2025
Te Ke Lava ʻo Fai ʻa e Ngaahi Meʻa Kotoa Pē ʻia Kalaisi
ʻAokosi 2025


Fakataha Lotu ʻoku ʻOatú

Te Ke Lava ʻo Fai ʻa e Ngaahi Meʻa Kotoa Pē ʻia Kalaisi

Mei ha lea naʻe fai ʻi ha fakataha lotu ʻi he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongi–ʻAitahoó ʻi he ʻaho 12 ʻo Nōvema, 2024.

Te tau fakahoko fēfē ʻa e meʻa kotoa ʻoku fiemaʻu ke fakahokó?

Sīsū Kalaisi ʻoku tangutu ʻi he tafaʻaki ʻo ha fuʻu ʻakau

Ko e Maama ʻo e Moʻuí, tā fakatātaaʻi ʻe Yongsung Kim

“ʻOku ou faʻa fai ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻia Kalaisi ʻokú ne [fakamālohia] aú” (Filipai 4:13).

ʻI he ʻilo ko iá, mahalo te tau fehuʻi loto pē, “ʻA ia ko e hā leva ʻa e meʻa ʻoku fiemaʻu meiate aú, pea ʻoku fiemaʻu ke u fai ʻa e meʻa kotoa pē ʻi he taimi pē ʻe taha?”

ʻOku tau moʻui ʻi ha māmani mālie ʻoku lahi ʻa e ngaahi fakamatala ʻoku tau maʻu mo ha ngaahi fakatetuʻa māʻolunga. ʻI he taimi ʻe niʻihi, mahalo te tau ʻi ha tūkunga ʻoku ʻikai ke tau ʻilo ʻa e meʻa ke ʻuluaki faí pe fakahoko fakaʻosí. Mahalo ʻe iku ʻeni ke taʻe-fai ai ha meʻa kae hoko ʻo loto-foʻi mo loto-mafasia.

Ko ia tau vakai lelei ki he meʻa te tau lava ʻo fai ke tau ngāue lelei aí mo fakahoko ʻa e meʻa ʻoku fiemaʻu ke lavaʻí.

Ngāueʻi Hotau Vā Fetuʻutaki mo e Fakamoʻuí

ʻUluakí, mahalo ʻe fakapotopoto ke ngāueʻi hotau vā fetuʻutaki mo hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí pea fokotuʻu ia ʻi ʻolunga ʻi heʻetau lisí. ʻI he taimi ʻoku tau ʻiloʻi lelei ange ai Iá, ʻe lava leva ke mahino lelei ange kiate kitautolu hotau fatongia ʻi he moʻuí.

Ko hoʻo kamata ngāue pē ki ho vā fetuʻutaki mo Kalaisí, te ke fakatokangaʻi ʻoku hoko leva ʻa e konga ʻo e fakamālohiá ʻi he taimi pē ko iá pea ʻe hokohoko atu ke fakaloloto ange.

Te ke ʻiloʻi lelei ange ai koe ʻi hoʻo ngāué pea hoko ʻo loto-falala lahi ange ʻiate koe pē. Te ke maʻu ha ongoʻi mahuʻingaʻia ange ʻiate koe koeʻuhí ko ho vā fetuʻutaki makehe mo Kalaisí.

Ko e ola ʻo e vā fetuʻutaki ko ʻení, te ke loto ke ke ngāue lelei ange pea hoko ʻo lelei ange.

Maʻu ha Potupotutatau ʻi he Ngaahi Meʻa ʻOku Tau Fakamuʻomuʻá

ʻI heʻetau vakai ki he meʻa kotoa pē ʻoku fiemaʻu ke faí mo e meʻa kotoa pē ʻoku tau loto ke faí, ʻoku fiemaʻu ke tau ako ʻa e founga ke fakakalakalasi ai ʻa e ngaahi ngāué ki he ngāue lelei, lelei ange, mo lelei tahá.

Ko ha fakakaukau ʻoku ou mataʻikoloa ʻaki ʻoku haʻu ia meia Palesiteni Hōlani ʻi heʻene ʻaʻahi ki ha fakataha ʻi Pālesi. Naʻá ne faleʻi mai, ʻi he founga ngāue ki he ngaahi meʻa ʻoku fakamuʻomuʻá, te tau lava ʻo fehuʻi loto pē ʻa e fehuʻi ko ʻení:

“ʻOku silaʻi nai au ki heni?”

ʻOku silaʻi kitautolu ki hotau malí mo ʻetau fānaú. ʻOku nau nofo mo kitautolu ʻo taʻengata pea ʻoku fiemaʻu ke tau fakamuʻomuʻa maʻu pē kinautolu.

ʻOku totonu ke hoko ʻa e meʻa ʻoku tau fakamuʻomuʻá ko e meʻa ʻoku tau fakamaʻunga ki aí, ka ʻoku ʻikai totonu ke tau fakaʻaongaʻi ʻeni ko ha ʻuhinga ke fakatonuhiaʻi ʻaki kitautolu pea ʻikai ke tau maʻu e ngaahi aʻusia fakatupulaki ʻokú ne ʻai ke tau lelei angé. He ʻikai lava ke fekauʻaki kotoa pē ʻa e moʻuí mo e ngāue ʻataʻatā peé, pea he ʻikai lava ke fekauʻaki kotoa pē ia mo e vaʻinga ʻataʻatā peé; ʻoku fiemaʻu ke ʻi ai ha palanisi pau.

Kātaki ʻo fakatonutonu ʻa e ngaahi meʻa ʻokú ke fakamuʻomuʻá pea aleaʻi ia mo hoʻo Tamai Hēvaní, ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe Nīfaí: “Pea ko au, Nīfai, naʻá ku ʻalu tuʻo lahi ki he moʻungá, peá u lotu tuʻo lahi ki he ʻEikí; ko ia, naʻe fakahā mai ʻe he ʻEikí kiate au ʻa e ngaahi meʻa lalahi,” (1 Nīfai 18:3).

Tauhi ʻa e Ngaahi Fekaú

ʻOku talaʻofa mai kiate kitautolu ʻi he Tohi ʻa Molomoná kapau te tau tauhi ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá, te Ne tāpuakiʻi mo fakatuʻumālieʻi kitautolu (vakai, Mōsaia 2:22).

Kuo pehē ʻe Palesiteni Nalesoni ko e angaʻulí ko e taha ia ʻo e ngaahi founga vave taha ke mole ai ha fakamoʻoní pea ʻe lava ke ne ʻai ke faingataʻa vave ange ʻa e moʻuí. Kuó ne toe pehē foki ko e konga lahi ʻo e ngaahi ʻahiʻahi loto taʻeʻunua taha ʻa e filí ʻoku kau ai hono maumauʻi ʻo e haohaoa fakaeangamaʻá.

Naʻe pehē foki ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni, “ʻOku ʻikai ha toe meʻa te ne fakaava ʻa e ngaahi langí ʻo hangē ko hono fakatahaʻi ʻo e tupulaki ʻi he māʻoniʻoní, talangofua kakató, fekumi fakamātoató, mo e keinanga fakaʻaho ʻi he ngaahi folofola ʻa Kalaisi ʻi he Tohi ʻa Molomoná, mo e taimi pau ʻoku fakatukupaaʻi ki he ngāue fakatemipalé mo e hisitōlia fakafāmilí.”

Ko e ako folofola fakaʻahó mo e lotu fakaʻahó ʻa e founga ke piki maʻu ai ki he vaʻa ukameá mo lava ke fanongo ki Hono leʻó. Pea ʻoua naʻa ngalo ʻiate kitautolu ʻa e fakatomala fakaʻahó—ʻa e feinga fakaʻaho ke ngāue lelei ange pea hoko ʻo lelei angé.

Naʻe akoʻi ʻe ʻAlamā ʻo pehē, “Fealeaʻaki mo e ʻEikí ʻi he meʻa kotoa pē te ke faí, pea te ne fakahinohinoʻi koe ʻi he meʻa ʻoku leleí; ʻio, ʻo ka ke ka tokoto hifo ʻi he poʻulí tokoto hifo ki he ʻEikí, koeʻuhí ke ne tokangaʻi koe ʻi hoʻo mohé; pea ʻo ka ke ka tuʻu hake ʻi he pongipongí tuku ke fonu ho lotó ʻi he fakafetaʻi ki he ʻOtuá; pea kapau te ke fai ʻa e ngaahi meʻá ni, ʻe hiki hake koe ʻi he ʻaho fakaʻosí,” (ʻAlamā 37:37).

Fakafalala ki he Laumālie Māʻoniʻoní

ʻOku tāpuakiʻi kitautolu ʻaki ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻi heʻetau hoko ko ha kau mēmipa ʻo e Siasi ʻa e ʻOtuá.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Nalesoni, “ʻI he ngaahi ʻaho ka hokó, he ʻikai lava ke tau moʻui fakalaumālie taʻe kau ai ʻa e tataki, fakahinohino mo e ivi tākiekina fakafiemālie, mo tatau maʻu pē ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.”

ʻOku ou tui kuo hokosia ʻa e ʻaho ko iá ʻa ia he ʻikai ke tau toe lava ai ʻo ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻoku moʻoní pe ʻikai taʻe kau ai ʻa e ivi tākiekina ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Fakakaukau ki he meʻa ʻe lava ke fai ʻe he poto faʻu ʻe he tangatá ʻi he ngaahi ʻaho ko ʻení. Makehe mei he fatongia ʻo e Fakafiemālié, ko e Laumālie Māʻoniʻoní foki ʻa e Tokotaha Fai-fakamāʻoniʻoní.

Naʻe toe fakamatalaʻi lahi ange ʻeni ʻe ʻEletā Kulisitofasoni. Naʻá ne akoʻi ko e fakamāʻoniʻoniʻí ko e founga ia ʻo hono fakamaʻa kitautolu ʻe he Fakalelei ʻa Kalaisí, fakamoʻui kitautolu, mo tokoniʻi kitautolu ke tau hoko ʻo anga faka-Kalaisi angé—ka ʻoku toki fakafou pē ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní ʻa ʻetau lava ʻo maʻu ʻa e mālohi fakamāʻoniʻoniʻi ʻo Sīsū Kalaisí. “Ko e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní … ko e talafekau ia ʻo e ʻaloʻofá ʻa ia ʻoku fakaʻaongaʻi ai e taʻataʻa ʻo Kalaisí ke toʻo ʻetau ngaahi angahalá mo fakamāʻoniʻoniʻi kitautolú.”

Te tau lava fēfē ʻo ʻiloʻi ʻoku ngāue ʻa e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí ʻi heʻetau moʻuí? ʻOku faingofua ʻa e talí: Kapau kuó ke ongoʻi ʻa e ivi tākiekina ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he ʻahó ni, te ke lau ia ko ha fakamoʻoni ʻoku ngāue ʻa e Fakaleleí ʻi hoʻo moʻuí.

Maʻu ʻEnitaumení

Te tau lava ʻo maʻu ʻa e meʻaʻofa ʻo e ʻenitaumení ʻi he taimi ʻoku tau ō ai ki he fale ʻo e ʻEikí pea mo e taimi ʻoku tau fakahoko mo tauhi ai ʻa e ngaahi fuakava ke moʻui ʻaki ʻa e ngaahi fono ʻo e talangofuá, feilaulaú, ko e fono ʻo e ongoongoleleí, angamaʻá, mo e fakatapuí.

ʻOku kau ʻi he niʻihi ʻo e ngaahi meʻafoaki ʻoku tau maʻu ʻi heʻetau tauhi ʻa e ngaahi fuakava ko ʻení ʻa e:

1. ʻIlo lahi ange ki he ngaahi taumuʻa mo e ngaahi akonaki ʻa e ʻEikí

2. Mālohi ke fai ʻa e meʻa kotoa ʻoku finangalo ʻa e ʻOtuá ke tau faí

3. Tataki mo e maluʻi fakalangi ʻi heʻetau tokoni ki he ʻEikí, ki hotau ngaahi fāmilí, mo e niʻihi kehé

4. ʻAmanaki lelei, fiemālie, mo ha nonga lahi ange

5. Ngaahi tāpuaki kuo talaʻofa mai ʻi he taimí ni pea taʻengatá

Ko ha ngaahi tāpuaki nāunauʻia moʻoni ʻeni. Ko ha ngaahi meʻaʻofa fakaofo moʻoni kuo tau maʻu mei heʻetau Tamai Hēvani ʻofá, ʻa ia ʻokú Ne finangalo ke tau lavameʻa ʻi he moʻuí pea foki ki Hono ʻaó.

Kuo tuʻo lahi haʻaku maʻu ha fakamoʻoni ki he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí. Pea ʻikai ngata pē ʻi he konga ki hono fakamaʻá ka ʻe lava foki ke tau maʻu ʻa e mālohi ʻokú ne ʻai ke tau lava ʻo fai e meʻa naʻe ʻikai ke tau teitei fakakaukau ke fakahokó.

Kuo tuʻo lahi ʻeku ongoʻi ʻa e mālohi ko iá ʻi heʻeku moʻuí, tautautefito ki he taimi ʻoku ou mavahe ai mei hoku tuʻunga fiemālié.

Kātaki ʻo ʻiloʻi te ke lava ʻo fai ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻia Kalaisi, pea tuku ke faitāpuekina ʻe he ʻilo ko iá hoʻo moʻuí ʻo taʻengata.