Maʻá e Ngaahi Faʻē ʻa e Fānau Īkí
Naʻá Ku Fakakaukau He ʻIkai Lava Ke U Talanoa Fekauʻaki Mo ʻEku Ngaahi Faingataʻá Koeʻuhí Kuo “Faingataʻaʻia Lahi Ange” ha Tokotaha Kehe ʻIate Au
ʻOku ou taʻehoungaʻia nai ʻi heʻeku fakahā ʻeku ngaahi faingataʻaʻia ʻi heʻeku feitamá?
Naʻá ku tūʻulu ʻi he uike hono nima ʻo ʻeku feitamá. Ka naʻe ʻikai ʻi he pongipongí pē.
Naʻe ʻi he taimi kotoa pē. Naʻá ku toki fiemālie pē ʻi heʻeku mohé.
Ka naʻe meimei kovi tatau pē ʻa e faingataʻaʻia fakatuʻasino naʻá ku feʻao mo iá mo e fefaʻuhi fakaʻatamai ʻi heʻeku fakakaukaú.
ʻOku hoko nai ʻeku ongoʻi mamahi mo loto-mamahí ke u taʻehoungaʻia ai ʻi he pēpē ʻoku ʻi hoku manavá? Naʻe sai nai ʻeku loto ke fakangata ʻeku faingataʻaʻiá kae hili ko iá ʻoku ʻi ai ha kau fafine ʻoku ou ʻiloʻi, ʻoku ʻikai ke nau fanau pe kuo nau aʻusia ha mole [ha fānaú]?
Naʻá ku ongoʻi halaia ʻi heʻeku fakahaaʻi ha faʻahinga ongoʻi mamahi, faingataʻaʻia—fakatuʻasino pe fakaeloto—ʻi he taimi naʻá ku fakafehoanaki ai hoku ngaahi faingataʻaʻiá ki he niʻihi kehé.
Ka naʻe ʻikai fuoloa kuó u fakatokangaʻi naʻe hala ʻeku maʻu ki he ngaahi meʻá.
Ko e Ongoʻi Tuenoa ʻi he Fakafehoanakí
Ko e taha ʻo e ngaahi meʻa faingataʻa taha fekauʻaki mo e hoko ko ha faʻē ʻi he ngaahi ʻaho ko ʻení, ko e vilitaki maʻu pē ki he haohaoá, ʻo tau iku fakahoa ai kitautolu ki he niʻihi kehé. ʻE lava ke tataki kitautolu ʻe he ngaahi tākiekina mei he mītiá, kaungāʻapí, pe fāmilí ke tau fakafehuʻia hotau mahuʻingá pe ko hotau tuʻunga malava ke hoko ko ha faʻeé, ʻo tau pehē ʻoku tau taʻefeʻunga koeʻuhí he ʻoku ʻikai ke tau aʻusia ʻa e tuʻunga moʻui ʻa ha taha kehe, pea aʻu ʻo tau fakasiʻia e mahuʻinga ʻo e ʻofa mo e ngāue ʻoku tau fakahoko ʻi he tuʻunga fakafaʻeé.
Ka kuo pau ke u tui ʻoku ʻikai ko e meʻa ʻeni ʻoku finangalo hotau Fakatupu Fakalangí maʻatautolú.
Naʻe fakamanatu mai ʻe Palesiteni Sefilī R. Hōlani, ko e Palesiteni Leʻoleʻo ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “ʻOku ʻikai ke tau feʻauhi mo e niʻihi kehé pe ko hai ʻe tuʻumālie tahá pe talēnitiʻia tahá pe fakaʻofoʻofa tahá pe monūʻia tahá.”
ʻOku ʻikai foki ke tau ʻi ha feʻauhi ke sio pe ko hai kuo faingataʻaʻia tahá! Lolotonga ʻa e ngaahi houa fakataʻelata ʻo ʻeku feitamá, naʻá ku ongoʻi ke u fakahaaʻi pē ʻa e fiefiá mo e leleí kiate kinautolu naʻá ku pehē ʻoku kovi ange ʻenau ngaahi faingataʻaʻiá ʻiate aú. Ko hono moʻoní, naʻá ku ongoʻi loto-mafasia mo siva e ʻamanakí, ʻo u fifili pe naʻá ku toʻa feʻunga nai ke hoko ko ha faʻē. Naʻá ku ongoʻi tuenoa ange ʻi he fakafehoanaki ko ʻení.
Kae hangē ko e lea ʻa ʻEletā Kolotiō D. Sīviki ʻo e Kau Fitungofulú: “ʻOku kehekehe e moʻuí ki he taha kotoa pē. ʻOku tau foua kotoa e faingataʻá, ha taimi ʻo e fiefia, taimi hono fai ha ngaahi fili, taimi hono ikunaʻi ʻo e ngaahi tūkiaʻangá, mo ha taimi ke fakaʻaongaʻi lelei ai e ngaahi faingamālié.”
ʻOku kehekehe ʻetau ngaahi aʻusiá, ko ia ai, ʻoku kehekehe honau ngaahi faingataʻá. Te tau lava ʻo fakahaaʻi ʻa e faingataʻa ʻo hotau tūkungá mo e tūkunga ʻo e niʻihi kehé ʻo ʻikai fakafehoanaki kinautolu.
Te Ke Lava ʻo Fakatou Ongoʻi Kinaua
Naʻá ku fakakaukau ke aleaʻi ʻeku ngaahi ongó mo ha tokotaha faifaleʻi, pea naʻá ne akoʻi mai ha moʻoni liliu moʻui fekauʻaki mo e ngaahi ongo fakaelotó:
Te tau lava ʻo ongoʻi ha ngaahi ongo kehekehe ʻi he taimi pē ʻe taha.
Hili ʻa e mamata tonu ʻa e palōfita ko ʻAlamaá ki he ngaahi tau mo e fekeʻikeʻi ʻi he vahaʻa ʻo e kau Nīfaí mo e kau Leimaná, naʻá ne tohi ʻo pehē, “Pea ko ia ʻoku mahino mai kiate kitautolu hono fuʻu ʻuhinga lahi ʻo e mamahí, kae ʻumaʻā foki ʻa e fiefiá—ko e mamahi koeʻuhi ko e maté mo e fakaʻauha ʻi he tangatá, pea ko e fiefia koeʻuhi ko e maama ʻa Kalaisi ʻa ia ʻoku aʻutaki ki he moʻuí” (ʻAlamā 28:14).
Naʻe aʻusia ʻe he kau Nīfaí ha ngaahi ongo ʻo e mamahí mo e fiefiá.
Naʻá ku fakatokangaʻi naʻe malava pē ke u ongoʻi loto-mamahi ʻi hoku ngaahi faingataʻaʻiá mo ongoʻi houngaʻia foki ʻi heʻeku feitamá.
Naʻe akonaki ʻa ʻEletā Tieta F. ʻUkitofa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē:
“Ko e taimi ʻoku tau fakafetaʻi ai ki he ʻOtuá ʻi hotau ngaahi tūkungá, ʻe lava leva ke tau aʻusia ha nonga ʻi he lotolotonga ʻo e faingataʻá. ʻI he loto mamahí, te tau kei lava pē ʻo hiki hake hotau lotó ʻi he fakafetaʻi. ʻI he mamahí, te tau kei lava pē ʻo fakahīkihikiʻi e Fakalelei ʻa Kalaisí. …
“ʻOku ʻikai ʻuhinga ʻa e fakafetaʻi ia ʻi he taimi ʻo e faingataʻá ʻoku tau fiefia ʻi hotau tūkungá. ʻOku ʻuhinga ia ʻoku tau sio fakalaka atu ʻi he loto-tui mei hotau ngaahi faingataʻaʻia ʻo e ʻaho ní.”
Te tau lava ʻo tuku ke tau ongoʻi ʻa e ngaahi ongo ʻo hotau lotó kotoa ʻi heʻetau fakahaaʻi foki ʻetau houngaʻia ki he ʻOtuá koeʻuhí ko ʻEne ngaahi tāpuakí mo e ʻaloʻofá.
Naʻe Mamahi ʻa e Fakamoʻuí Maʻatautolu Kotoa
ʻI he taimi naʻe mamahi ai ʻa e Fakamoʻuí lolotonga ʻEne Fakaleleí, naʻe ʻikai ke Ne filifili ʻa e ngaahi ʻahiʻahi mo e ngaahi aʻusia kotoa te tau fouá, fili ʻa e meʻa naʻá Ne pehē ko e kovi tahá, pea foua ʻa e ngaahi meʻa pē ko iá. Naʻá Ne foua kotoa kinautolu.
Hangē ko e lea ʻa ʻEletā Sivikí, ʻoku kau heni “ʻetau ngaahi angahalá, faingataʻaʻiá, puputuʻú, loto-mamahí, angahalá, mo e tailiilí, pea ʻokú Ne ʻafioʻi e founga ke tokoniʻi ai kitautolú, mo hono tataki fakalaumālie kitautolú, hono fakafiemālieʻi kitautolú, fakamālohia kitautolú koeʻuhi ke tau lava ʻo faʻa kātaki mo maʻu e kalauni ʻoku tuku fakatatali maʻanautolu ʻoku ʻikai foʻí.”
ʻOku taʻefakangatangata ʻa e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí. ʻI heʻetau kātakiʻi ʻa e ngaahi faingataʻa ʻo e moʻuí mo e ngaahi taimi fakafiefia mo fakamamahi ʻo e tuʻunga fakaefaʻeé, tau fakahaaʻi muʻa ha houngaʻia taʻe-fakangatangata ki hotau Fakamoʻuí, ʻo tatau ai pē pe ʻoku tau tangi pe fiefia, pea felangakihakeʻaki.