Mei he Malaʻe Ngāue Fakafaifekaú
Ko e Hā Kuo Lea ʻAki ʻe he Kau Palōfitá ʻo kau ki he Ngāue Fakafaifekaú?
Kuo fakatou fakamamafaʻi ʻe he kau palōfita foʻoú mo motuʻá ʻa e mahuʻinga hono vahevahe ʻo e ongoongoleleí. ʻE lava ke tokoniʻi koe ʻe heʻenau faleʻí mo e ngaahi akonakí ʻi hoʻo ngāue fakafaifekaú.
Kuo fakamamafaʻi maʻu pē ʻe he kau palōfitá ʻa e mahuʻinga hono malangaʻi ʻo e ongoongoleleí, ʻo fakaongo mai e ui ʻa e Fakamoʻuí: “Mou ʻalu ki māmani kotoa pē, ʻo malanga ʻaki ʻa e ongoongoleleí ki he kakai fulipē” (Maʻake 16:15). ʻOku tau ako mei he kau palōfita ʻo e kuonga muʻá ʻo aʻu mai kia Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni, ʻo kau ki he ngaahi tāpuaki ʻo hono akoʻi mo vahevahe ʻa e ongoongolelei ʻo Kalaisí.
ʻOku tatau ai pē pe ʻokú ke lolotonga ngāue, fakakaukau ke ngāue fakafaifekau, pe tatali ki ha uiuiʻi, ʻe lava ke hoko e ngaahi lea ʻa e kau palōfitá ko hao tākiekina ʻi hoʻo ngāue ʻi he ngoue vaine ʻa e ʻEikí. Ko ha niʻihi pē ʻeni ʻo e ngaahi meʻa kuo lea ʻaki ʻe he kau palōfitá ʻo kau ki hono vahevahe ʻo e ongoongoleleí ʻe ha faifekaú:
ʻĪsaia—Fakahā ʻa e Melinó
“Hono ʻikai fakaʻofoʻofa ʻi he ngaahi moʻungá ʻa e vaʻe ʻo ia ʻoku ʻomi ʻa e ongoongoleleí; ʻa ia ʻoku fakahā ʻa e melinó; ʻa ia ʻoku ʻomi ʻa e ongoongolelei ʻo e leleí; mo ne fakahā ʻa e fakamoʻuí; ʻa ia ʻoku pehē ki Saione, ʻOku pule ʻa ho ʻOtuá!” (ʻIsaia 52:7).
Paula—Malangaʻi ʻo Sīsū Kalaisí
“He ʻoku ʻikai te mau malanga ʻaki ʻa kimautolu, ka ko Kalaisi Sīsū ko e ʻEikí; mo kimautolu ko hoʻomou kau tamaioʻeiki koeʻuhí ko Sīsū” (2 Kolinitō 4:5).
ʻAlamā ko e Siʻí—ʻE Fonu Ho Laumālié ʻi he Fiefia
“ʻOku ou ʻiloʻi ʻa e meʻa kuo fekau ʻe he ʻEikí kiate aú, pea ʻoku ou vīkiviki ai. ʻOku ʻikai te u vīkiviki koeʻuhi ko au pē, ka ʻoku ou vīkiviki ʻi he meʻa kuo fekau ʻe he ʻEikí kiate aú; ʻio, pea ko hono ʻuhinga ʻeni ʻo ʻeku vīkivikí, ke u lava ʻa pē ʻo hoko ko ha meʻangāue ʻi he toʻukupu ʻo e ʻOtuá ke ʻomi ha taha ki he fakatomalá; pea ko ʻeku fiefiá ʻeni.
“Pea vakai, ʻi heʻeku sio ki he tokolahi ʻo hoku kāingá ʻoku loto-fakatomala moʻoni, pea nau haʻu ki he ʻEiki ko honau ʻOtuá, ʻoku toki fonu ai hoku laumālié ʻi he fiefia” (ʻAlamā 29:9–10).
Pilikihami ʻIongi—ʻE Tokoniʻi Koe ʻe he ʻOtuá ʻi Ho Halá
“Te u fiefia lahi ʻo kapau te u lava ʻo ʻiloʻi ia … ke ʻilo kuo maʻu ʻe he kakai ʻi he motu mo e konitinēniti kotoa pē ʻo fakatouʻosi ʻa e māʻolungá mo e māʻulaló, ʻa e taʻe ʻiló mo e potó, ʻa e folofola ʻo e moʻui taʻengatá, pea mo foaki kiate kinautolu ʻa e mālohi ʻo e Lakanga Fakataulaʻeiki taʻengata ʻo e ʻAlo ʻo e ʻOtuá. …
“Mou ʻalu atu ʻo malangaʻi ʻa e Ongoongoleleí, maʻu ha taukei, ako mo e potó, pea ʻaʻeva ʻi he loto fakatōkilalo ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá, koeʻuhí ke ke lava ʻo maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke ne tataki kimoutolu , mo ne akoʻi atu ʻa e ngaahi meʻa ʻo e kuo hilí, lolotongá, pea mo ia ʻe hoko maí.
“Falala ki he ʻOtuá ʻi hoʻomou oó, pea hokohoko atu ke falala kiate ia, pea te ne fakaʻataʻatā homou halá mo liuliunga ʻa e ngaahi tāpuakí kiate kimoutolu, pea ʻe fiemālie ʻa homou laumālié ʻi heʻene ngaahi leleí.”
ʻEselā Tafu Penisoni—ʻOku ʻOmi ʻe he Ngāue Mālohí ʻa e Laumālié
“ʻOku ʻikai ha fiefia pe fiemālie lahi ange ka ko e ʻilo, naʻe fai hotau lelei tahá ʻi he hili ha ngāue lahi ʻo e ʻahó.
“Kuó u faʻa lea ʻaki pē ko e taha ʻo e ngaahi fakapulipuli lahi taha ʻo e ngāue fakafaifekaú, ko e ngāue! Kapau ʻe ngāue ha faifekau, te ne maʻu ʻa e Laumālié; pea kapau te ne maʻu ʻa e Laumālié, te ne faiako ʻaki ʻa e Laumālié; pea kapau te ne faiako ʻaki ʻa e Laumālié, te ne ueʻi ʻa e loto ʻo e kakaí pea te ne fiefia.”
Tōmasi S. Monisoni—ʻOku Lelei pē ke Te Ongoʻi Lōmekina
“Ko e ngāue fakafaifekaú ko ha ngāue faingataʻa moʻoni. ʻOku mafatukituki moʻoni ʻa e ngāue fakafaifekaú pea ʻoku fiemaʻu ki ai ha ngaahi houa lahi ʻo e akó mo e teuteú, koeʻuhí ke tatau ʻa e faifekaú tonu mo e pōpoaki fakalangi ʻokú ne malangaʻí. Ko ha ngāue ia ʻo e ʻofa kae pehē foki ki he feilaulau mo e līʻoa ki he fatongiá. …
“ʻE lava ke hoko he taimi ʻe niʻihi ʻa e hū ki he malaʻe ʻo e ngāue fakafaifekaú ko ha aʻusia mālohi mo fakamanavahē. Naʻe talanoa mai ʻa Hāloto B. Lī kiate au ʻi ha ʻaho ʻe taha ʻo kau kiate kinautolu ʻoku nau ongoʻi taʻefeʻunga mo hohaʻá ʻi he taimi ʻoku nau maʻu ai ha ngāue ʻi he Siasí. Naʻá ne faleʻi mai ʻo pehē, ‘Manatuʻi, ko ia ia ʻoku ui ʻe he ʻEikí ʻokú Ne fakafeʻungaʻi.’”
Lāsolo M. Nalesoni—ʻOku Fiemaʻu ʻa e Maama ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he Taimí ni
“ʻOku mou mahuʻinga kotoa ki he ʻEikí. Naʻá Ne tuku fakatatali kimoutolu ki he taimí ni ke tokoni ki hono tānaki ʻo ʻIsilelí. Ko hoʻo fili ko ia ke ngāue fakafaifekaú, neongo pe ko ha ngāue fakafaifekau malanga pe faifekau tokoni, ʻe tāpuekina ai koe mo e niʻihi kehé. …
“… ʻOku hanga ʻe he fakapoʻuli fakalaumālie ʻo e māmaní ʻo ʻai ke fiemaʻu lahi ange e maama ʻo Sīsū Kalaisí ʻi ha toe taimi. ʻE fiemaʻu ʻe he taha kotoa pē ha faingamālie ke ne ʻilo fekauʻaki mo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí. ʻE fiemaʻu ʻe he taha kotoa pē ke ne ʻilo ʻa e feituʻu te nau lava ke maʻu ai ʻa e ʻamanaki leleí mo e melino ʻoku ʻ[ope] atu ʻi he ʻilo kotoa pē’ [Filipai 4:7].”
Ko hoʻo fili ko ia ke ngāue fakafaifekau taimi kakató ko e meʻa pē ia ʻaʻau mo e Tamai Hēvaní. ʻI hoʻo fakalaulauloto ki he lea ʻa e kau palōfitá, fakakaukau ki he founga te ke lava ʻo hoko ai ko ha maama kamo maʻa Kalaisi. ʻE lava ke tokoni hoʻo ngaahi meʻafoaki makehé mo e loto fiemālie ke vahevahe ʻa e ongoongoleleí ki hono ʻomi ʻa e niʻihi kehé ki he ongoongoleleí. ʻI ha taimi ʻoku fekumi ai ha tokolahi ki ha taumuʻá, ʻe lava ʻe hoʻo feinga ke vahevahe ʻa e ʻofa mo e ngaahi akonaki ʻa e Fakamoʻuí ʻo fakahoko ha faikehekehe lahi—mo taʻengata—ʻi he moʻui ʻa ha taha.