Mei he YA Fakauiké
Ngaahi Tāpuaki ʻAonga mo Fakalaumālié: Ngaahi Talaʻofa mei Hotau Kau Takí fekauʻaki mo e Moʻui Fakafalala Pē Kiate Kitá
ʻOku ʻi ai ha ngaahi tāpuaki kuo tokonaki ʻe he Tamai Hēvaní maʻatautolu ʻi heʻetau hoko ʻo moʻui malava mo falala pē kiate kitautolú.
Mahalo he ʻikai ke hanga maʻu pē ʻe he kupuʻi lea moʻui fakafalala pē kiate kitá ʻo ʻai ke tau fuʻu fiefia ʻaupito.
Te ne lava ʻo ʻomi ki heʻetau fakakaukaú ha ngaahi meʻa hangē ko e patisetí, totongi moʻuá, pe maʻu ha ngāué, ʻa ia ʻe lava ke hoko kotoa ko ha ngaahi tefito fakamafasia. Ka ko hono fai ha ngaahi feilaulau ʻi he taimí ni ke fakatupulaki ʻa e moʻui fakafalala pē kiate kitá ko e taha ia ʻo e ngaahi founga lelei taha ke tau tokangaʻi ai kitautolú. Te ne lava ʻo tokoniʻi kitautolu ʻi he tapa kotoa pē ʻo ʻetau moʻuí—fakaeloto, fakatuʻasino, mo fakalaumālie.
Ko ha ngaahi lea ʻeni mei hotau kau taki kuo ueʻi fakalaumālié fekauʻaki mo e ngaahi tāpuaki ʻo e moʻui fakafalala pē kiate kitá:
Ngaahi Tāpuaki Fakaelotó
“ʻOku fiemaʻu ke tau manatuʻi kapau te tau fai ʻa e ngaahi meʻa faingofua ʻo e ʻaho ní, kuo pau ke tau fai ʻa e ngaahi meʻa faingataʻa ʻi he kahaʻú, ka ʻo kapau te tau fili ke fai ʻa e ngaahi meʻa faingataʻá ʻi he ʻahó ni, ʻe ngalingali ʻe lelei mo faingofua ange hotau kahaʻú.”
ʻEletā Frederick Kamya, Fitungofulu Fakaʻēliá, “Becoming Self-Reliant,” Liahona, Sept. 2023, Africa Central Local Pages, Gospel Library.
“ʻE tāpuakiʻi koe ʻaki ʻa e ʻamanaki leleí, melinó, mo ha fakalakalaka lahi ange.”
Ngaahi Meʻa Fakapaʻanga Fakataautaha ki he Moʻui Fakafalala Pē Kiate Kitá (2016), Gospel Library.
“ʻOku mahuʻinga ʻa e tefitoʻi moʻoni ʻo e moʻui fakafalala pē kiate kitá pe tauʻatāina fakafoʻituituí ki he moʻui fiefiá.”
Palesiteni Boyd K. Packer, (1924–2015), “Solving Emotional Problems in the Lord’s Own Way,” Ensign, May 1978, 91.
Ngaahi Tāpuaki Fakatuʻasinó
“ʻI heʻetau feinga ke mateuteu fakatuʻasinó, ʻe lava ke tau fehangahangai mo e ngaahi ʻahiʻahi ʻo e moʻuí ʻaki ha loto-falala lahi ange, nonga ʻi hotau lotó, pea, hangē ko Siosefa ʻi ʻIsipité, te tau lava ʻo pehē, neongo ʻa e ngaahi tūkunga faingataʻá, ʻʻOku ʻi ai ʻa e māʼ [Sēnesi 41:54].”
Pīsope W. Christopher Waddell, Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Pīsopeliki Pulé, “Naʻe ʻi ai ha Mā,” Liahona, Nōvema 2020, 45.
“ʻI heʻetau fakalahi ʻetau tuʻunga fakafalala pē kiate kitautolú, ʻoku tau fakalahi ai ʻa e malava ko ia ke tau tokoniʻi mo faitokonia ʻa e niʻihi kehé ʻi he founga naʻe fakahoko ʻe he [Fakamoʻuí].”
Sisitā Silvia H. Allred, Tokoni ʻUluaki mālōlō ʻi he Kau Palesitenisī Lahi ʻo e Fineʻofá, “Ko e Uho ʻo e Tuʻunga Fakaākongá,” Liahona, Mē 2011, 85.
“ʻOku maʻu ʻa e ngaahi tāpuakí ʻi heʻetau talangofua ki he faleʻi ʻa e kau palōfitá pea moʻui fakatatau mo e meʻa ʻoku tau maʻú, fakaʻehiʻehi mei he fakamoʻua taʻeʻaongá, pea [tuku mavahe] ʻa e [meʻa feʻunga mei he] ngaahi fiemaʻu ʻo e moʻuí ke tauhi kitautolu mo hotau ngaahi fāmilí ʻi ha taʻu ʻe taha [pe lahi ange]. Mahalo he ʻikai faingofua maʻu pē ʻeni, ka tau fai muʻa hotau ʻlelei tahá,ʼ pea he ʻikai [tōlalo] hotau ngaahi falekoloá—ʻe ʻʻi ai ha ngaahi meʻa feʻunga pea hulu angeʼ [Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 104:17].”
Pīsope Keith B. McMullin, Tokoni Ua mālōlō ʻi he Kau Pīsopeliki Pulé, “Be Prepared … Be Ye Strong from Henceforth,” Liahona, Nov. 2005, 12.
Ngaahi Tāpuaki Fakalaumālié
“Ko e lahi ange ko ia ʻetau moʻui fakafalala pē kiate kitautolu—fakatuʻasino, fakaeloto, mo fakalaumālié—ko ʻetau mateuteu ange ia ke fepaki mo e ngaahi ʻoho taʻetuku ʻa Sētané.”
Palesiteni Russell M. Nelson, “Tali Lelei ʻa e Kahaʻú ʻi he Tui,” Liahona, Nōvema 2020, 75.
“Ko e feinga ke moʻui fakafalala pē kiate kitá ko e konga ia ʻetau ngāue ʻi he hala ʻo e fuakavá ʻe tataki ai kitautolu ke tau toe nofo mo e Tamai Hēvaní mo Hono ʻAlo, ko Sīsū Kalaisí. ʻE fakamālohia ai ʻetau tui kia Sīsū Kalaisí pea haʻisia fiefia kiate Ia ʻi he ngaahi fuakava mo e ngaahi ouau ʻo e fakamoʻuí mo e hakeakiʻí.”
ʻEletā Hugo E. Martinez ʻo e Kau Fitungofulú, “Ko Hono Akoʻi e Moʻui Fakafalala Pē Kiate Kitá ki he Fānaú mo e Toʻu Tupú,” Liahona, Mē 2022, 95.
“Kapau te tau fai ʻetau tafaʻakí, te Ne tokoni mai. ʻE tokoniʻi kitautolu ʻe Ia naʻe hāʻele hifo ʻo maʻulalo ʻi he meʻa kotoa pē. Te Ne fakafiemālieʻi mo poupouʻi kitautolu. Te Ne fakamālohia kitautolu ʻi hotau vaivaí mo tokoniʻi kitautolu ʻi heʻetau faingataʻaʻiá. Te Ne ngaohi ʻa e ngaahi meʻa vaivaí ke hoko ʻo mālohi. Ko e meʻa pē ʻoku fiemaʻu ke tau faí ko e lotu pea fai hotau lelei tahá, hotau lelei tahá ʻi he ʻaho takitaha, pea tekaki ʻa e toengá ki Hono toʻukupú.”
ʻEletā Frederick Kamya, Fitungofulu Fakaʻēliá, “Becoming Self-Reliant,” Liahona, Sept. 2023, Africa Central Local Pages, Gospel Library.
Falala kia Kalaisi
ʻE ʻomi ʻe hoʻo feinga ke moʻui fakafalala pē kiate kitá ha ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga pea fakaʻatā koe ke ke fiefia ʻamui ange koeʻuhí ko e ngaahi teuteu kuó ke fai ʻi he ʻaho ní.
ʻI hoʻo ngāue ke fakatupulaki hoʻo moʻui fakafalala pē kiate koé, manatuʻi pe ko hai te ke lava ʻo falala malu ki aí. Naʻe fakamoʻoni ʻa ʻEletā Likato P. Kimēnesi ʻo e Kau Fitungofulú ʻo pehē, “ʻOku ou ʻilo kapau te tau fakahoko hotau lelei tahá mo falala kia Sīsū Kalaisi mo ʻEne Fakaleleí ke hoko ko hotau hūfangaʻangá, ʻe tāpuekina kitautolu ʻaki ʻa e nonga, fiemālie, mālohi, kātaki, mo e melino ʻoku tau fekumi ki aí.ʼ”
Ko e mahuʻinga tahá, fili ke falala ki he Fakamoʻuí. He ʻikai ʻaupito te Ne liʻaki koe.