2025
Ko e Hā Te U Fai Kapau Te U “Fiu Kumi ʻa e Tali” ki ha Fehuʻi ʻi he Ongoongoleleí?
Siulai 2025


Ko Hono Fakaʻaongaʻi ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ki Hoʻo Moʻuí

Ko e Hā Te U Fai Kapau Te U “Fiu Kumi ʻa e Tali” ki ha Fehuʻi ʻi he Ongoongoleleí?

ʻI heʻetau fili ke faʻa kātaki ʻi he meʻa ʻoku teʻeki ke mahino kiate kitautolú, ʻoku tau fakaʻatā ai ʻa e Laumālié ke liliu hotau lotó.

ko ha tokotaha lahi kei talavou ʻoku tangutu ʻi ha tēpile mo ʻene folofolá ʻo sio ki tuʻa ʻi he matapā sioʻatá

Neongo pe ʻokú ke poto fēfē, te ke fetaulaki mo ha ngaahi meʻa ʻoku ʻikai mahino kiate koe.

Ko ha palopalema fakafika faingataʻa. Ko ha konga tohi ʻuhinga loloto. Ko e ʻuhinga ʻoku longoaʻa pehē ai ho kaá. Pea ʻoku hokohoko atu ʻa e lisí.

Te ke lava ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻo ʻiloʻi ʻi hano fakahoko ha kiʻi ngāue siʻisiʻi. Ka ʻi he taimi ʻe niʻihi, ʻoku hangē ko e lahi ange hoʻo fekumí mo e ako ʻa e fehuʻí, ko e siʻi ange ia ʻa e mahino ʻokú ke maʻú. Ko e taimi ia ʻokú ke ongoʻi ai ʻokú ke fiu kumi ʻa e talí.

Kuo hoko nai ia kiate koe ʻi he ongoongoleleí? Mahalo ko ha tokāteline ʻokú ke fefaʻuhi mo ia, pe ko ha tuʻutuʻuni ʻoku ʻikai ʻuhingamālie kiate koe, pe ko ha moʻoniʻi meʻa ʻi hoʻo moʻuí ʻoku hangē ʻoku ʻikai fenāpasi mo e meʻa ʻokú ke ʻilo fekauʻaki mo e ʻOtuá mo ʻEne palaní. Ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku ngali faingataʻa ha fakakaukau ke ngāueʻi pe tali. Hangē ha foʻi maʻanga ʻoku fuʻu lahi ki hono foló.

Ko e meʻa tofu pē ʻeni naʻe fehangahangai mo e kāingalotu ʻe niʻihi ʻo e Siasí ʻi heʻenau maʻu ʻa e fakahā ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 76 fekauʻaki mo e ngaahi tuʻunga ʻo e nāunaú. Kuo tupu honau tokolahi tahá mo ha fakakaukau ʻoku ʻikai ha toe feituʻu ka ko heli pē mo hēvani. Kiate kinautolú, naʻe ʻikai ngali totonu ʻa e fakakaukau ko ia ʻoku meimei ko e tokotaha kotoa pē ʻe toetuʻu ki ha puleʻanga ʻo e nāunaú. Naʻe ʻikai hoa ia mo ʻenau fakakaukau ki he natula ʻo e ʻOtuá. Naʻa mo Pilikihami ʻIongi, naʻá ne faingataʻaʻia ʻi he fakahaá koeʻuhí “naʻe fehangahangai tonu mo fepaki ia mo e meʻa naʻá [ne] ako kimuʻá.” pea “ne ngāue leva ki he ngaahi meʻa [naʻá ne] ongoʻí.”

Ko e Ngaahi ʻAhiʻahi ʻo ha Fehuʻi

ʻI he taimi ʻoku tau “tūkia” ai ʻi ha fehuʻi ʻo e ongoongoleleí, ʻoku tau aʻusia hano ʻahiʻahiʻi ʻo ʻetau tuí.

Ki ha niʻihi ʻo e kau fuofua Kāingalotu ko iá, naʻe hoko ʻa e fakahaá ko ha fakamahino moʻoni. Hangē ko e kau ākonga ʻa e Fakamoʻuí naʻe ʻikai ke nau matatali ha “lea faingataʻá,” naʻe “foki ki mui ʻa e tokolahi … ʻo ʻikai toe ʻalu mo ia” (Sione 6:60, 66).

Ka ko kinautolu naʻe taʻepauʻia ʻi he kamataʻangá, naʻa nau tali fiefia ʻa e ʻilo foʻou ko ʻení. Ko e hā naʻe tupu mei ai ʻa e faikehekehé? Ko e hā naʻe maumauʻi ai ʻe he fakahā ko ʻení ʻa e tui ʻa ha kakai ʻe niʻihi kae fakamālohia ha niʻihí?

ʻOku makatuʻunga kotoa ia ʻi he founga naʻe fili ʻa e kakai ko iá ke nau tali ʻaki ʻi he taimi naʻe poleʻi ai ʻenau mahino fakalaumālié. ʻI he taimi naʻe fuofua fanongo ai ʻa Pilikihami ʻIongi fekauʻaki mo e fakahaá, naʻá ne pehē, “Kiʻi tatali siʻi. Naʻe ʻikai ke u fakafisingaʻi ia; ka naʻe ʻikai ke lava ʻo mahino kiate au.” ʻI heʻene lotu, ako, mo fili ke faʻa kātaki ʻi he meʻa naʻe teʻeki ke mahino kiate iá, naʻá ne fakaʻatā ai ʻa e Laumālié ke liliu hono lotó mo fakamoʻoni ki he moʻoní.

ʻI he Tohi ʻa Molomoná, ʻoku fakafehoanaki ai ʻe ʻAlamā e folofola ʻa e ʻOtuá ki ha tengaʻi ʻakau. ʻI heʻetau tali e folofola ʻa e ʻOtuá ki hotau lotó, te tau lava ʻo fili ke “liʻaki ia ʻi [heʻetau] taʻetuí” pe ko ʻetau kiʻi tatali ʻo hangē ko Pilikihami ʻIongí, ʻo sio “kapau ko ha tenga moʻoni ia, pe ko ha tenga lelei” (ʻAlamā 32:28). ʻOku palōmesi mai ʻa ʻAlamā kapau te tau ngāue ʻaki ʻetau tuí mo tatali, ʻe tupu leva ʻa e folofolá ʻiate kitautolu ʻo “pupula ʻi [hotau] lotó,” “fakamaama [hotau] ʻatamaí,” pea ʻe “melie ia” kiate kitautolu.

Ko e aʻusia ʻeni ʻa ha Kāingalotu faivelenga tokolahi naʻa nau fili ke fekumi ki he fakahinohino ʻa e ʻEikí. Naʻe fakamatalaʻi ʻe Pilikihami ʻIongi hili ha fakalaulauloto lahi mo e lotu, ʻa e founga naʻe iku ʻo ne “ʻiloʻi mo mahino lelei [ai kiate ia].” ʻI ha sīpinga haohaoa ʻo e akonaki ʻa Molonai ʻi he ʻEta 12:6, naʻá ne maʻu ha fakamoʻoni hili ʻa e ʻahiʻahiʻi ʻo ʻene tuí.

“Kole, pea ʻE Foaki Ia”

Naʻe folofola ʻa e Fakamoʻuí, “Kole, pea ʻe foaki ia kiate kimoutolu; kumi, pea te mou ʻilo; tukituki, pea ʻe toʻo ia kiate kimoutolu” (Mātiu 7:7). ʻOku ʻikai ko ha fokotuʻu fakapotopoto pē ʻeni; ko ha fekau ia ʻa e ʻEikí, pea ʻoku haʻu ia mo ha talaʻofa pau te Ne tali.

ʻOku toutou hā ʻa e ngaahi fekau ko ʻení mo ha ngaahi fekau tatau ʻi he folofolá. ʻOku fakaafeʻi maʻu pē kitautolu ʻe he ʻEikí ke ʻomi ʻetau ngaahi fehuʻi faingataʻa tahá kiate Ia. ʻOku ʻikai ke Ne kole mai ke tau tali taʻe-ʻilo ʻa e meʻa ʻoku ʻikai mahino kiate kitautolú. ʻI heʻetau fai ia ʻi he faʻa kātaki mo e tui pea hokohoko atu ke tauhi ki he ʻEikí, ʻokú Ne talaʻofa mai te Ne “fakahā … ʻa e ngaahi meʻa lilo kotoa pē … ʻio, naʻa mo e ngaahi meʻa fakaofo ʻo e taʻengatá” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 76:7–8).

Kiate au, ʻoku ʻi ai haʻaku ngaahi fehuʻi lalahi ʻoku teʻeki ke u maʻu ha tali ki ai, ʻo aʻu pē ki he hili ha ngaahi taʻu lahi ʻo e lotú mo e fekumi fakamātoató. Ka ʻoku ʻikai ke u tui ʻoku ʻuhinga ia ʻoku tukunoaʻi ʻe he ʻOtuá ʻeku fekumí. Neongo kuo teʻeki ke fakahā mai ʻa e meʻa kotoa pē, ka te tau lava ʻo maʻu ʻa e fakapapau mo e ʻamanaki lelei ʻi he ngaahi meʻa kuo ʻosi fakahā maí. ʻOku ou lava ʻo ongoʻi ʻEne ʻiate aú, ʻo fakamaʻamaʻa ʻa e kavengá ʻi he taimi ʻoku fuʻu faingataʻa ai ke fataki toko tahá.

ʻI he hokohoko atu ʻeku kole, kumi, mo tukitukí, ʻoku lava ke u ongoʻi ʻa e kiʻi tengaʻi ʻakau ko ia ʻoku tupu ʻi hoku lotó. ʻOku hanga ʻe heʻeku ngaahi fehuʻí ʻo fakamālohia au, ʻoku fakamamahi ʻi he taimi ʻe niʻihi, ka ʻokú ne fakatupulaki au—ʻi he mahino, ʻi he poto, ʻi he tui, ʻi he vāofi mo ʻeku Tamai ʻi Hēvaní. ʻOku ʻikai ke u maʻu kotoa ʻa e ngaahi talí, ka ʻoku ʻikai ke u ongoʻi ʻoku ou fiu kumi ha tali. ʻOku ou ongoʻi ʻa e ʻamanaki lelei ʻi he “angaʻofa ʻo … [e] loto [ʻa e ʻEikí],” pea ʻoku ou falala ko e taimi te u mateuteu aí, te Ne foaki mai kiate au ʻa e “faingamālie ko ʻeni ke mamata mo ʻiloʻi [maʻaku] peé” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 76:7, 117).

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai “Ko e Meʻa-Hā-Maí,” ʻi he Puipuituʻa ʻo e Ngaahi Fakahaá (2016), 150.

  2. Brigham Young, ʻi he Journal of Discourses, 6:281.

  3. Ko e Meʻa-Hā-Maí,” ʻi he Puipuituʻa ʻo e Ngaahi Fakahaá (2016), 150.

  4. Ko e Meʻa-Hā-Maí,” ʻi he Puipuituʻa ʻo e Ngaahi Fakahaá (2016), 150.