2025
Ko Hono Fili ʻo e Tuí ʻi he Taimi ʻOku ʻIkai Fili Ai ʻe he Niʻihi Kehé ʻa e Meʻa Tatau
Mē 2025


ʻOku Ou Tui

Ko Hono Fili ʻo e Tuí ʻi he Taimi ʻOku ʻIkai Fili Ai ʻe he Niʻihi Kehé ʻa e Meʻa Tatau

ʻOku nofo ʻa e tokotaha naʻá ne faʻú ʻi Taiuani.

ʻI he taimi pē naʻe maʻu ai ʻeku fakamoʻoni ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, naʻe faingofua leva ʻa e fili ke nofo maʻu ʻi he Siasí ʻi he taimi naʻe mavahe ai ʻa e niʻihi kehe naʻa mau feohí.

ko ha fakamalu lanu engeenga maama ʻi he uhouhonga ʻo ha ngaahi fakamalu lanu ʻuliʻuli lahi

Kuo hoko maʻu pē ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ko ha konga ʻo ʻeku moʻuí, ka naʻe ʻikai ke ʻi ai haʻaku fakamoʻoni mālohi kae ʻoua kuó u taʻu hongofulu tupu.

Naʻe faʻa feliliuaki e ngāue ʻeku tamaí ʻi heʻeku kei siʻí, ko ia naʻe pau ai ke hikihiki holo hoku fāmilí ʻi he ngaahi māhina siʻi kotoa pē. Naʻe ʻikai ke u maʻu ha faingamālie ke maʻu haku ngaahi kaungāmeʻa mamae, peá u ongoʻi pē ʻoku ʻikai ke talitali lelei au. Ko e tokolahi taha ʻo e kakai ʻi Taiuaní ʻoku toko taha pē pe toko ua ʻenau fānaú pea ʻoku nau muimui ki he tukufakaholo ʻo e lotu faka-Taoisimí pe faka-Putá. Naʻe toko nima e fānau ʻi hoku fāmilí pea naʻa nau kau ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisí.

Naʻe faingataʻa ʻa e meʻá ni ʻi he kei siʻí pea taimi ʻe niʻihi naʻá ku ongoʻi mā mo fakamāʻia he hoko ko ha mēmipa ʻo e Siasí.

Ko e Fakavaʻe ʻo ʻEku Fakamoʻoní

ʻI hoku taʻu hongofulu tupú, naʻá ku feinga ke lau tuʻo lahi e Tohi ʻa Molomoná. Naʻe ʻikai ke u ongoʻi ha faʻahinga meʻa ʻi heʻeku fuofua lau hono uá. Naʻe ʻikai ke tukutaha hoku lotó ʻi ai. Ka naʻá ku maʻu ha aʻusia makehe ʻi he lau hono tolú.

ʻI heʻeku lau fakamātoato mo fakalaulauloto ki he talanoa ʻo hono akoʻi ʻe ʻĀmoni ʻa e Tuʻi ko Lamōnaí—ko ha tuʻi Leimana naʻá ne loto fiemālie ke siʻaki kotoa ʻa e ngaahi tukufakaholo naʻá ne moʻui ʻaki maʻu peé kae muimui ʻia Kalaisí—naʻe kamata ke u ongoʻi moʻoni naʻe moʻoni e tohí. Naʻe ueʻi fakalaumālie au ʻe he fiefia ʻa Lamōnaí ʻi heʻene fili ke moʻui ʻi ha founga makehe pea muimui ʻia Kalaisí (vakai, ʻAlamā 19:13).

ʻI heʻeku lau e fakaafe ʻa Molonaí ke “kole ki he ʻOtua, ko e Tamai Taʻengatá, ʻi he huafa ʻo Kalaisí, pe ʻoku ʻikai ke moʻoni ʻa e ngaahi meʻá ni” (Molonai 10:4), naʻá ku ongoʻi ʻa e moʻoni ʻo e ongoongoleleí ʻaki hoku lotó kotoa. Naʻe fakamoʻoniʻi mai ia ʻe he Laumālié kiate au pea fakafonu ʻaki ʻeku moʻuí ha taumuʻa foʻou.

Naʻe hoko ʻa e aʻusia ko ʻení ko ha fakavaʻe ʻo ʻeku fakamoʻoni ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, ʻa ia naʻe hokohoko atu ʻene tupulakí ʻi heʻeku fekumi ki ha ngaahi aʻusia fakalaumālie lahi angé. Ne ʻomi ʻe heʻeku fakamoʻoní ha ʻamanaki lelei mo e fiefia ʻi he taimi ne hōloa ai e niʻihi kehé.

Tui ʻOku Tuʻu Maʻu

Naʻe ʻikai fuoloa mei he kamata ke fuʻu mālohi ʻeku tuí, naʻe vete ʻeku ongomātuʻá. ʻI heʻeku hoko ko e lahi taha ʻi he fānaú, ne u hoko ai ko e tokotaha tefito ke tokonaki maʻa ʻeku faʻeé mo e ngaahi tokouá mo e tuofāfiné pea naʻá ku ngāue mālohi ke tauhi hoku fāmilí mo foaki ha moʻui lelei ange maʻa hoku ngaahi tokouá mo e tuongaʻané. Naʻá ku fai ʻa e meʻa naʻá ku lava ke ʻalu ai ki he ʻinisititiutí, ngaahi ʻekitivitī ʻa e kakai lalahi kei talavoú, mo e lotú ke fakamālohia ʻeku fakamoʻoní, pea naʻá ne fokotuʻu maʻu au mo tokoniʻi ke u ongoʻi fiefia, neongo ʻeku fai ha feilaulau lahi maʻa hoku fāmilí.

Hili ha ngaahi taʻu lahi, naʻe tokolahi ange hoku ngaahi tokoua mo e tuofāfine mo e kaungāmeʻa naʻa nau mavahe mei he Siasí. Naʻa nau fakakaukau ʻoku ʻikai ke nau loto ke nau moʻui ʻi ha founga ʻoku kehe mei he kakai ʻoku nau feohí. Naʻe faingataʻa ʻeku mamata kiate kinautolu naʻá ku ʻofa aí ʻoku nau mavahe mei he ongoongolelei ʻoku ou ʻofa aí, ka koeʻuhí ko ʻeku ngaahi aʻusia fakalaumālie fakatāutahá, naʻá ku fili ai ke u pikitai ki heʻeku tui kia Sīsū Kalaisí.

Naʻe vahevahe ʻe Tieta F. ʻUkitofa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ha ngaahi fakakaukau ʻo fekauʻaki mo e tefitoʻi moʻoni ko ʻení, ʻo pehē: “Kuo pau ke tau fehuʻi kiate kitautolu: ʻOku makatuʻunga nai ʻeku fakamoʻoní ʻi he meʻa ʻoku ou ʻamanaki ke hoko ʻi heʻeku moʻuí? ʻOku fakafalala nai ia ki he ngaahi tōʻonga pe ʻulungaanga ʻo e niʻihi kehé? Pe ʻoku makatuʻunga mālohi nai ia ʻia Sīsū Kalaisi, ʻo aka mo langa hake ʻiate ia’ [Kolose 2:7], tatau ai pē ko e hā ʻa e ngaahi tūkunga feliliuaki ʻo e moʻuí?”

Naʻe hanga ʻe he fakapapauʻi moʻoni ʻe hoku lotó ʻa e moʻoni ʻo e ongoongoleleí ʻo ʻai ke faingofua pē hono fili ʻa e tuí.

ʻOku Mālohi ʻa e Tui ʻOku Siviʻí

ʻI heʻeku hokohoko atu hono tanumaki ʻeku fakamoʻoní, naʻe ʻikai ke kei hoko pē ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ko ʻeku tui fakalotú ia—ka ko ʻeku moʻuí kotoa ia. Ko ʻeku fakamoʻoní ʻa e meʻa mahuʻinga taha ʻi heʻeku moʻuí pea ʻokú ne tokoniʻi au ʻi he taimi ʻoku siviʻi ai ʻeku tuí.

Naʻe toe akoʻi foki ʻe ʻEletā ʻUkitofa ʻo pehē:

“ʻOku mālohi ʻa e tuí ʻi he taimi ʻoku loloto ai hono aká ʻi he aʻusia fakafoʻituituí, tukupā fakataautaha kia Sīsū Kalaisí, tauʻatāina mei heʻetau ngaahi tukufakaholó pe ko e hā ʻa e lau mo e meʻa ʻe ala fakahoko ʻe he niʻihi kehé.

ʻE siviʻi mo ʻahiʻahiʻi ʻa ʻetau fakamoʻoní. ʻOku ʻikai ko ha tui ʻa e tuí kapau ʻe ʻikai pē ke ʻahiʻahiʻi ia. ʻOku ʻikai mālohi ʻa e tuí kapau ʻe ʻikai pē ke fakafepakiʻi ia. Ko ia, ʻoua naʻa mole hoʻo ʻamanakí kapau ʻoku ʻahiʻahiʻi hoʻo tuí pe ʻi ai ha ngaahi fehuʻi ʻoku teʻeki ai tali. …

“… Te tau lava ʻo falala kia Sīsū Kalaisi ʻi heʻetau kei fakalakalaka pē ki muʻá he ko hotau Fakamoʻuí mo e Huhuʻí Ia.”

Kapau ʻoku ʻi ai haʻo ngaahi fehuʻi pe faingataʻaʻia ke pikitai ki hoʻo tuí, fekumi kia Sīsū Kalaisi mo ha holi ke tui kiate Ia mo ʻEne ongoongoleleí. Kuo talaʻofa ʻa e ʻEikí ke fakahā atu ʻa e moʻoní ʻi hoʻo tafoki kiate Iá. Pea ʻi hoʻo fakamālohia hoʻo fakamoʻoní, ʻe tokoni ia ke tuʻuloa hoʻo tuí, ʻo tatau ai pē pe ko e hā ha meʻa te ke fehangahangai mo iá.