mei he feohi mo e kakai moʻoní ʻi he lahi taha ʻe malavá.

Naʻe fakatokanga ʻa ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ki he kakai lalahi kei talavoú ʻo kau ki hono fakatuʻutāmaki ʻo e moʻui ʻi ha māmani fakaʻilekitulōniká, ʻo ne pehē, “ʻE ala hanga ʻe he feohi vāofi fakaeloto ʻoku ʻikai ke moʻoní ʻo fetongi ʻa e feohi fafale fakaeloto moʻoní—ʻa e meʻa ko ia ʻokú ne haʻi fakataha ha toko uá.”

Meʻapangó, he ʻoku ʻai ʻe he filí ke hā ngali fakaʻofoʻofa ange ʻa e nofo tuenoá ʻi he fehokotakí—ʻoku faingofua ange hono hokohoko atu e ngaahi tōʻonga motuʻá ʻi hano fai ha meʻa ke liliu mo langaki ai ha ngaahi vā fetuʻutaki. ʻOku ʻiloʻi [ʻe he filí] ʻe lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe he ngaahi vā fetuʻutaki manavaʻofa, mo fakamātoato ʻi he ngaahi kaungāmeʻá, fāmilí, kau takí, mo e ngaahi hoa malí ke tau ongoʻi fehokotaki lahi ange mo e niʻihi kehé pea mo e ʻofa haohaoa ʻa Sīsū Kalaisí.

Naʻe fakamoʻoni ʻa ʻEletā Tēvita L. Pakinā ʻo e Kau Fitungofulú ʻo pehē: “ʻE kāinga, kuo pau ke tau taʻofi ʻa e kumi ha ngaahi ʻuhinga ke tau māvahevahe aí kae fekumi ki ha ngaahi faingamālie ke tau ‘taha’ ai [Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 38:27]. Kuo tāpuekina kitautolu [ʻe he Fakamoʻuí] ʻaki ha ngaahi meʻafoaki mo e ʻulungaanga makehe ʻoku fakalotolahiʻi ai ke tau feakoʻaki mo tupulaki fakataautaha. … Ko e palani ʻa e filí ke ikuna ʻi hono fakamavahevaheʻi kitautolú, koeʻuhí ke fakaʻauha ai ʻa e vā fakakaungāmeʻá, ngaahi fāmilí, mo e tuí. ʻOku fakatahatahaʻi kitautolu ʻe he Fakamoʻuí.”

“Fakakaukau ki Homou Ngaahi ʻAluʻangá”

ʻE makatuʻunga e pale te tau maʻú mei he meʻa ʻoku tau fili ke tuku ki ai hotau taimí, iví pe tukutaha ki ai ʻetau tokangá.

ʻOku akoʻi ʻe he palōfita ko Hakeaí ʻi he Fuakava Motuʻá ʻo pehē, “Kuo lahi hoʻomou tūtūʻí, kae siʻi ʻa e utú; ʻoku mou kai, ka ʻoku ʻikai te mou mākona; ʻoku mou inu, ka ʻoku ʻikai te mou fiu ʻi he inú, ʻoku mou fakakofuʻi ʻa kimoutolu, ka ʻoku ʻikai ha taha ʻoku māfana; pea ko ia ʻoku maʻu totongí, ʻoku maʻu totongi ke ne ʻai ia ki he kato ava” (Hakeai 1:6).

ʻI he taimi ʻoku tau fakaʻaongaʻi ai ha fuʻu taimi lahi ki ha faʻahinga meʻa ʻokú ne fokotuʻu ha fehokotaki loi, ʻoku hangē pē ia ko haʻatau fāngota ʻoku fai ki ha kato avá. ʻOku ʻikai ke ke maʻu ʻe koe ha meʻa mei ai. ʻOku mole noaʻia pē ho taimí mo taʻe ʻaonga hoʻo ngāué. ʻOku tau feinga ke fokotuʻu ha feohi vāofi mo ha meʻa pe ko ha taha ʻoku ʻikai ke ne moʻui, ʻa ia ʻokú ne fakatupu ha fakangatangata ki hono fokotuʻu ha fehokotakiʻanga moʻoni mo feohi vāofi ai mo e niʻihi kehé.

ʻOku foaki mai ʻe he ʻEikí ha ongo founga ʻo ʻikai ko ha founga pē ʻe taha ke ke fakaleleiʻi ʻaki: Fakakaukau ki homou ngaahi ʻaluʻangá (Hakeai 1:5, 7).

Kamata ʻaki ha fanga kiʻi taumuʻa iiki. Mavahe mei he komipiutá, polokalama vaʻinga keimí, telefoní, pea fakaʻaongaʻi ha taimi ʻi he ʻaho kotoa pē maʻa Sīsū Kalaisi! Naʻe akoʻi ʻe Sione ʻo pehē, “Naʻe ʻi he kamataʻangá ʻa e Folofolá, pea naʻe ʻi he ʻOtuá ʻa e Folofolá, pea ko e ʻOtuá ʻa e Folofolá” (Sione 1:1). Tukutaha kakato hoʻo moʻuí ʻia Sīsū Kalaisi mo ʻEne ngaahi akonakí. Ko Ia ʻa e Folofolá!

ʻIkai ngata aí, hili hono ʻoange ʻe he ʻEikí ʻa e faleʻi ke “fakakaukau ki homou ngaahi ʻaluʻangá,” naʻá Ne fakaafeʻi Hono kakaí ke nau langa ha fale ʻo e ʻEikí: “ʻAlu hake ki he moʻungá, pea ʻomi ʻa e ʻakaú, pea langa ʻa e falé; pea teu fiemālie ki ai, pea ʻe fakaongoongolelei au, ʻoku pehē ʻe [he ʻEikí]” (Hakeai 1:8).

Kapau ʻokú ke fiemaʻu ha mālohi ke fetuʻutaki ai mo e ʻOtuá mo e niʻihi kehé, kole ha tokoni ki he Tamai Hēvaní. ʻI hoʻo tupulaki vāofi ange pea fehokotaki mo e ʻOtuá, ʻe lahi ange ai hoʻo malava ke aʻusia e manavaʻofá ʻi hoʻo moʻuí pea pehē ki ho vā fetuʻutakí.

Mavahe mei he Hīkisiá ʻo Loto-Fakatōkilalo

ʻOku fiemaʻu ha ngaahi fealēleaʻaki angatonu ki ha kaveinga ngali faingataʻa ʻe taha: ʻa ia ko kitautolu, kae toki lava ke fakatupulaki e feohi vāofi fakaeloto mo fakalaumālié.

ʻOku fiemaʻu ʻa e angavaivaí mo ha loto-toʻa ki hono vahevahe hotau ngaahi faingataʻaʻiá, vaivaí, holí, manakó, mo e ngaahi ongó. Ka ʻoku ʻi ai ha tefitoʻi faingataʻa ʻe taha ʻokú ne taʻofi kitautolu mei hono talanoaʻi lahi ʻo e faʻahinga palopalema ko ʻení:

Hīkisiá.

Ko e ongo ko ia ʻo e ʻikai ke tau lava ʻo fakahaaʻi hotau tuʻunga totonú koeʻuhí ko e anga e sio mai ʻa ha taha. ʻE ʻofaʻi nai kitautolu, pe ʻe fakafīsingaʻi kitautolu? ʻE lava ke mole ʻetau fiefiá ʻi hono fakafehoanaki kitautolu ki he niʻihi kehé.

ʻOku iku ʻa e angavaivaí, angamaluú, mo e faitotonú ki he tupulaki ʻa e falalá, vāofí, mo e ngaahi vā fetuʻutaki vāofí. ʻE hangē ʻoku fakatuʻutāmakí hono vahevahe ʻo e ngaahi ongo pelepelengesí, ka ʻoku tau fūfuuʻi ʻetau hīkisiá ʻi he taimi ʻoku ʻikai ke tau vahevahe ai ʻetau ngaahi ongo ʻi hotau vā fetuʻutakí.

ʻOku tau fiemaʻu ʻa e anga fakatōkilalo.

Te tau lava fēfē ʻo ʻai ke tau anga fakatōkilalo lahi ange ʻi heʻetau moʻuí?

Tuʻu ʻi he ngaahi potu toputapú. Nofo mo e kakai māʻoniʻoní. Kau ʻi he ngaahi tōʻonga moʻui māʻoniʻoní.

Ko e niʻihi ʻo e ngaahi fepōtalanoaʻaki lelei mo fakafehokotaki sai taha kuó u maʻu mo hoku uaifi ko ʻEmí, naʻe hoko ia ʻi he loki silesitiale ʻo e temipalé. ʻOku ou loto-fiemālie ange ke u ongoʻi vāofi fakaeloto ʻi he taimi ʻoku ou ʻi ha feituʻu ʻe ʻi ai ʻa e Laumālié.

Naʻe fai mai ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻa e talaʻofa ko ʻení: “Ko e taha kotoa pē ʻoku kumi fakamātoato kia Sīsū Kalaisi, te ne maʻu Ia ʻi he temipalé. Te ke ongoʻi ʻEne ʻaloʻofá. Te ke maʻu ʻa e tali ki hoʻo ngaahi fehuʻi fihi tahá. ʻE mahino lelei ange kiate koe ʻa e fiefia ʻi Heʻene ongoongoleleí.”

Kapau te tau fakamuʻomuʻa ʻa e feituʻu kuo ueʻi ai hotau lotó ʻe he Laumālié, hangē ko e temipalé, ʻinisititiutí, pe houalotu sākalamēnití, ʻe kamata leva ke tau fakaʻamu ki ha loto-fakatōkilaló; te tau kamata ke fakaʻamu ke vāofi ange mo e ʻOtuá mo loto ke maʻu ha ngaahi fepōtalanoaʻaki lelei mo fehokotaki lahi ange.

ʻOku ou palōmesi atu te Ne fakamālohia koe ʻi hoʻo faitotonu kiate kinautolu ʻokú ke feohi fakamātoato mo ia ʻo kau ki ha ngaahi faingataʻa ʻi he kuohilí, fakaʻaongaʻi ʻo e ponokalafí pe ʻikai poto hono tokangaʻi ʻo e meʻa fakapaʻangá, faingataʻaʻiá pe ngaohikoviá. Te Ne tataki koe ki ha ngaahi kaungāmeʻa mo ha kau faifaleʻi ʻoku nau poupouʻi koe mo tali hoʻo ngaahi fehuʻi ki he ongoongoleleí, ngaahi faingataʻaʻia fakaeʻatamaí, pe ongoʻi tuenoá.

Pea hangē ko ia naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Siosefa W. Sitati, ko ha Fitungofulu Taki Māʻolungá, “ʻOku malava moʻoni ʻi he loto-fakatōkilaló ke ʻiloʻi pea mo ʻofa ʻi he ʻOtua ko e Tamaí ʻaki ʻetau moʻuí kotoa mo ʻofa ʻi he niʻihi kehé ʻo hangē ko ʻetau ʻofa ʻiate kitautolú, ʻo ʻikai toe taʻofi ha meʻa.”

tamaiki fefine ʻoku nau kakata ʻi ha kā

Fekumi ki he Potupotutataú mo e Kakató

ʻOku ʻi ai ha meʻa ʻoku ou faʻa fakatokangaʻi ʻi he kau taautaha lalahi kei talavoú ʻa ia ko ha manavasiʻi naʻa ʻikai ke maʻu hanau mali. Ko hono olá, ʻoku ʻikai leva ke toe fuʻu mahuʻinga ʻenau ngaahi taumuʻa fakalaumālie, fakaʻatamai, fakatuʻasino, mo fakasōsiale kehé, pea fakavavevave ha niʻihi ke feohi pea mali, kae ʻikai tuku ha taimi feʻunga ke maheni lelei ai mo e tokotahá mo fakatupulaki ha feohi vāofi fakalaumālie mo fakaeloto lelei mo kinautolu.

Kuó ke fakatokangaʻi nai ʻokú ke faikaumeʻa pē koeʻuhí ko haʻo manavasiʻi? ʻOku mahino kiate au ʻa e ngali fakamanavahē ha kahaʻu ʻoku taʻeʻiloá. Kiate kinautolu ʻoku ongoʻi manavasiʻí, naʻe faleʻi mai ʻe Sēmisi ʻo pehē:

“ʻE hoku kāinga, lau ia kotoa ko e fiefia, ʻi hoʻomou tō ki he ngaahi faingataʻa lahí;

“ʻO ʻilo, ko hono ʻahiʻahiʻi ʻo hoʻomou tuí ʻokú ne fakatupu ʻa e kātakí.

“Kae tuku ʻa e kātakí ke ngāue ki he haohaoá, koeʻuhí ke mou haohaoa mo māʻopoʻopo, ʻo taʻemasiva ʻi ha meʻa” (Liliu ʻa Siosefa Sāmitá, Sēmisi 1:2; Sēmisi 1:3–4).

Ko hono fakaʻuhingaʻi ʻo e foʻi lea faka-Kalisi ko e haohaoá ko e “kakato” pe “māʻopoʻopo.” Fakakaukau ki he anga ʻene liliu e folofolá: Kae tuku ʻa e kātakí ke ngāue ki he haohaoá, koeʻuhí ke mou kakato mo māʻopoʻopo.

Te tau lava ʻo tukuange ʻa e meʻa ʻoku ʻikai ke tau lava ʻo mapuleʻí pea tuku ke maʻu ʻe he faʻa kātakí ʻa ʻene ngāue haohaoá.

Ko ha taumuʻa mahuʻinga ʻa e mali ʻi he temipalé mo hono maʻu ha fāmilí, ka ʻoku totonu foki ke ʻi ai haʻo ngaahi taumuʻa mo ha ngaahi palani makehe ki ha feohi ʻe hoko ai ha feʻofaʻaki. ʻE hoko ʻo māʻoniʻoni ange ha vā fetuʻutaki ʻi he taimi ʻokú ke tulifua ai ki ha ngaahi taumuʻa kehe ʻo e moʻuí, tautautefito kapau ʻoku kau ai hano ohi mai ha ngaahi fehokotakiʻanga lahi ange mo malava ke maʻu ai ha feohi fakaeloto moʻoni mo e ngaahi kaungāmeʻá mo e fāmilí, Tamai Hēvaní, mo Sīsū Kalaisi.

Fakamuʻomuʻa ʻa e ʻOtuá

ʻOku akoʻi ʻe Sīsū ʻi he folofolá, “Ka mou fuofua kumi ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá, mo ʻene māʻoniʻoní; pea ʻe fakalahiʻaki ʻa e ngaahi meʻá ni kotoa pē kiate kimoutolu” (Mātiu 6:33).

ʻOku ʻi ai e taimi ʻoku ʻikai ke tau tui ai ki he talaʻofa ko ʻení.

ʻOku fiemaʻu ke tau tomuʻa fekumi ki he ʻOtuá. Kapau te tau fekumi kiate Ia, te tau fehokotaki ai mo e niʻihi kehe ʻoku nau fekumi foki kiate Iá. ʻOku mahuʻinga ʻeni ki hono fakatupulaki ha feohi fakakaungāmeʻa mo ha nofo-mali ʻoku mālohi mo tuʻuloá.

ʻOku totonu ke tau fakamuʻomuʻa ʻa e ngaahi meʻa fakalaumālié, pea tau toutou talanoaʻi e Fakamoʻuí.

Naʻe fakamoʻoni ʻa Palesieni Lāsolo M. Pālati (1928–2023) ʻo pehē: “Kuó u ako ʻi heʻeku ngāué, ko e meʻa ʻoku mahuʻinga tahá ko hotau vā fetuʻutaki mo e Tamai Hēvaní mo Hono ʻAlo ʻOfaʻangá, ko hotau ngaahi fāmilí, mo e ngaahi kaungāʻapí, pea mo hono fakaʻatā ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí ke tataki kitautolu ʻi he ngaahi vā fetuʻutaki ko iá ke tau lava ʻo fakamoʻoni ki he ngaahi meʻa ko ia ʻoku mahuʻinga taha mo tuʻuloá.”

ʻOku tau fiemaʻu ke fai ha fetokoniʻaki. Te tau lava ʻo fetokoniʻaki ʻi heʻetau kumi tokoni meia Sīsū Kalaisi, ʻo fakafou ʻi heʻetau ngaahi fetuʻutakí.

ʻOku mātuʻaki mahuʻinga ki hono liliu ʻetau tōʻonga moʻuí, ʻetau tōʻonga fakakaukaú, mo ʻetau loto-fiemālie ke fetuʻutaki mo kinautolu ʻoku tau feohí, ʻi heʻetau fetuʻutaki mo Sīsū Kalaisí. ʻI heʻetau fakamuʻomuʻa hotau vā fetuʻutaki mo Iá, te tau lava ʻo fakahaaʻi kakato ko hotau tuʻunga totonú ia mo fokotuʻu ha feohi vāofi fakamātoato mo e ngaahi vā fetuʻutaki mahuʻinga te ne fakatupulaki ʻetau moʻuí ʻaki ʻa e fiefia mo e ʻofa tuʻuloá.