2025
Māʻoniʻoní: Ko e Founga Te Tau Lava ʻo Maluʻi ai Kitautolu mei he Ngaahi Faingataʻa ʻo e Moʻui Fakamatelié ni
Mē 2025


Ko Hono Fakaʻaongaʻi ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ki Hoʻo Moʻuí

Māʻoniʻoní: Ko e Founga Te Tau Lava ʻo Maluʻi ai Kitautolu mei he Ngaahi Faingataʻa ʻo e Moʻui Fakamatelié ni

ʻE lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe he tupulaki ʻa e māʻoniʻoní ke tau kei fetuʻutaki ai mo Sīsū Kalaisi ʻi he māmani taʻe-māʻoniʻoni ko ʻení.

ko ha fefine ʻoku tuʻu ʻi lalo ʻi ha fakamalu lanu hinehina

Naʻá ma maʻu ha faingamālie ke hoko ko ha ongo taki fakamisiona ʻi Silei ʻi he taʻu ʻe 10 kuohilí. Naʻe toki ʻaʻahí ni mai ha taha ʻo ʻema kau faifekaú kiate kimaua ʻi haʻane fononga mo hono fāmilí ki ʻIutā. Naʻá ma fiefia ke toe feʻiloaki mo ia mo hono fāmilí. ʻI heʻemau tangutu fakatahá, naʻe kamata ke mau toe fakalau ʻemau manatu ki he ngaahi lēsoni naʻa mau akó pea mo e ngaahi tāpuaki naʻa mau maʻu ʻi he taʻu ʻe ua naʻa mau ngāue fakataha aí.

ʻI he ofi ke ʻosi ʻa e ʻaʻahí, naʻa mau talanoa ki ha taha ʻo e ngaahi lēsoni maʻongoʻonga taha naʻa mau akó: ʻa e fiemaʻu ke “tuʻu ʻi he ngaahi potu toputapú” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá 45:32)—ʻa e fiemaʻu ko ia ke maluʻi ʻetau moʻuí mei he ngaahi ʻahiʻahí mo e ngaahi ivi tākiekina ʻo e koví ʻa ia ʻokú ne ʻākilotoa kitautolu ʻi he tapa kotoa pē pea langa ha ngaahi maluʻanga mo e hūfangaʻanga fakatāutaha maʻa ʻetau moʻuí.

Naʻe fai mai ʻe heʻemau faifekau ʻofeiná ha fehuʻi mahuʻinga ʻi he tefito ko ʻení. Naʻá ne pehē:

“Ko ha meʻa mahuʻinga ia ʻi heʻete hoko ko ha faifekau taimi kakató ke nofotaha pē ʻi hono akoʻi ʻo e tokāteline ʻo Kalaisí mo hono tokoniʻi ʻo e niʻihi kehé. Ka ʻi he taimi ní, ʻi he moʻui ʻi ha māmani ʻoku fakautuutu ai e koví ʻoku fonu ʻi he fekeʻikeʻí, tāufehiʻá, mo e ʻahiʻahí, ʻoku fakaʻau ke faingataʻa ange ke maʻu ha feituʻu māʻoniʻoni, pea faingataʻa ange ke tuʻu ʻi ha potu toputapu, tautautefito ki hono tokangaʻi ʻo ha fāmili. ʻOku hangē he ʻikai pē ha founga ia ke hao ai mei he kovi ʻokú ne ʻākilotoa kitautolú. ʻOku ou ongoʻi fihia, pea ʻikai ha toe founga ke mavahe ai mei he kovi ʻo e māmaní he taimí ni.

“Te u maluʻi fēfē hoku fāmilí mei he kovi ʻo e māmaní ʻi he taimi ʻoku fuʻu faingataʻa ke maʻu ai ha ngaahi potu toputapú? Te u akoʻi fēfē kinautolu ke nau hoko ko e kau ākonga ʻa Kalaisi—ke muimui ʻi he Laumālié pea tuʻu ʻi he ngaahi potu toputapú?”

ʻI he taimi ko ʻeni ʻo e fepōtalanoaʻakí, naʻá ma ongoʻi mālohi ha ueʻi fakalaumālie.

Ko e Nofoʻanga ʻo ha ʻApi mo ha Fāmili

Naʻá ma kole ki heʻema faifekau mālōlō kimuʻá mo hono fāmilí ke mau kiʻi luelue takai ʻi homau loto ʻataʻataá. Naʻá ma fakaʻaliʻali ange ha kiʻi fuʻu ʻakau siʻisiʻi, naʻe meimei fute ʻe tolu hono māʻolungá, pea fakamatalaʻi ange ʻoku fepaki e fuʻu ʻakau siʻisiʻí mo e havili mo e sinou kotoa pē ʻoku haʻu mei he ʻotu moʻungá. ʻI heʻene peheé, naʻe māmālie ʻene tupú, pea ʻasi lavelaveili mo fakaʻofa hono fōtungá.

Naʻa mau lue leva ki ha feituʻu ʻi homau loto ʻapí naʻe maluʻi mei he ngaahi matangí ʻe he ngaahi fuʻu ʻā mālohi ʻi homau ʻapí. Naʻe hoko homau ʻapí ko ha maluʻanga mei he ngaahi faingataʻá mo e ʻahiohió ʻi he ngaahi taʻu kuo hilí, ʻo malava ke tupu lelei mo fakaʻofoʻofa e ʻuluʻakaú mo e matalaʻiʻakaú. ʻOku fai tatau ai e fuʻu ʻakau matala ʻi he konga ko ʻeni ʻo e ʻapí, mo hono ngaahi vaʻa mo e matala fakaʻofoʻofá, ki he fuʻu ʻakau lavelaveili mo fakaʻofá he naʻa mau tō kinautolu ʻi he ʻaho tatau pē ʻi he taʻu ʻe uongofulu tupu kimuʻá.

ʻE lava ke hoko ʻa e nofoʻanga ʻo e ʻapí mo e fāmilí ko e “potu toputapu” ia ʻoku tau fiemaʻu kotoa. Naʻá ma fakamoʻoni ange ʻoku ʻomi ʻe he ʻapí, tuí, mo e fāmilí ha ngaahi faingamālie ki he tupu mo e fakalakalaka ʻa e fuʻu ʻakau fakaʻofoʻofa ʻi muʻa ʻiate kimautolú. Kuo pau ke hoko mai ʻa e ngaahi ʻaho faingataʻá, ka ʻo kapau te tau maʻu mo hotau ngaahi fāmilí ha nofoʻanga mo ha hūfangaʻanga ʻo e tui kia Sīsū Kalaisi mo ʻEne ongoongolelei kuo fakafoki maí, te tau tupulaki mo tupu ʻafaʻafa pea “ʻe ʻikai ueʻi ʻa [kitautolu]” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá 45:32).

Hūfangaʻanga mei he Fekeʻikeʻí mo e ʻAhiʻahí

Naʻe vahevahe ʻe ʻEletā Keuliti W. Kongo ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ha ngaahi fakakaukau fakalaumālie ʻo kau ki he mahuʻinga ʻo hono maʻu ʻo e māʻoniʻoní ʻi heʻetau moʻuí. Naʻá ne pehē: “Ko ‘etau ongoongoleleí ko ha ongoongolelei ia ʻo e fiefia mo e māʻoniʻoni ʻi he moʻui fakaʻahó. ʻOku hanga ʻe he māʻoniʻoní ʻo vaheʻi ha meʻa ki ha taumuʻa toputapu. Ka ʻoku fakaafeʻi foki kitautolu ʻe he māʻoniʻoní ke tau fefiofi ʻa e moʻui fakaʻahó mo e meʻa toputapú—ke fiefia ʻi he ngaahi tāpuaki fakaʻahó ʻi he uhouhonga ʻo e mafasia mo e pole ʻo e māmani ko ʻení.”

Kapau ʻokú ke fie tupulaki, fakapapauʻi ʻokú ke fiefia ʻi he maluʻi ʻoku ʻomi ʻe he hala e fuakava ʻa e ʻEikí. Te Ne tataki maʻu pē koe ke ke tuʻu ʻi he ngaahi potu toputapú, ʻo fakafou ʻi he ʻekitivitī ʻa e siasí, ngāue tokoni ʻoku mahuʻingamālié, mo e temipalé. ʻE hokohoko atu hono ʻākilotoa koe ʻe he ngaahi faingataʻa ʻo e fetāʻaki fakapolitikalé mo e ngaahi ivi tākiekina ʻo e ʻahiʻahí, ka te ke lava ʻo maʻu ha hūfangaʻanga ʻi he fakahinohino ʻa e kau palōfitá, kau tangata kikité, mo e kau tangata maʻu fakahaá pea mo e Laumālie Māʻoniʻoní.

Ko hono moʻoni, ko e “tānaki fakataha ki he fonua ko Saioné, pea ki hono ngaahi siteikí, ko ha maluʻanga, pea ko ha ungaʻanga mei he afaá, pea mei he houhaú ʻo ka lilingi kakato atu ia ki he māmaní hono kotoa” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá 115:6).

ʻI hoʻo fakaafeʻi ʻa e ʻEikí mo ʻEne māʻoniʻoní ki hoʻo moʻuí, he ʻikai ke ʻi ai ha meʻa te ke manavahē ki ai.