2025
ʻI Heʻeku Fuʻu Puke Lahi ke Fai ʻa e Ngāue Fakafaifekaú, Naʻá Ku Fakahoko Leva ʻa e Hisitōlia Fakafāmilí
Siulai 2025


Mei he Malaʻe ʻo e Ngāue Fakafaifekaú

ʻI Heʻeku Fuʻu Puke Lahi ke Fai ʻa e Ngāue Fakafaifekaú, Naʻá Ku Fakahoko Leva ʻa e Hisitōlia Fakafāmilí

ʻI heʻeku ngāue ki he hisitōlia fakafāmili ʻo ʻeku ngaahi kui kuo mālōloó, naʻá ku mamata foki ki he ngaahi tāpuaki ʻa hoku fāmili kei moʻuí.

Ko ha falukunga kakai ʻoku nau ngāue ki he hisitōlia fakafāmilí

ʻOku ou manatuʻi ʻa e ʻaho naʻe omi ai ki hoku ʻapí ha ongo tangata naʻá na sote hina fakaʻofoʻofa mo tui hēkesi. Naʻe fakahū mai kinaua ʻe heʻeku fineʻeikí ki fale, pea naʻá na akoʻi kiate kimautolu ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. Naʻe ului kotoa hoku fāmilí ki he Siasí.

Ka naʻe faingataʻa ʻa e hoko ko ha mēmipa ʻi Mongokōliá koeʻuhí naʻe kei foʻou ʻaupito ʻa e lotu faka-Kalisitiané ki hoku ʻātakaí. Naʻá ku fehangahangai mo ha ngaahi pole mo ha ngaahi ʻahiʻahi lahi. Ka ko e meʻa mālié, naʻá ku feohi maʻu pē mo hoku fāmilí, ʻo nau fakalotolahiʻi au ke u moʻui ʻaki ʻa e ongoongoleleí.

ʻI he taimi ko iá, naʻe ʻikai ke u ʻiloʻi ʻa e ngaahi faingataʻa te u fehangahangai mo ia ʻi ha ʻaho—pe ko e founga ʻe tokoniʻi ai au ʻe hoku fāmilí ʻi he ongo tafaʻaki fakatouʻosi ʻo e veilí ke u ikunaʻi ʻa e ngaahi taimi faingataʻá.

Ko e Mana ʻo e Ngāue Hisitōlia Fakafāmilí

Lolotonga ʻeku ngāue fakafaifekaú, naʻe kamata ke u maʻu ha ngaahi palopalema fakaemoʻui lelei, kau ai ʻa e felangaaki taimi lōloá (chronic pain). Naʻe fakapapauʻi mai ʻe heʻeku palesiteni fakamisioná, ko ha faifekau lelei au peá ne ʻomi ʻa e fili ke foki ki ʻapi ʻo fakaakeake ai, ka naʻe ʻikai ke u fie foki. Kuó u fakasītuʻaʻi ha sikolasipi sipoti lelei kae lava ke u ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau, pea kuo feilaulau lahi hoku fāmilí ke tokoni ki hono totongi ʻeku ngāue fakafaifekaú. Naʻe ʻikai ke u ʻilo ʻa e meʻa ke faí.

Lolotonga ʻeku fāinga mo e fili ko ʻení, naʻe fakaʻau ʻo kovi ʻaupito ʻeku felangaākí. Naʻá ku tokoto ʻi ha ʻaho ʻe tolu koeʻuhí naʻe ʻikai ke u lava ʻo tuʻu. Naʻá ku loto ke kei hoko atu pē ʻeku ngāué, ko ia naʻá ku fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi houa ko ia naʻá ku tokoto aí ke fakahoko ʻa e hisitōlia fakafāmilí. Naʻe kamata ke u ʻave ha ngaahi hingoa fakafāmili foʻou ki heʻeku tangataʻeikí mo e mataotao hisitōlia fakafāmili ʻi homau feituʻú.

ʻI ha ʻaho ʻe taha, naʻá ku maʻu ha telefoni mei he mataotao hisitōlia fakafāmili ʻi hoku uooti tupuʻangá, naʻá ne talamai kuo fakangofua ʻa e ngaahi ouau ʻa ʻeku ongo kui hono tolú pea kuo fakahoko ia ʻi he temipalé! Naʻe ʻikai ha temipale ʻi Mongokōlia, ko ia ai, ko ha mana ʻa e vave ʻene hokó. Naʻe nofoʻia au ʻe he Laumālié ʻi he taimi pē ko iá, pea naʻá ku fili ʻi he taimi ko iá ke u nofo ʻi heʻeku misioná.

Naʻá ku malanga hake mei he mohengá, taki mai hoku hoá peá u pehē ange, “Ta ʻalu ʻo akoʻi!” Naʻá ne ʻohovale ʻi heʻene sio ki heʻeku tuʻu ki ʻolungá. ʻI he miniti pē ʻe nima kimuʻá, naʻá ku hangē ha tangata maté—naʻe ʻikai ke u faʻa lava ʻo tuʻu hake ʻo kai pe inu. Ka naʻe fakaʻohovale, naʻe siʻisiʻi ʻaupito ʻa e langá ʻi hono fakafehoanaki ki heʻeku loto-holi ke tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau maʻu ʻenau tui kia Kalaisí. Naʻá ku ʻiloʻi naʻe fiemaʻu ke ma ʻalu ʻo vahevahe ʻa e ongoongoleleí kae lava ke ako ʻa e niʻihi kehé ki he founga ke tokoniʻi ai foki mo honau ngaahi fāmilí.

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Kēleti W. Kongo ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá: “ʻE lava ʻe he fehokotaki mo ʻetau ngaahi kuí ʻo liliu ʻetau moʻuí ʻi ha ngaahi founga fakaofo. Te tau maʻu ʻa e tuí mo e ivi mālohí mei honau ngaahi faingataʻaʻiá mo e lavameʻá.”

Naʻe liliu ʻeku moʻuí ʻi heʻeku maʻu ha mālohi meia Sīsū Kalaisi ʻaki hono ʻai ʻa e ngaahi ouau fakamoʻui ʻo ʻEne ongoongoleleí ke ʻatā ki he niʻihi kehé ʻo fakafou ʻi he ngāue hisitōlia fakafāmilí. Naʻe fakaʻatā ʻe Hono mālohí ke u fakakakato ʻeku ngāue fakafaifekaú.

Mālohi ʻi he Ongo Tafaʻaki Fakatouʻosi ʻo e Veilí

Hili ha ngaahi taʻu mei ai, naʻe mālōlō ʻeku tangataʻeikí. Naʻá ne māmālohi pē ʻi he Siasí lolotonga ʻene kei moʻuí, ko ia ai naʻá ku kamata ngāue ki hono fakahoko hono ngaahi ouau fakatemipalé. Kuo ʻomi ʻe heʻeku fakamoʻoni ki he palani ʻo e fakamoʻuí mo e ngāue hisitōlia fakafāmilí ha nonga koeʻuhí ʻoku ou ʻiloʻi te u toe feʻiloaki mo ʻeku tangataʻeikí ʻi ha ʻaho. ʻI he taimi ʻe hoko aí, ʻoku ou fie talaange kiate ia, naʻá ku fai ʻa e meʻa kotoa pē naʻá ku malavá kae lava ke fakataha homau fāmilí.

Kuó u maʻu ʻi he taimí ni ha uaifi mo ha fānau. ʻOku mau fakamālohia homau fāmili ʻi he māmaní ʻaki hono fakamālohia homau fāmili ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻo e veilí.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni kimuʻa: “Neongo ʻoku maʻu ʻe he ngāue fakatemipalé mo e hisitōlia fakafāmilí ʻa e mālohi ke faitāpuekina ʻa kinautolu ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻo e veilí, ka ʻokú ne maʻu ʻa e mālohi tatau pē ke faitāpuekina ʻa e kakai moʻuí. ʻOku ʻi ai hono ivi tākiekina ke fakamaʻa ʻa kinautolu ʻoku ngāue ki aí. ʻOku nau tokoni ke hakeakiʻi honau ngaahi fāmilí.”

Kuo hoko ʻa e ngāue fakataha ki he hisitōlia fakafāmilí ke fakatefito homau fāmili ʻia Kalaisi. ʻOku maʻu ʻe heʻeku fānaú ha fiefia lahi ʻi heʻenau tā ki honau kāingá ke ako lahi ange fekauʻaki mo ʻenau moʻuí, pea ʻoku toe fiefia foki ai mo e kāingá! Kuo mau ongoʻi uouangataha mo fehokotaki ki he kotoa ʻo homau kāinga ʻoku moʻui mo pekiá fakatouʻosi.

ʻI he folofolá, ʻoku ʻi ai ha talanoa ai fekauʻaki mo ha uitou masivesiva, ko e paʻanga pē ʻe ua naʻá ne lava ke ʻave ki he tukuʻanga koloá, kae foaki ʻe he kakai tuʻumālie naʻa nau feohí ha ngaahi koloa lahi kehekehe. ʻOku akoʻi ʻe he ʻEikí ki Heʻene kau ākongá, ʻoku mahuʻinga lahi ange a e foaki ʻa e uitoú: “He naʻa nau lī kotoa pē ki ai mei heʻenau koloa lahí; ka ko ia, ʻi heʻene masivá, kuó ne lī ki ai ʻa ia kotoa pē ne ne maʻú” (Maʻake 12:44).

ʻOku siʻisiʻi ʻa e ngāue hisitōlia fakafāmili ʻoku fakahoko ʻe hoku fāmilí kapau te ke fakakaukau ki he kakai kotoa ʻoku teʻeki ke fai ha ngāue kiate kinautolú. Ka ʻoku ou ʻiloʻi ʻe finangalo ʻa e Tamai Hēvaní ʻoku mahuʻinga lahi ʻetau ngāué koeʻuhi ʻoku tau fakahoko ʻa e meʻa kotoa te tau lavá ke fakamālohia ʻaki hotau fāmili ʻi he ongo tafaʻaki fakatouʻosi ʻo e veilí.