“Ko ʻEku Faleʻi ki he Kakai Lalahi Kei Talavoú fekauʻaki mo e Teití mo e Nofo-malí,” Liahona, Siulai 2025.
Kakai Lalahi Kei Talavoú
Ko ʻEku Faleʻi ki he Kakai Lalahi Kei Talavoú fekauʻaki mo e Teití mo e Nofo-malí
Ko e teití ko ha founga ia ʻe taha ke ʻiloʻi ai pe ko e tokotaha totonu ʻeni ke kamata ha fononga lōloa ange mo ia.
Tā fakatātaaʻi ʻe Stephen Neilsen
ʻOku ou manako ke fakakaukau ko e teití ko ha meʻangāue.
ʻOku tokoniʻi koe ʻe he ngaahi meʻangāué ke ke aʻusia ha taumuʻa pau. Ko e taumuʻa ʻo e teití ke fakatupulaki ha ngaahi feohi ʻe fakaiku ki he malí, pea ko hono fakalahí, ke fakahoko ʻa e palani ʻa e ʻOtuá ki Heʻene fānaú.
Ko e teití ko ha founga ia ʻe taha ke ʻiloʻi ai pe ko e tokotaha totonu ʻeni ke kamata ha fononga lōloa ange mo ia. Hangē ko e akoʻi ʻe Palesiteni Tāleni H. ʻOakesi, ko e Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, “Siʻoku ngaahi kaungāmeʻa tāutaha kei talavou, ʻoku mau faleʻi kimoutolu ke mou feohi mo e kau taautaha tangata pe fefiné ʻi he ngaahi sīpinga teiti ko ē ʻoku malava ke fakaiku ki he malí.”
ʻI he taimi ʻoku mau lea ai ki he “ʻuhinga” ʻo e teití, ko ʻemau fakamatala ia ki ha feohi tuʻuloa fakatahá. Ko ʻemau talanoá fekauʻaki mo hono fakafehokotaki kitautolu pea mo fakafehokotaki takitaha ki he Fakamoʻuí. Ka ʻi he taimi ʻe niʻihi, kapau he ʻikai ke tau tokanga, ʻe lava ke tau fuʻu tokanga lahi fau ke teiti mo maheni mo e kakaí pea hoko leva ʻa e malí ia ko ha meʻa kimui.
ʻOku ou fie fai atu ha faleʻi ʻi ha founga te ke lava ai ʻo fakaleleiʻi hoʻo teití. Ko e konga lahi taha ʻo ʻeku faleʻí ʻoku maʻu ia mei heʻeku aʻusia fakataautaha pē ʻaʻakú, pea ʻoku ou fakatauange ʻe ʻaonga atu kiate koe.
Ko e Fakamātoatoʻi ʻo e Teití
Kapau kuo faifaiangé pea fehuʻi atu pe ʻoku fēfē hoʻo teití, ʻoku ou fakatauange ko e taha ʻo hoʻo ngaahi ʻuluaki talí ko e “fakamātoato.” Tuku muʻa ke u feinga ke fakamahinoʻi ʻeni ʻaki ha sīpinga.
Naʻe laka hake ʻi he vaheua ʻe taha ʻo hoku taimi teiti mo hoku malí naʻá ma nofo vā-mamaʻo ai. Naʻá ku fetaulaki mo Katalina lolotonga ʻema ʻi he akó ʻi Sanitiako, ʻi Silei. Naʻá ma kamata teiti, ka naʻe toe foki ia ki ʻAnitofakasitā kimuʻa pea toki maʻu hoku mataʻitohí. Koeʻuhí naʻá ma loto ke fakatupulaki ʻa homa vaá, naʻá ku fononga pasi mamaʻo ai tuʻo taha pe tuʻo ua he māhina, ʻi ha houa ʻe 20 ki ʻAnitofakasitā ʻi he hoʻatā Tuʻapulelulú, nofo ai he fakaʻosinga ʻo e uiké mo Katalina (kau ai mo e ngaahi houalotu ʻa e Siasí), pea toe foki pasi houa ʻe 20 mai ki Sanitiako ke maʻu ʻeku kalasi ʻi he pongipongi Mōnité ʻi he 8:00 pongipongí.
ʻI he ngaahi ʻaho naʻe ʻikai ke ma lava ai ʻo fesiofakí, naʻá ma talanoa ʻi he telefoní. Koeʻuhí naʻe ʻikai ke ʻi ai haʻama telefoni toʻotoʻo he taimi ko iá, naʻá ku fakatau leva ha polokalama telefoni ʻo lava ai ke u fai ha ngaahi telefoni taʻe-fakangatangata ʻi he ngaahi telefoni fakaʻaongaʻi ʻe he kakaí. Naʻá ku fakamoleki ha ngaahi houa ʻi he loki telefoní, pea kapau naʻe fiemaʻu ʻe ha taha kehe ke ne fakaʻaongaʻi ia, naʻe pau ke u tāpuniʻi pea toe tā fakafoki kia Katalina ʻi he ʻosi pē ʻenau fakaʻaongaʻí.
ʻI hono kotoa ʻo e meʻa ko ʻení, naʻe pau ke u ako ke fakamātoato ʻi he founga ʻo ʻeku fetuʻutaki mo Kataliná koeʻuhí ko e lahi ʻa e ngaahi fakafeʻātungia ʻi heʻema feohí.
ʻOku ou fakaafeʻi kimoutolu ke mou teiti moʻoni mo fakamātoato. Kuo ʻosi kole mai ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ke tau fakamātoato ʻi hotau tuʻunga fakaākongá. Te tau toe lava foki ʻo feinga ke fakamātoato ʻi he founga ʻoku tau teiti aí.
ʻOku totonu ke tau fai ʻa e ngaahi fehuʻi ko ē ʻoku mahuʻingá:
-
Ko e hā hoʻo fakakaukau ki he moʻuí, ki he fāmilí, pea ko e mahuʻinga tahá, ki he Fakamoʻuí?
-
ʻOku ou ʻiloʻi ʻa e faʻahinga meʻa ʻokú ke fakahoko mo ʻikai fakahokó, ka ko e hā hoʻo ongo fekauʻaki mo e ongoongoleleí?
-
Ko e hā hoʻo ngaahi tuʻunga moʻuí mo hoʻo fakakaukau ki he meʻa ʻoku totonu pe halá?
ʻOku totonu ke ʻalu fakataha ʻa e ngaahi fehuʻi fakamātoató mo hano fakahoko ha ngaahi ʻekitivitī fakamātoato kehekehe. Fiefia, kae fakapapauʻi ʻokú mo fakahoko fakataha foki mo e ngaahi meʻa fakalaumālié. Fai ʻa e ngaahi ʻekitivitī ʻe tokoni ke mo femahinoʻaki mo feʻilongaki moʻoni aí.
Tuí kae ʻIkai ko e Ilifia
Hili ha vahaʻa taimi hoʻomo teití, ʻe ngali hangē ko ha meʻa faingataʻa ʻa e fili ke mo malí. Naʻá ku kei tailiili pē ʻo aʻu ki he mōmēniti naʻá ku mali ai mo Kataliná!
Mahalo ko e fili ke malí ʻe hoko ko ha fili faingataʻa, ka ko e fili ko ia ke malí ko ha fili ia ʻoku ʻikai fai tuʻo taha pē. Ko e fili ke malí ʻoku ʻuhinga ia ke ke fili ke toutou tukupā ki ho hoa taʻengatá ʻi he kotoa hoʻo moʻuí pea mo fefakamālohiaʻaki fakataha ʻa e tukupā ko iá.
ʻI he taimi ʻoku ʻi ai ai haʻo fehuʻi fekauʻaki mo e nofo-malí pe ongoongoleleí, ʻoku totonu ke ke “fakakaukauʻi ia ʻi ho [lotó]; pea kuo pau ke ke toki fehuʻi [ki he ʻEikí] pe ʻoku totonu ia” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 9:8) ʻOku totonu foki ke ke toe fehuʻi pē kiate koe, “ʻOku ou loto-fiemālie nai ke u fili ke kau ʻi he meʻa ko ʻení ʻi he toenga ʻo ʻeku moʻuí?”
ʻI he taimi naʻá ku mali aí, naʻe fehuʻi mai ʻe ha kakai ʻe niʻihi kiate au pe ʻoku ou manavasiʻi naʻá ku iku vete ʻo hangē ko ʻeku ongomātuʻá. Ko ʻeku talí maʻu pē ko e ʻikai. ʻI he taimi naʻá ku mali aí, naʻá ku fakakaukau te u fakahoko ha meʻa pē ʻe fiemaʻu ke iku lelei ʻeku nofo-malí. Naʻe ʻuhinga ia ke fili ʻi he ʻaho kotoa pē ke muimui ʻi he Fakamoʻuí pea nofo-mali fiefia ki hoku uaifí. Naʻá ku fili ke ʻoua naʻa tuku ʻa e manavasiʻi he vete malí ke ne tohoakiʻi au mei ha fili lelei mo māʻoniʻoni.
Naʻe pehē ʻe Palesiteni Sefilī R. Hōlani, ko e Palesiteni Leʻoleʻo ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá: “Ko ʻene ʻi ai pē ha fakamaama moʻoni, tokanga telia ʻa e ʻahiʻahi ke holomui mei ha meʻa ʻoku leleí. Kapau naʻe tonu ʻi he taimi naʻá ke lotua ai mo falala pea mo moʻui ke lavaʻi iá, ʻoku kei tonu pē ia ʻi he taimí ni. Fehangahangai mo e ngaahi meʻa ʻokú ke veiveiua aí. Mapuleʻi hoʻo manavasiʻí. ‘Ke ʻoua naʻa siʻaki hoʻomou tuí.’”
ʻOua ʻe Tatali ki he Fiefiá
Ko hono moʻoní, ʻoku ʻi ai hamou tokolahi ʻoku mou maʻu ha fakaʻānaua lelei mo fakamātoato ke maʻu ha hoa. ʻOkú ke ʻiloʻi ko ha fakaʻānaua lelei mo māʻoniʻoni ʻeni, ka ʻi he taimi ʻokú ke fāifeinga ai ke maʻu ha taha ʻokú ke feʻunga mo iá, ʻokú ke ongoʻi fihia ʻi hoʻo fakalakalaka ʻi he hala ʻo e fuakavá.
ʻI he tūkunga ko ʻení, naʻe pehē ʻe Sisitā Kilisiteni M. ʻOakesi: “Kapau ʻokú ke fakatokangaʻi ʻokú ke taitaimi ʻo tatali ki ha taha te ke ala mali mo ia, tuku hoʻo tatalí ka ke kamata teuteu. Teuteuʻi koe ki he moʻuí—ʻi he akó, taukeí, mo e palaní. ʻOua ʻe tatali ke maʻu mola pē ʻa e fiefiá. Fekumi ki ha ngaahi faingamālie ke ngāue tokoni mo ako ai. Ko e mahuʻinga tahá, falala ki he ʻEikí, ui ki he huafa ʻo e ʻEikí ʻi he ʻaho kotoa pē, ʻo tuʻu maʻu ʻi he tui mālohi ki he ngaahi meʻa ʻe hokó.’ [Mōsaia 4:11]. Pea ʻoku ou palōmesi atu ʻi hoʻomou fai iá, te mou maʻu ʻa e fiefiá.”
Kuo teʻeki ke ngata hoʻo fononga ʻi he hala ʻo e fuakavá he ʻoku teʻeki ai ke ke mali. ʻOku kei ʻi ai hoʻo fehokotaki fuakava mo e Fakamoʻuí. Kapau ʻokú ke fekuki mo e fakasītuʻaʻí, taʻelatá, pe manavasiʻí, ʻomai Ia ki ho ngaahi faingataʻaʻiá. Te Ne fakafiemālieʻi koe. Te Ne tokoniʻi koe.
Ki ha niʻihi, ko e teiti mo e fakataumuʻa ke maʻu ha hoa taʻengata ʻi he taimi pē ko iá he ʻikai ke ola ia ʻi he taimi pē ko iá. Ki ha niʻihi kehe, ʻe lava pē ia. Neongo pe ko e hā, ka ʻoku ou ʻilo ʻe fakahoko ʻe he ʻOtuá ʻa e talaʻofa kotoa pē kuó Ne fai mai kiate kitautolú, kapau ʻoku tau fakamātoato mo falala kiate Ia.
Tatau ai pē pe ko e fē feituʻu ʻokú ke ʻi ai ʻi he māmaní pe ko e meʻa ʻoku hoko pe ʻikai hoko ʻi hoʻo moʻuí, koeʻuhí ko Sīsū Kalaisi, te ke lava ʻo maʻu ʻa e fiefiá ʻi he tūkunga kotoa pē. ʻOkú Ne hoko maʻu pē mo ʻEne ngaahi akonakí ko e tali.