“Ko ha Tohi Kiate Kinautolu ʻOku Fāifeinga ke Fakamolemolé” Liahona, Siulai 2025.
Kakai Lalahi Kei Talavoú
Ko ha Tohi Kiate Kinautolu ʻOku Fāifeinga ke Fakamolemolé
Kuo ʻosi fakamamahiʻi au kimuʻa pea pau ai ke u ako ʻa e founga ke faʻa fakamolemolé.
Siʻi kaungāmeʻa,
ʻOku hangē ʻa e ongoʻi loto-mamahí pe loto-laveá ko ha meʻa ʻoku hoko fakaemāmani lahi. ʻOku faʻa pehē pe fakahoko ʻe he kakai ʻoku tau feohí ha ngaahi meʻa ʻokú nau ʻai ke tau ongoʻi ʻita, liʻekina, fakatupu ʻita, tukuhifo, pe ʻikai fakahoungaʻi.
ʻI he ngaahi taʻu lahi kuo hilí, naʻe fakamamahiʻi au ʻe ha taha ʻi he lotú. Naʻá ku ʻita mo loto-mamahi, peá u fiemaʻu ʻa e tokotaha ko iá ke kole fakamolemole mai, ka naʻe ʻikai teitei hoko ia. Naʻá ku feinga ke ngalo ʻa e meʻa naʻe hokó, ʻo fakakaukau ʻe mole pē ʻa e mamahi mo e ʻita naʻá ku ongoʻi.
Ka naʻá ku puluhi ʻa e ongoʻi ʻita ko iá ʻi ha ngaahi taʻu lahi. Naʻe ʻikai fie mavahe ʻa e ongoʻi tāufehiʻa naʻá ku maʻu ki he tokotaha ko iá.
ʻI ha ʻaho ʻe taha, naʻá ku talanoa ai mo haku kaungāmeʻa fekauʻaki mo e tūkunga ko ʻení. Naʻe haʻu ki hoku lotó ha fakakaukau:
Faʻa fakamolemole.
Naʻe ueʻi ai au ʻe he Laumālié ke u fakamolemoleʻi ʻa e tokotaha ko ʻeni naʻá ku fuʻu ʻita lahi ki aí. Naʻá ku mātuʻaki ʻohovale!
ʻE founga fēfē haʻaku fakamolemoleʻi ʻa e tokotahá ni? Ko au ʻa e tokotaha naʻe fakaloto laveaʻí, pea ko au ʻoku ʻi ai ʻeku totonu ke kole fakamolemole mai ki aí, ʻikai ko ia?
Na‘á ku fefaʻuhi mo e ueʻi ko ʻení ʻi ha taimi lōloa. Neongo ia, naʻá ku fakalaulauloto ki he sīpinga ʻa hoku Fakamoʻuí mo ʻEne ngaahi akonaki fekauʻaki mo e faʻa-fakamolemolé:
“He kapau te mou fakamolemole ʻa e angahala ʻa e kakaí, ʻe fakamolemolea ʻa kimoutolu ʻe hoʻomou Tamai ʻi he langí:
“Pea kapau ʻe ʻikai te mou fakamolemole ʻa e angahala ʻa e kakaí, pea ʻe ʻikai fakamolemolea ʻe hoʻomou Tamaí hoʻomou angahalá” (Mātiu 6:14–15).
Naʻa mo e kolosí, naʻe tautapa ʻa e Fakamoʻuí ki Heʻene Tamaí ke fakamolemoleʻi ʻa e kau sōtia naʻa nau tutuki Iá (vakai, Luke 23:34).
ʻOku ou manatuʻi foki e fakaafe ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ke tau “fakaʻaongaʻi ʻa e anga fakatōkilaló, loto-toʻá, pea mo e mālohi ʻoku fakatou fiemaʻu ke fakahoko ʻaki ʻa e fakamolemolé mo e kole fakamolemolé. …
“… Kapau ʻoku ngali taʻe-malava ʻa e fakamolemolé ʻi he taimí ni, tautapa ki he mālohi ʻi he taʻataʻa fakalelei ʻo Sīsū Kalaisí ke ne tokoniʻi koe.”
ʻI heʻeku fakakaukau ki he ngaahi meʻa kotoa ko ʻení, naʻá ku lotu lahi. Naʻá ku lotu ki heʻeku Tamai Hēvaní ʻo pehē, “Kapau ko Ho finangaló ke u fakamolemoleʻi ʻa e tokotahá ni, fakaava [muʻa ʻa e [foungá] pea tokoni ke u fakahoko ia, koeʻuhí he ʻoku ʻikai ke u maʻu ʻa e mālohi ke fai ia ʻe au pē.”
ʻI he lotú he ʻaho hono hokó, naʻá ku fesiofaki ai mo e tokotaha naʻá ne fakaloto-mamahiʻi aú. Naʻá ku ongoʻi, ʻi hano tataki au ʻe he Laumālié, ʻoku totonu ke u kole fakamolemole ange. Naʻá ku kole fakamolemole ʻi he ʻikai ke u hoko ko ha kaungāmeʻa lelei ʻi he taimi ko iá pea mo kole pe te ne lava ʻo fakamolemoleʻi au. Naʻá ne fakahoko ia, pea naʻá ne kole fakamolemole mai ʻi he meʻa naʻá ne faí. Naʻá ku fakamolemoleʻi ia.
Naʻá ku mavahe mei he meʻa naʻe hoko ko iá kuó u fiemālie. Naʻe ʻikai mole fakaʻangataha ʻa ʻeku loto-mamahí, ka naʻá ku ongoʻi fiemālie ange. Naʻá ku ongoʻi tauʻatāina mei he mamahi mo e loto-mamahi naʻá ne kāsia taimi lōloa fau aú. Te u lava ʻo hoko atu ʻi he loto-nonga.
Ko e taimi ʻe niʻihi ʻe lava ke ngali taʻe-malava ai ke fakamolemoleʻi. Ka ko e kukuta fuoloa ko ia ʻo e ʻitá te ne uesia lōloa ange ai kitautolu. ʻOku ʻikai finangalo ʻa e Tamai Hēvaní ia ke hokohoko atu ʻetau tofanga ʻi he mamahi, loto-mamahi, mo e ʻita kuo ʻosi totongi huhuʻi lahi fau ʻe Sīsū maʻatautolu ka tau tauʻatāiná. Koeʻuhí ʻokú Ne ʻofa ʻiate kitautolu, ʻoku finangalo ke tau ongoʻi fiefia.
Siʻoku kaungāmeʻa, kātaki ʻo loto-fiemālie ke tukuange ʻa e ngaahi kavenga ʻokú ke [kei] pīkitai ki aí. Tekaki kinautolu ki he Fakamoʻuí kae fakahū mai ʻEne ʻofá ki hoʻo moʻuí. ʻOua te ke fili ke kei loto-mamahi ai peé. Ka ke fili Ia.
Naʻe fakamoʻoni ʻa Sisitā Kilisitina M. Ī, Tokoni Ua ʻi he Kau Palesitenisī Lahi ʻo e Fineʻofá: “ʻOku finangalo ʻa e ʻEikí ke tau faʻa fakamolemole ke lelei ia kiate kitautolu. Ka ʻoku ʻikai ke Ne kolé ke tau fai ia taʻe-kau ai ʻa ʻEne tokoní, ʻEne ʻofá, ʻa ʻEne mahinó. ʻI heʻetau ngaahi fefuakavaʻaki mo e ʻEikí, te tau takitaha lava ai ke maʻu ʻa e mālohi fakaivia, tataki mo e tokoni ʻoku tau fiemaʻu ke faʻa fakamolemole pea mo fakamolemoleʻi ai kitautolú.”
Siʻoku kaungāmeʻa ʻofeina, ʻoku ʻofaʻi moʻoni koe. Mahalo he ʻikai ngali tatau ho hala ki he fakamolemolé ʻo hangē ko haʻakú. Ka koeʻuhí ko e fānau kotoa kitautolu ʻa e ʻOtuá pea mo ʻofaʻi lahi, te Ne tokangaʻi kitautolu takitaha, ʻo fakatatau mo ʻetau ngaahi fiemaʻu fakafoʻituituí. Te Ne fakahā mai kiate kitautolu ʻa e founga ʻo e fakamoʻuí, neongo kapau ʻe fiemaʻu ki ai ha taimi.
ʻOku ou fakatauange te ke kumia ʻa e fakamolemole ʻoku fuʻu fiemaʻu moʻoni ʻe hoʻo laumālié. ʻOfa ne tokoni atu ʻeku ngaahi leá kiate kimoutolu, kae mahulu haké, ʻoku ou fakatauange kuo fakamoʻoniʻi atu ʻe he Laumālié kiate koe ʻa e foʻi moʻoni ʻe lava ʻe he Fakamoʻuí ke ʻomi kiate kitautolu ʻa e nongá, fakafiemālié, mo e kakató.
ʻOfa atu,
Ko ho kaungāmeʻá