Mei he YA Fakauiké
Naʻá Ku Lava ʻi Heʻeku Akó ʻo Fili ha Moʻui Fonu ʻi he Ako mo e Ngāue Tokoni
Naʻe fakamafasia mo lōmekina ʻa e mavahe mei hoku motú ke akó, ka naʻe ʻaonga ia.
Naʻe ʻi ai ha ngaahi taimi naʻá ku fakakaukau he ʻikai ʻaonga ʻeku feinga ke akó.
Naʻá ku mavahe mei hoku fāmilí ke ʻalu ki he ʻunivēsití. Naʻe ʻikai ke u nofo ʻi ha feituʻu naʻe fuʻu malu ʻi he koló. Pea ʻi he kotoa ʻo e loto-hohaʻa naʻá ku aʻusia fekauʻaki mo ʻeku malú mo ʻeku ngaahi meʻa fakapaʻangá, naʻe ʻikai ke u ongoʻi naʻá ku fuʻu ako ha meʻa lahi.
Ka ko e meʻa ʻeni naʻá ku fakatokangaʻí: Naʻe ʻikai ke u fai ʻeni maʻaku pē. Naʻe mahulu hake ʻeku akó ʻiate au pē mo ʻeku ngaahi aʻusiá.
Ko Hono ʻIloʻi ʻEku Tauʻatāina ke Filí
Ko ʻeku haʻú mei Kamouti, ko ha motu siʻisiʻi ʻi he ʻOtu Filipainí. ʻI he taimi naʻá ku fakakaukau ai ke u hū ki he ʻunivēsití ke u hoko ko ha faiakó, naʻá ku hiki ki Sepu, ko ha motu lahi ange naʻe heka vaka houa ʻe ua hono mamaʻó.
Pea naʻá ku hohaʻa ʻaupito ʻi ha kiʻi taimi siʻi fekauʻaki mo ʻeku malú. Naʻe lahi hono fakaʻaongaʻi ʻo e faitoʻo konatapú mo e faihiá ʻi he feituʻu naʻá ku nofo aí, ko ia naʻe faʻa hanga ʻe heʻeku ʻalu mei hoku ʻapí ki he ʻapiakó ʻi he ʻaho kotoa pē ʻo fakamālohiʻi au ke u ʻi ha ngaahi tūkunga fakamafasia mo fakatuʻutāmaki, pea naʻe ʻikai ʻi ai hoku fāmilí ke maluʻi au.
Lolotonga ʻa e taimi ko ʻení, naʻe ʻi ai ha kupuʻi lea meia Palesiteni Tōmasi S. Monisoni (1927–2018) naʻá ne liliu ʻa e anga ʻeku fakakaukau ki hoku tūkungá: “ʻE makatuʻunga ʻi he ngaahi fili ʻoku tau fakahokó, ʻa hotau ikuʻangá.”
Naʻá ku fakakaukau ki he ngaahi meʻa faingataʻa kotoa pē ʻoku hoko kiate aú, ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē naʻe ʻikai ke u lava ʻo mapuleʻí. Ka ʻi he fakalau ʻa e taimí, naʻe haʻu kiate au ʻa e fakakaukau naʻá ku fai ʻa e fili ko ʻení—naʻá ku fili ke u mavahe mei hoku fāmilí ʻo ako.
Ko Hono Fili ha Moʻui Fonu ʻi he Akó mo e Ngāue Tokoní
Naʻe fakatupu ʻe he ʻilo ko ʻení ke u fakakaukau ki he ʻuhinga naʻá ku fai ai ʻa e filí ni. Pea naʻe vave ʻeku maʻu ʻa e talí: Naʻá ku fie hoko ko ha taki ʻi hoku koló. Naʻá ku fie foki ki hoku koló mo ha ʻilo lahi ange. Naʻa ku fie akoʻi ʻa e fānau ʻi Kamoutí mo poupouʻi kinautolu ke nau fekumi ki ha ngaahi faingamālie ako ʻe lava ʻo tokoni kiate kinautolu ke tāpuekina foki mo honau tūkui kolo ʻi he kahaʻú. Ko e taumuʻa ʻeni naʻá ku ngāue ki aí.
Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻi ha taimi ʻe taha: “ʻOua naʻa manavasiʻi ke muimuiʻi hoʻo taumuʻá—ʻio naʻa mo hoʻo fakaʻamú! ʻOku ʻikai ha hala tuʻusi ki hono maʻu ʻo e lelei tahá mo e taukeí. ʻE lava ke hoko e akó ko e fakafaikehekehe ʻi he fakaʻamu pē te ke lava ʻo tokoniʻi e kakai kehé mo e malava ke tokoniʻi kinautolú.”
Kuo ʻosi ʻeni hoku mataʻitohí, pea ʻoku ou foki ʻo nofo ʻi Kamouti. ʻOku ou akoʻi ʻa e fānau ʻi he kalasi tahá mo e uá, pea ko e tokoni ʻuluaki foki au ʻi he kau palesitenisī Palaimeli ʻi hoku koló, ko ia ʻoku ou fakaʻaongaʻi ʻeku akó ʻo lahi ange ʻi he meʻa naʻá ku ʻamanaki ki aí. ʻOku ou ʻilo ʻa e founga ke faʻa kātaki ai ki he fānaú ni mo akoʻi kiate kinautolu ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ʻi ha founga ʻe mahino kiate kinautolú. ʻOku ou houngaʻia ʻi he ʻaho kotoa pē ʻi heʻeku fili ke u akó, neongo naʻe faingataʻa ia ʻi he taimi ʻe niʻihi.
Kapau ʻokú ke fefaʻuhi mo e akó, pe ongoʻi hohaʻa pē ki ho tūkunga lolotongá, manatuʻi ke ke nofo ofi ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi. Te Na lava ʻo tataki koe ke ke ako ha ngaahi faingamālie te ne tāpuekina hoʻo moʻuí mo tokoniʻi koe ke ke tāpuekina ʻa e niʻihi kehé. Manatuʻi ʻoku ʻikai ke ke tuenoa—ʻOku mahino kiate Kinaua ho tūkungá pea ʻoku tokolahi ange ʻa e kakai lalahi kei talavou ʻoku nau maʻu ʻa e ngaahi ongo mo e ngaahi palopalema tatau.
Pea manatuʻi ʻoku makatuʻunga ho ikuʻangá mei hoʻo ngaahi filí. ʻOkú ke maʻu ʻa e mālohi ke fili ha moʻui fonu ʻi he akó mo e ngāue tokoní.