2025
Loto-foʻi ʻi Hoʻo Kumi Ngāué? Ngaahi Taukei Mahuʻinga ʻe 3 ke Tokoniʻi Koe ke Ke Lavameʻá
ʻAokosi 2025


Ngaahi Taukei ʻo e Moʻuí

Loto-foʻi ʻi Hoʻo Kumi Ngāué? Ngaahi Taukei Mahuʻinga ʻe 3 ke Tokoniʻi Koe ke Ke Lavameʻá

Ko ha ngāue faingataʻa ʻa e kumi ngāué. Ko e founga ʻeni ke lavameʻa aí, ʻo fakatatau ki ha faifaleʻi mālōlō ʻi he ngāue maʻuʻanga moʻuí.

ko ha fakatātā ʻo ha ngaahi tohi ʻoku puna mai ki tuʻa mei ha komipiuta ki ha talavou

“Fakamālō atu ʻi hoʻo tohi kole maí. ʻOku mau fie fakahaaʻi atu kuo mau fili ke fakangata heni hoʻo tohi kolé.”

Hangē ko ha kakai lalahi kei talavou tokolahi, lolotonga hoku taʻu 20 tupú kuo lahi fau ha ngaahi tohi kole ngāue fakatupu ʻamanaki mo ha ngaahi tohi ʻikai tali.

Kuo toutou naʻinaʻi mai ʻa e kau taki ʻo e Siasí ke tau moʻui fakafalala pē kiate kitautolu, tokonaki maʻa hotau ngaahi fāmilí, pea foaki ki he masivá ʻi he taimi te tau lava aí. Ka ʻo kapau ʻoku fuʻu mahuʻinga ʻa e ngāué, ko e hā ʻoku fuʻu faingataʻa ai ke maʻu ia ʻi he taimi ʻe niʻihi?

Lolotonga ʻeku ʻi he ʻunivēsití, naʻá ku ngāue ko ha tokotaha faifaleʻi ʻi he ngāue maʻuʻanga moʻuí ʻi hoku ʻunivēsití. Naʻe kau ʻi hoku ngaahi fatongiá ʻa hono toe vakaiʻi ʻo e ngaahi tohi aʻusia fakaako mo fakangāue ʻo hoku toʻú mo fai ha ngaahi ʻinitaviu fakaangaanga ki he ngāué ke tokoniʻi kinautolu ke nau lavameʻa ʻi heʻenau kumi ngāué. Naʻá ku ako ha ngaahi sitepu mahuʻinga ki he kumi mo e tohi kole ki ha ngāué, ko ha niʻihi naʻe teʻeki ke u fanongo ai kimuʻa!

Kuo akonaki ʻa e ʻEikí, “ʻoku fakalaumālie kiate au ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 29:34). Ko ha ngaahi tokoni ʻaonga ʻeni ʻoku ʻi ai ha ngaahi fakakaukau fakalaumālie ke manatuʻi lolotonga hoʻo kumi ngāué:

1. Loto-falala—Vahevahe ʻa e Ngaahi Aʻusia Fakatāutahá

ʻI heʻeku faleʻi ʻa e kau akó, naʻa nau faʻa fehuʻi mai, “ʻE anga fēfē haʻaku talanoa fekauʻaki mo au kae ʻikai ongo pōlepole?”

Koeʻuhí ʻoku tau fiemaʻu ke tau loto-fakatōkilalo, mahalo te tau ongoʻi hangē ʻoku fiemaʻu ke tau fakasiʻia hotau ngaahi mālohingá. Ka te tau lava ʻo kei loto-fakatōkilalo pē lolotonga ʻetau tala moʻoni fekauʻaki mo ʻetau ngaahi lavameʻá. Ko ha fokotuʻu ʻe taha ko hono tali ʻa e ngaahi fehuʻi ʻinitaviú ʻaki ha ngaahi talanoa. Hangē ko ʻení, kapau ʻe ʻeke atu ʻe ha pule ngāue pe ko e hā ho mālohinga lahi tahá, vahevahe ha talanoa ʻoku fakahaaʻi ai hono fakaʻaongaʻi hoʻo ngaahi taukeí, hangē ko ha taimi naʻá ke ako ai ke ke fakahoko ha ngaahi ngāue kehe ʻi he taimi naʻe puke ai haʻo kaungā-ngāue pe ko e taimi naʻe fiemaʻu ai ke ke ako ha meʻa foʻou. ʻOku mālie, malava ke tui ki ai, mo faingofua ke manatuʻi ʻa e ngaahi talanoá.

Ko e loto-fakatōkilalo moʻoní ko hono fakalāngilangiʻi ia ʻo e Tamai Hēvaní ʻi he meʻa kotoa pē ʻokú ke faí (vakai, ʻAlamā 26:12). ʻI hoʻo lotu fakafetaʻi ʻi ho lotó mo lea lelei fekauʻaki mo e niʻihi kehé lolotonga hoʻo ʻinitaviú, he ʻikai te ke ongo loto-hīkisia.

2. Fakatupulaki Hoʻo ʻIló—Fakahoa Hoʻo Ngaahi Taukeí mo e Pule Ngāué

ʻOku moʻoni ia—ko e ʻiló ko e mālohi! Naʻe vahevahe ʻi ha taimi ʻe taha ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “Ko e ako ko ia ke ʻofa ʻi he akó ko e uho ia ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, ʻoku mahuʻinga ia ki heʻetau fakalakalaka fakalaumālié mo e fakatāutahá, pea mātuʻaki fiemaʻu ʻi he māmani ʻoku [tau lolotonga ʻi ai] pea te tau nofo, tokoni, mo ngāue aí.”

Kimuʻa peá ke fai ha tohi tala ngāue pe ʻinitaviú, fakatotoloʻi ʻa e kautahá. Toe vakaiʻi ʻenau uepisaití ke maʻu ʻa e fakamatala mo e ngaahi taumuʻa ʻo ʻenau kautahá. Fetuʻutaki ki he kau ngāue kimuʻá pe kau ngāue lolotongá ʻo fakafou ʻi he ngaahi uepisaiti fengāueʻakí pe ʻi ha ngaahi founga kehe ke ako fekauʻaki mo e founga ngāue angamaheni ʻo e kautahá. ʻOku tokoni hono ʻiloʻi ʻa e niʻihi te nau fanongo atu kiate koé ke ke fakamahinoʻi ha ngaahi taukei pau ʻi hoʻo tohi kolé ʻoku felāveʻi mo e ngāué.

Hangē ko ʻení, kapau te ke lau ʻi he fakamatala ngāué ʻoku kumi ʻe he pule ngāué ha taha ʻoku maheni mo ha faʻahinga polokalama fakakomipiuta, fakapapauʻi ʻoku fakakau hoʻo tuʻunga taukei ki he polokalama fakakomipiuta ko iá ʻi hoʻo tohi aʻusia fakaako mo fakangāué. Kapau ʻoku mahuʻingaʻia ʻa e kulupú ʻi he kau mai ʻa e koló, fakamatala ki hoʻo ngaahi taumuʻa fakataautaha ke tokoni fakafoki ki he koló. ʻOku saiʻia ange e kau pule ngāué ʻi he kau kole ngāue ʻoku fenāpasi ʻenau ngaahi taumuʻá.

3. Faivelenga—Muimui ki he Founga Ngāue 15-10-2

ʻI he taimi ʻoku kamata ke fuʻu faingataʻa ai ʻa e feinga kole ngāué, ʻoua naʻá ke foʻi. ʻOku fakamanatu mai ʻe ʻĀmoni ʻi he Tohi ʻa Molomoná, ʻi he taimi naʻá ne ongosia mo loto-foʻi aí, naʻe fakafiemālieʻi ia ʻe he ʻEikí ʻi Heʻene folofola, “Kātakiʻi ʻi he faʻa kātaki ʻa hoʻomou ngaahi mamahí, pea te u tuku ke mou lavaʻi ʻa e ngāué” (ʻAlamā 26:27).

Lolotonga hoʻo kumi ngāué, kuó ke ongoʻi nai hangē ko ʻĀmoní—ongosia, loto-mamahi, mo mateuteu ke foʻi? ʻOku ou ʻiloʻi kuó u aʻusia ia. Pea neongo naʻe fakataumuʻa ʻa e pōpoaki ʻa e ʻEikí kia ʻĀmoni, ka te ke lava ʻo maʻu ha loto-falala ʻoku finangalo ʻa e Tamai Hēvaní ke ke lavameʻa foki mo koe. ʻOku fiemaʻu ha taimi mo ha ngāue lahi ki he kumi ngāué, ka ʻe ola lelei ʻa e vilitakí.

Ko e founga ʻe taha ke hokohoko atu ai hoʻo ngaahi feingá ko e muimui ki he founga ngāue 15-10-2. ʻOku ʻuhinga ʻeni ke feinga ke ʻiloʻi ha ngaahi maʻuʻanga tokoni foʻou ʻe 15, fai ha fakafetuʻutaki ʻe 10, pea fakataha mata ki he mata mo ha toko ua ʻo e ngaahi fetuʻutaki ko iá ʻi he ʻaho takitaha. ʻOku talaʻofa mai ʻa e ʻEikí ʻi heʻetau fakakau Ia ʻi heʻetau ngaahi feingá, te Ne fakatapui ʻetau ngāué (vakai, 2 Nīfai 32:9).

ʻI heʻeku fakahoko ʻa e ngaahi sitepu ko ʻení ʻi heʻeku kumi ngāue pē ʻaʻakú, kuó u fokotuʻu ai ha ngaahi fehokotaki mahuʻingamālie, fakaleleiʻi ʻeku ngaahi taukei fakapalōfesinalé, pea iku ʻo maʻu ha ngaahi ngāue lahi. Ko e hā pē tūkunga ʻokú ke ʻi ai ʻi hoʻo kumi ngāué, ʻoku ou poupou atu ke ke ʻahiʻahiʻi ʻa e fanga kiʻi tokoni ko ʻení! Ko e mahuʻinga tahá, fakakau ʻa e ʻEikí ʻi hoʻo ngaahi feingá, pea te Ne ngaohi koe ke lahi ange ʻi he meʻa te ke lava ʻo fai ʻiate koe peé.

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. David A. Bednar, “Learning to Love Learning” (Brigham Young University commencement address, Apr. 24, 2008), 1, speeches.byu.edu.

  2. Vakai, Find a Better Job for Self-Reliance (2016), 154.