2025
Ko e Meʻa Naʻe Akoʻi Mai Kiate Au ʻe he Hiki ki ha Fonua Mulí fekauʻaki mo e Moʻui Fakafalala Fakalaumālie pē Kiate Kitá
ʻAokosi 2025


Mei he YA Fakauiké

Ko e Meʻa Naʻe Akoʻi Mai Kiate Au ʻe he Hiki ki ha Fonua Mulí fekauʻaki mo e Moʻui Fakafalala Fakalaumālie pē Kiate Kitá

ʻOku ʻikai ʻuhinga ʻa e moʻui fakafalala fakalaumālie pē kiate kitá ke ke fakahoko tokotaha pē ʻa e meʻa kotoa; ʻoku fekauʻaki ia mo e falala ki he ʻEikí.

ko ha tokotaha lahi kei talavou ʻokú ne malimali

Laʻitā naʻe maʻu ʻi he angalelei ʻa e tokotaha faʻutohí

ʻI heʻeku hiki mei Pelū ki he ʻIunaiteti Siteití ke hoko ko ha fefine tauhifānaú (live-in nanny) naʻe ongo foʻou ʻa e meʻa kotoa pē. Naʻe kehekehe ʻaupito ʻa e lea fakafonuá, anga fakafonuá, meʻakaí, mo e ʻeá.

Ko e fuofua taimi foki ia ke u nofo toko taha aí. ʻI heʻeku tupu haké, naʻe hoko ʻa e maʻulotú ko ha konga pē ia ʻo e moʻui ʻa hoku fāmilí. Naʻá ku saiʻia ai, ka naʻe faingofua pē ke u falala ki hoku fāmilí ki ha mālohi fakalaumālie.

Naʻe toki mahino pē kiate au ʻa e ʻuhinga ʻo e moʻui fakafalala fakalaumālie pē kiate aú ʻi heʻeku hikí.

Ko Hono Maʻu ha Mālohi ʻi he Siasí

ʻI heʻeku hikí, naʻe ʻikai ke u ʻilo ha taha pea naʻe ʻikai ke u lava ʻo lea faka-Pilitānia. Naʻá ku ongoʻi hē, ʻikai fehokotaki, mo tuenoa. Naʻe fakailifia.

ʻI he taimi naʻá ku vahevahe ai ʻeku hohaʻa fekauʻaki mo e nofo ʻi ha fonua kehé mo ʻeku faʻeé, naʻá ne faleʻi au, “Ko e fē pē ha feituʻu te ke ʻalu ki ai, fekumi ki he Siasí.”

Ko ia ko e meʻa pē ia naʻá ku faí: naʻá ku maʻu ʻa e falelotu ofi tahá peá u ʻilo hoku uōtí. Naʻe ʻikai ke u teitei ʻilo ʻe hoko ʻa e kiʻi sitepu faingofua ko ʻení ko ha liliuʻanga ʻi heʻeku fononga ʻi he moʻui fakafalala fakalaumālie pē kiate kitá.

Naʻe lōmekina hoku fuofua Sāpate ʻi he fonua foʻou ko ʻení, ka naʻe hoko hono talitali lelei au ʻe he kāingalotu ʻo hoku uooti foʻoú ko ha mana moʻoni. Naʻe fakaafeʻi au ʻe ha fefine ʻe taha ke u ʻalu ki he ʻinisititiutí, pea ʻi he meʻa ko iá, naʻe ʻikai ngata pē ʻi heʻeku fakaleleiʻi ʻeku lea faka-Pilitāniá ka naʻá ne toe fakalahi foki hoku siakale ʻo e ngaahi kaungāmeʻá.

Mālō mo e ʻinisititiutí, naʻá ku ʻalu ai ki ha konifelenisi ofi mai maʻá e kau taautaha kei talavou ʻi he Siasí peá u fehokotaki ai mo e kakai lalahi kei talavou kehe naʻa nau feinga ke moʻui ʻaki ʻa e ongoongoleleí.

Naʻá ku ongoʻi moʻoni ʻa e tupulaki ʻeku moʻui fakafalala fakalaumālie pē kiate aú ʻi heʻeku moʻui ʻaki ʻi he faʻa lotu ʻa ʻeku ngaahi fuakavá, maʻu ʻa e sākalamēnití ʻi he Sāpate kotoa pē, mo tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé.

Sīsū Kalaisi

Falala ki he ʻEikí

Neongo ʻa e ngaahi tāpuaki kotoa ko ʻení, ka naʻá ku kei fehangahangai pē mo ha ngaahi faingataʻa.

Naʻe ʻikai ke lele lelei ʻa e ngāue tauhifānaú ʻo hangē ko ia naʻá ku ʻamanaki ki aí. Naʻe ʻikai tauhi he fāmili naʻá ku nofo ʻo ngāue ki aí ki heʻenau aleapaú, pea iku ʻo u fakakaukau ke kumi ha ngāue mo ha feituʻu foʻou ke u nofo ai.

Naʻe lahi ha ngaahi pō naʻe ʻikai ke u ʻilo pe te u ʻalu ki fē. Naʻe hangē naʻe ʻikai hano ngataʻanga ʻo e fekumí, pea naʻe hoko ʻa e fefusiaki mo e fāmili naʻá ku ngāue aí ke u fehuʻia ʻa e meʻa kotoa pē.

Naʻá ku ʻilo ko e ʻuluaki sitepú ke lotu ki he Tamai Hēvaní fekauʻaki mo hoku tūkungá. Hangē ko e akonaki ʻa ʻEletā Kelemeni M. Matisiuakofata, Fitungofulu Fakaʻēliá: “Faʻa lotu ʻi hoʻo fekumi ki ha ngaahi founga ke ke moʻui fakafalala ai pē kiate koé. ʻOku ou fakapapauʻi atu ʻe ʻomi ʻe he Tamai Hēvaní ha ngaahi fakakaukau ki ho ʻatamaí pea te Ne tāpuakiʻi koe.”

Naʻá ku tafoki ki he Tamai Hēvaní ʻi he pō kotoa pē ʻi he lotu, ʻo ʻikai ngata pē ʻi heʻeku kole ha founga ke u hao aí, ka ke u maʻu ha mālohi ke ngāueʻi ʻa e ngaahi ueʻi fakalaumālié. Naʻá ku ʻilo ʻoku “[mate ʻa e] tui taʻe ʻi ai ʻa e ngaahi ngāué” (Sēmisi 2:26).

ʻI he taimi naʻá ku vahevahe ai hoku tūkungá mo hoku ngaahi kaungāmeʻa ʻi he uōtí, naʻe ʻomi ʻe ha fefine ha ngāue fakataimi kiate au, ʻo tokoni ke u tānaki ha paʻanga lahi ange ke tauhi ʻaki au. Naʻá ku houngaʻia ʻaupito ʻi heʻeku fetuʻutaki mo hoku uōtí pea lava ke u fakafalala kiate kinautolu lolotonga ʻa e taimi faingataʻa ko ʻení.

Ko Hono Tali ʻo e Tupulaki Fakalaumālié

Naʻe faifai peá u maʻu ha fāmili foʻou ʻi ʻIutā. Hili haʻaku lotu lahi, naʻá ku ongoʻi mālohi ko e feituʻu ʻeni naʻe fiemaʻu ke u ʻi aí. Naʻá ku toe hiki, ʻo kumi ha uooti YSA ʻe lava ke hokohoko atu ai ʻeku ngāue tokoní mo e tupulakí.

Naʻe akoʻi au ʻe he aʻusia ko ʻení ʻoku ʻikai ʻuhinga ʻa e moʻui fakafalala pē kiate kitá—fakalaumālie pe fakatuʻasinó—ke tau fehangahangai tokotaha ai mo e meʻa kotoa pē. Hangē ko e akonaki ʻa ʻEletā Kēleti W. Kongo ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá: “ʻOku ʻikai ʻuhinga ʻa e ʻmoʻui fakafalala pē kiate kitáʼ ke fakafalala pē kiate kitautolu. ʻI he ikuʻangá ʻoku ʻuhinga ia ki he tui mo e falala ki he ʻEikí. Ko e moʻui fakafalala pē kiate kitá ko ha fili ia ʻoku tau fai ke haʻu ai ki he ʻEikí koeʻuhí ke Ne lava ʻo tokoniʻi kitautolu ke tau tokoniʻi e niʻihi kehé.”

Te tau lava ʻi he tuí mo e loto-fakatōkilaló ke tukulolo hotau ngaahi vaivaí, pea ʻe lava ʻe he ʻEikí ʻo “liliu ʻa e ngaahi meʻa vaivaí ko e mālohi” (ʻEta 12:27). Naʻe hoko hoku ngaahi vaivaí ko ha ngaahi faingamālie ke u ofi ange ai ki he ʻOtuá, ʻo falala kiate Ia ke tokoniʻi au “ke tau ngāue, ke tau tuʻu tauʻatāina, pea hoko ʻo hangē ko Iá.”

ʻI he taimi kotoa pē ʻoku ou ongoʻi taʻepauʻia pe ilifia ai fekauʻaki mo e kahaʻú, ʻoku tokoni hono fakamuʻomuʻa hoku vā fetuʻutaki mo e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí ʻaki ʻeku lotú, fetuʻutaki mo hoku kaungā ākongá, mo hono fakafoʻou ʻeku ngaahi fuakavá, ke u ongoʻi nonga.

ʻI heʻeku manatu ki heʻeku fonongá, ʻoku ou ʻiloʻi ko e faingataʻa kotoa pē ko ha faingamālie ia ki he tupulaki fakalaumālié. Hangē pē ko e tupulaki ʻeku moʻui fakafalala fakatuʻasino pē kiate aú, naʻe tupulaki ʻeku moʻui fakafalala fakalaumālie pē kiate aú ʻi heʻeku ngāue ke fakamālohia hoku vā fetuʻutaki mo e ʻOtuá.

Neongo pe ko e fē feituʻu ʻoku ʻave au ki ai ʻe he moʻuí, ʻoku ou manatuʻi maʻu pē ʻa e faleʻi ʻeku faʻeé ke fekumi ki he Siasí—ke fekumi kia Kalaisi. ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku ʻafioʻi kakato ʻe he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi hoku ngaahi tūkungá. Ko e fē pē ha feituʻu te u ʻalu ki ai, ʻoku fakahinohinoʻi maʻu pē au ki he feituʻu totonú ʻi heʻeku tafoki kiate Kinauá.

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Clement M. Matswagothata, “Self-Reliance: A Principle for All,” Liahona, Mar. 2019, Africa Southeast Local Pages, Gospel Library.

  2. Gerrit W. Gong, “Spiritual Self-Reliance,” Liahona, Apr. 2015, Asia Local Pages, A1, Gospel Library.

  3. Ngaahi Tefitó mo e Ngaahi Fehuʻí, “Moʻui Fakafalala Pē Kiate Kitá,” Gospel Library.