2025
Fēfē Kapau ʻOku ʻIkai ke U Ongoʻi “Māfana” ʻi he ʻUluaki Teití?
Liahona ʻOkatopa 2025


Mei he YA Fakauiké

Fēfē Kapau ʻOku ʻIkai ke U Ongoʻi “Māfana” ʻi he ʻUluaki Teití?

ʻE lava ʻe he tokanga taha ki he ngaahi meʻa halá ʻo ʻai ke te ongoʻi ʻoku taʻemalava ke maʻu ha taha hōhoamālie.

ko ha ongo meʻa ʻokú na tangutu ʻi ha ongo tafaʻaki ʻo ha sea ʻo fofonga taʻe fiemālie

Naʻe ʻikai ke u ongoʻi māfana ʻi he fuofua taimi ne u ʻalu ai ʻi ha teiti mo e tangata naʻe hoko kimui ange ko hoku husepānití.

Pea naʻá ku fai ʻa e meʻa pē ko ia ʻoku mou ʻamanaki mai ki aí—naʻá ku mahalo he ʻikai ke ma hōhoamālie, peá u mavahe leva au.

Ka ʻi he ʻosi ha ngaahi taʻu lahi mei ai, hili ha ngaahi meʻa lahi naʻe hoko pea te u pehē ko ha tokoni fakalangi, naʻá ma toe fetuʻutaki. Pea ʻi he taimi ko ʻení, naʻá ma feʻofaʻaki peá ma mali.

ʻA ia, ko e hā ne hokó? Naʻá ku fanongo mei hoku ngaahi kaungāmeʻa kuo ʻosi malí mo e kau mēmipa ʻo hoku fāmilí te u “ʻiloʻi pē” ʻʻi heʻeku fetaulaki mo e tokotaha totonú, ka ʻoku hā mahino naʻe ʻikai hoko pehē ia ʻi he ʻuluaki teití.

Ko e ʻIkai Ha Toe Fetuʻutakí

Ke ʻoatu ha kiʻi puipuituʻa nounoú, naʻá ku feʻiloaki mo hoku husepāniti ʻi he kahaʻú ʻi he taimi naʻá ne ngāue fakafaifekau ai ʻi hoku uōtí. Hili ha ngaahi taʻu mei ai, naʻá ne fetuʻutaki mai ʻi he mītia fakasōsialé. Naʻá ma talanoa ʻi he fetohiʻaki he telefoní mo e telefoni fakavitioó, ka naʻá ne nofo ʻi ha motu kehe meiate au, ko ia naʻe faingataʻa ke ma fetaulaki tonu.

ʻI he faifai peá ma fetaulaki ke ma fesiofaki tonu ʻo teití, kuo meimei taʻu taha ʻema pōtalanoá, pea lahi mo e ngaahi meʻa naʻá ma fakatetuʻa atu ʻe hoko ʻi he fuofua teiti ko ʻení.

Ka kuo fuʻu fuoloa foki ʻema taʻe fesiofakí, pea ko hono moʻoní, naʻá ma fakatou taʻeoliʻia.

Naʻe ʻikai ke ongo fakaofo pe fakafiefia ʻo hangē ko ʻema fakaʻamú. Ko ia, hili ʻeku foki ki ʻapí, peá u femoʻuekina ʻi he ngāueʻanga foʻoú pea lahi mo hono ngaahi fatongia kehekehe ʻi heʻene ako fakafaitoʻó, naʻe mōlia atu ʻema toe fetuʻutakí. Naʻe ʻikai ko hafehokotaki fakamāfana ia, pea ko e hā ka u ka toe tokanga ai ki ai?

Hili ha taʻu ʻe tolu, naʻe iku ʻo fai ʻene ako fakafaitoʻó ʻi ha feituʻu ofi mai pē kiate au—pea koeʻuhí ko ʻema nofo vāofí, naʻá ma ʻi ha ʻēlia tatau ai ki he ngaahi konifelenisi YSA.

Te mou ngali taʻe tui ki heni, ka ʻi heʻeku tangutu ʻi mui ʻi ha taha ʻo e ngaahi konifelenisí, naʻá ku sio holo ʻo fakatokangaʻi ia. Pea ʻohovale pē, ko ia toko taha pē naʻá ku lava ʻo sio ki aí, pea naʻá ku ongoʻi ʻa e ueʻi ko ʻení mei he Laumālié:

“Ko ia ʻa e tokotaha totonú.”

ʻA e hā?

Naʻá ku tangutu fakalongomate pē mo ofoofo. Ko e hā naʻá ku maʻu ai e tali ko ʻení he taimi ní—hili eni ha ngaahi taʻu lahi? Pea ko e hā leva ʻa e meʻa ʻoku totonu ke u faí?

Neongo kuo mahino lelei ʻa e talí pea ko ha mana ia, ka naʻe kei fiemaʻu pē ke ma maheni lelei. Naʻá ne toe kole mai ke ma ʻalu ʻo teiti; pea naʻá ku tali lelei. Pea naʻe hokohoko atu pē ʻema teití. Pea ʻi heʻema tuku ha taimi ke ma maheni aí ʻo ʻikai fakafalala pē ki ha fehokotaki taimi nounoú, naʻá ma fakatupulaki leva ha feohi loloto ange mo fakamoʻomoʻoni.

Ngaahi Fehuʻi ke Fakakaukau Ki Ai

Kae fēfē leva ʻa e ongo mālohi fakamāfaná?

Ko e hā naʻe ʻikai hoko ai ia ʻi he fuofua taimí?

Kapau ʻoku ʻikai te ke ongoʻi ha meʻa ʻi he ʻuluaki teití pē, ʻe ngalingali ʻuhinga nai ia he ʻikai ola lelei e feohi feʻofoʻofani ko iá?

Ko e ngaahi fehuʻi lelei kotoa ʻeni. Pea ʻoku ʻikai ke u maʻu kotoa e tali ki aí. Ka ko ha ngaahi fehuʻi ʻeni ʻe niʻihi ke fakakaukau ki ai ʻi he taimi ʻokú ke tokanga ai ki ha taha neongo ʻoku ʻikai ke ke ongoʻi ha faʻahinga fehokotaki ʻi he taimi pē ko iá:

  • ʻOku fakatupulaki mo ueʻi fakalaumālie nai au ʻe he tokotahá ni ke u hoko ko e tokotaha lelei tahá?

  • ʻOku ou ʻiloʻi nai e meʻa ʻoku ou fekumi moʻoni ki ai ki ha hoa malí?

  • ʻOku ou ʻiloʻi nai hoku mahuʻinga totonú ko ha fānau ʻa e ʻOtuá? Pea ʻoku ʻiloʻi nai ʻe he tokotahá ni hoku mahuʻingá?

  • Kuó u fekumi nai ki ha fakamoʻoni mei he Laumālié ko ha tokotaha lelei ʻeni ke ma teiti?

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Kēleti W. Kongo ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē: “Hoko ko e tokotaha ʻokú ke fekumi ki aí” Kumi ha taha te mo lava ʻo tupulaki fakataha. ʻOku ʻuhinga ʻa e tupulaki fakatahá ko hoʻomo tupulaki fakalaumālie, fakaʻatamai, fakasōsiale. Ka ʻoku toe ʻuhinga foki ʻa e tupulaki fakatahá ko hoʻomo aʻusia homo tuʻunga malava kakató ʻi hoʻomo tupulaki fakataha ko ha ongomeʻa mali mo ha fāmilí.

ʻOku Mahulu Hake ʻa e ʻOfá ʻi ha Ongo Māfana Pē

ʻOku ʻikai ke u loto ke tukuhifoʻi e fakaʻamu ke fetokangaʻaki mohōhoamālie mo ho malí. Ko hono moʻoní, ʻoku totonu ke ke kumi ha taha ʻokú ke pehē ʻoku lelei, angaʻofa, matamatalelei, fakaoli, pe ha faʻahinga ʻulungaanga pē ʻokú ke ongoʻi ʻe hoko ko ha meʻa fakafiefia mo fakaʻofoʻofa ange ki he moʻui ʻi he hala ʻo e fuakavá.

Ka ʻo kapau te ke fakatokangaʻi ʻokú ke femoʻuekina ʻi hono ʻanalaiso tailiili ha ʻuluaki teiti, mo fifili pe naʻá ke ongoʻi koā e ngaahi meʻa “totonú” mo honau ʻuhingá, pea manatuʻi “Naʻe ʻikai foaki ʻe he ʻOtuá kiate kitautolu ʻa e laumālie ʻo e manavasiʻí; ka ko e mālohi, mo e ʻofa, mo e loto fakapotopoto” (2 Tīmote 1:7). Kapau ʻokú ke falala ʻokú ke maʻu ha loto fakapotopoto pea lava ke ke maʻu ha fakahā fakataautaha, te ke lava ʻo kiʻi māmālie hifo, mahino kakato kiate koe hoʻo ngaahi ongó, pea tuku e taimi ʻokú ke fiemaʻú ke ke fakapapauʻi ai pe te ke lava ʻo sio ki ha kahaʻu mo ha taha.

Ko e ʻofa moʻoní ʻoku mahulu hake ia ʻi ha ongo māfana pē.

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Gerrit W. Gong, “Your Future Is Bright and Full of Promise” (fakataha lotu ʻa e ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongi–Hauaiʻí), speeches.byuh.edu.