Mei he YA Fakauiké
Ngaahi Founga ʻe 3 Te Ke Lava ai ʻo Ngaohi ho Uōtí ko Ho Fāmili
Kapau ʻokú ke fekumi ki ha feohi fakakaungāmeʻa mo ha fehokotakiʻanga, vakai ki he kāingalotu ho uōtí.
ʻOku faʻa ongo faingataʻa ʻi he taimi ʻe niʻihi ke aʻusia ʻa e fehokotakí mo e feohi fakakaungāmeʻá.
Ka neongo pe ʻokú ke feinga ke faʻu ha feohi fakakaungāmeʻa tuʻuloa, maʻu ha mālohi fakalaumālie, pe vahevahe ho ngaahi talēnití, te ke lava ʻo fokotuʻu ha kulupu tokoni ʻi ho fāmili fakauōtí.
Naʻe pehē ʻe ʻEletā Tēvita L. Pakinā ʻo e Kau Fitungofulú: “ʻOku mahino kiate au ko e folofola ʻa e Fakamoʻuí ‘ko hoku ngaahi kaungāmeʻa ʻa kimoutolú’ ko ha pōpoaki mahino ʻaupito ia ke fakatupulaki ha ngaahi vā fetuʻutaki fakaʻeiʻeiki mo māʻoniʻoni ange ʻi he fānau kotoa ʻa e ʻOtuá ‘koeʻuhí ke tau taha pē’ [3 Nīfai 19:23]. ʻOku tau fai ʻeni ʻi heʻetau faifeinga ke ngāue fakataha ʻo fekumi ki ha ngaahi faingamālie ke uouangataha ai mo ongoʻi ʻe he tokotaha kotoa ʻoku nau kau mai.’”
ʻOku tau maʻu ʻa e mālohi ke fokotuʻu ha ngaahi aʻusia mo ha ngaahi vā fetuʻutaki māʻolunga mo māʻoniʻoni ange ʻi hotau ngaahi fāmili fakauōtí.
ʻI he fakakaukau ko iá, ko ha founga ʻeni ʻe tolu te ke lava ai ʻo fokotuʻu ha kulupu hangē ha fāmilí, ʻaki ʻa e kāingalotu ʻi ho uōtí.
1. Alanima Atu ʻo Tokoni
Kapau ʻokú ke ongoʻi tuenoa ʻi ho uōtí, mahalo ʻoku ʻikai ko koe toko taha pē. Ko e fehokotakí ko e faitoʻo ia ki he ongoʻi tuenoá, ko ia ai, alanima atu ʻo tokoni mo langaki ha ngaahi vā fehokotaki mo kinautolu ʻoku mou feohí. ʻI hoʻo ʻalu ki he ngaahi ʻekitivitī ʻa e lotú mo e uōtí, fekumi ki he niʻihi kehe ʻoku ngali tuenoá. Fakaʻaongaʻi ʻa e polokalama Tools ke ako ʻa e hingoa ʻo e kāingalotu homou uōtí pea fakatokangaʻi pe ko hai ʻoku ʻikai faʻa ʻalu atu ki he ngaahi ʻekitivitií. Tokoniʻi kinautolu pea fakaafeʻi ke nau kau fakataha mo koe. Naʻa mo ha malimali pe taʻataʻalo te ne lava ʻo fakahoko ha liliu ʻi he ongoʻi kau atu ʻa ha tahá.
Naʻe pehē ʻe Palesiteni Henelī B. ʻAealingi, ko e Tokoni Ua ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí: “ʻOku tau ʻilo mei he ngaahi meʻa kuo tau aʻusiá ʻoku maʻu ʻa e fiefiá ʻi he taimi ʻoku tāpuakiʻi ai kitautolu ʻaki ʻa e uouangatahá. He ʻikai lava ʻe he Tamai Hēvaní ʻo foaki ia kiate kitautolu ko ha niʻihi fakafoʻituitui. ʻOku ʻikai ke fakafoʻituitui ʻa e fiefia ʻi he uouangataha ʻokú Ne finangalo ke tuku kiate kitautolú. Kuo pau ke tau kumi ki ai pea mo taau mo ia fakataha mo e niʻihi kehé.”
ʻI hoʻo tokoni ki he niʻihi kehé, ʻoua naʻa ngalo ke ke kole tokoni ki he Tamai Hēvaní mo kole tokoni kiate Ia ʻi hoʻo ngāue ke fetuʻutaki mo ho uōtí mo kumi ha kakai te nau lava ʻo hoko ko e fāmili ʻokú ke fiemaʻú. ʻI he fakalau ʻa e taimí, ʻe lava ke fakatupulaki hoʻo ngaahi vā fehokotakí ki ha ngaahi feohi fakakaungāmeʻa tuʻuloa.
2. Ngāue Tokoní
ʻOku fakafehokotaki kitautolu ʻe he ngāue tokoní ki he niʻihi kehé ʻi ha founga makehe. ʻOkú ne tokoniʻi kitautolu ke tau hoko ʻo hangē ange ko Kalaisí, ʻa ia naʻá Ne tokoniʻi maʻu pē ʻa kinautolu naʻe feohi mo Iá. Naʻe akoʻi ʻe Sisitā Poni L. ʻOsikāsoni, ko e Palesiteni Lahi mālōlō ʻo e Kau Finemuí, “Mahalo ne ʻomi ʻe he Tamai Hēvaní e kakai ʻoku nau fiemaʻu taha kitautolú, ke nau ofi taha mai, he ʻokú Ne ʻafioʻi ko e lelei taha kitautolu ki hono feau ʻenau ngaahi fiemaʻú.”
Naʻe ʻikai hokonoa pē hoʻo ʻi homou uōtí. ʻOku ʻafioʻi ʻe he Tamai Hēvaní ʻa e ngaahi fiemaʻu mo e ngaahi talēniti ʻo ʻEne fānaú kotoa pea kuó Ne fakatahaʻi mai ʻa e kāingalotu homou uōtí ki ha taumuʻa makehe. ʻI hoʻo ngāue fakaetauhi ki he kāingalotu ʻi ho uōtí, te ke lava ʻo ʻiloʻi ʻoku ʻi ai ha taha ʻokú ne fiemaʻu koe mo hoʻo ngaahi meʻafoaki makehé.
ʻOku fakaava ʻe he tokoni fakamātoato ki ha taha ʻi ho uōtí ʻa e matapā ki ha vā fetuʻutaki ʻo e ʻofá, falalá, mo e poupoú.
3. Kumi ha Tokotaha Faifakahinohino
ʻE lava ke hoko mai ha tokotaha faifakahinohino ʻi ha ngaahi founga kehekehe pea ʻe lava ʻo tokoni atu ke ke fononga ʻi he ngaahi taimi fakafiefia mo faingataʻa ʻo e tuʻunga matuʻotuʻa kei talavoú. Fakakaukau ki ha taha ʻi ho uōtí ʻokú ke fakaʻapaʻapaʻi pe saiʻia ai. Ko e hā ha ngaahi aʻusia pe ʻulungaanga ʻoku nau maʻu te ke fiemaʻu ʻi hoʻo moʻuí? Ko e hā te ke lava ʻo ako meiate kinautolú?
Naʻe pehē ʻe ʻEletā Lānolo A. Lasipeni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá: “ʻOku hoko ha tokotaha taukei mo falalaʻanga ko ha faifakahinohino mo ha ʻetivaisa lelei ki ha tokotaha ʻoku siʻi ʻene taukeí, te ne tokoniʻi e mahino ʻa e tokotaha ko iá mo akoʻi ha ngaahi tefitoʻi moʻoni te ne ngaohi ai ia ke lelei ange, mālohi ange, poto ange, pea toe mahuʻinga ange ʻi heʻene hoko ko e tamaioʻeiki ʻa e ʻOtuá.”
ʻI hoʻo fakakaukau ki he kakai ko ʻení ʻi hoʻo moʻuí, lotua ke ke ʻiloʻi pe ko hai te ke lava ʻo kole ke hoko ko hoʻo fai fakahinohinó. ʻI hoʻo filí pē, fokotuʻu ha taimi ke ke talanoa ai mo kinautolu. Haʻu mateuteu mo ha ngaahi fehuʻi pe ngaahi taumuʻa te ke fie ngāue ki ai pea ʻeke ange pe te nau loto-fiemālie ke fakahinohinoʻi mo tokoniʻi koe ke ke lavaʻi hoʻo ngaahi taumuʻá.
Ko e Fakataha kia Kalaisí
Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Kuenitini L. Kuki ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “Ko e uho ʻo e kau moʻoní, ko e fakataha mai kia Kalaisi.”
Neongo pe ko e hā ʻa e ngaahi faikehekehe ʻiate koe mo e kāingalotu kehe ʻo e uōtí, ʻi hoʻo hoko ko e kau tauhi fuakavá, te ke lava ʻo ngāue ke mou fakataha pē pea mo Kalaisi.