2025
Naʻá Ke Mateuteu ki he Konifelenisí, ka Naʻe Teʻeki Ai Ke Tali Hoʻo Ngaahi Fehuʻí. Pea Hā Leva?
Mē 2025


Naʻá Ke Mateuteu ki he Konifelenisí, ka Naʻe Teʻeki Ai Ke Tali Hoʻo Ngaahi Fehuʻí. Pea Hā Leva?

Ko e hā te ke fai kapau naʻá ke teuteuʻi ha ngaahi fehuʻi ki he konifelenisi lahí ka naʻe teʻeki ai ke tali atu kinautolu?

ko ha fefine ʻokú ne hiki ha fakamatala lolotonga e konifelenisi lahí

ʻOku faʻa poupouʻi ke tau teuteu ki he konifelenisi lahí ʻaki ʻetau fakakaukauʻi ha ngaahi fehuʻi ongo moʻoni ʻa ia ʻoku tau loto ke maʻu hano tali. ʻOku ʻi ai hotau tokolahi ʻoku tau ako faivelenga ke fakapapauʻi ʻa e ngaahi fehuʻi mei hotau lotó ke maʻu ai ha fakahinohino. ʻE lava ke hoko ʻa e konifelenisi lahí ko ha aʻusia ʻo e maʻu fakahaá, pea ʻoku akoʻi mai ke tau ʻamanaki atu ki ha ngaahi tali mo ha ngaahi mana.

Ka ko e hā ʻoku hoko ʻi he taimi ʻoku ʻikai tali ai ʻetau ngaahi fehuʻí?

ʻOku ou manatuʻi e fuofua taimi naʻá ku haʻu ai ki he konifelenisí kuó u mateuteu moʻoni mo fakafanongo ki he tali naʻá ku pehē naʻe fakapapauʻi mai ke u maʻú—pea ʻi heʻene aʻu ki he fakaʻosinga ʻo e uiké kuo toe lahi ange ʻa e ngaahi fehuʻí ia!

ʻOku ʻikai nai ke fie tali mai ʻe he ʻOtuá ia ʻeku fehuʻí? Naʻe ʻikai nai ke feʻunga ʻeku faivelengá? ʻOku ʻikai nai ke ʻaonga ʻa e fakahaá kiate au?

ʻUluakí, manatuʻi ʻoku ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻiate koe.

Kapau naʻá ke mavahe mei he konifelenisí mo ha ngaahi fehuʻi ʻoku teʻeki ai ke tali, kiʻi tuʻu ʻo fakamanatuʻi ha taha ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni mahuʻinga ʻo e ongoongoleleí: ʻOku ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻiate koe.

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Karl D. Hirst ʻo e Kau Fitungofulú:

“ʻOku hala ia ke ke pehē ʻoku ʻikai lava ʻo aʻu atu e ʻofa ʻa e ʻOtuá kiate koe. …

“Ko e taimi ʻoku ʻikai ke tau ongoʻi ai ʻa e māfana ʻo e ʻofa fakalangí, kuo teʻeki ai mole ia.”

Ko e hā pē meʻa ʻokú ke ongoʻi he momeniti ko ʻení, ʻiloʻi ʻoku ʻofaʻi koe. ʻI hoʻo laka ki muʻa mo ha ngaahi fehuʻi ʻi ho lotó, manatuʻi ʻoku ʻofaʻi koe ʻe he ʻOtuá pea ʻokú Ne fakahoko maʻu pē ʻEne ngaahi talaʻofá. Maʻu ha ʻamanaki lelei ʻi he ʻilo ko iá ʻi hoʻo tatali ki he ngaahi talí mo ha ʻilo lahi ange ʻe toe maʻu maí.

Hokó, hokohoko atu hoʻo ngāué.

Ka ʻe anga fēfē hoʻo laka kimuʻá?

ʻOua naʻa mole ʻa e mālohi naʻá ke maʻu mei hoʻo teuteu mo fanongo ki he konifelenisi lahí. Hokohoko atu hoʻo ngāué.

Naʻe akonaki ʻa ʻEletā Tieta F. ʻUkitofa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē:

“Ko ia, ʻoua naʻa mole hoʻo ʻamanakí kapau ʻoku ʻahiʻahiʻi hoʻo tuí pe ʻi ai ha ngaahi fehuʻi ʻoku teʻeki ai tali.

“ʻOku totonu ke ʻoua naʻa tau ʻamanaki ʻe mahino ʻa e meʻa kotoa kimuʻa pea tau toki ngāue. … Kapau te tau tatali kae ʻoua kuo tali kotoa ʻetau ngaahi fehuʻí pea tau toki ngāue, ʻoku tau fakangatangata lahi ʻa e lelei te tau lava ʻo fakahokó, mo tau fakangatangata ʻa e mālohi ʻo ʻetau tuí.”

Ko ha ngaahi fokotuʻu lahi ʻeni ki he hokohoko atu e ngāue ʻi he tuí ke maʻu e tali ki hoʻo ngaahi fehuʻí:

  • Toe vakaiʻi ʻa e ngaahi lea ʻo e konifelenisí. Mahalo naʻe ʻi ai ha ngaahi tali naʻe ʻikai te ke fanongo ki ai pe fakatokangaʻi ʻi he fuofua taimí.

  • Ako ʻa e folofolá ʻi he faʻa lotu.

  • ʻAlu ki he temipalé.

  • Fokotuʻu ha ngaahi taumuʻa ʻe malava ke fakaʻaongaʻi e ngaahi akonaki mei he konifelenisí ki hoʻo moʻuí.

  • Kole ha tāpuaki lakanga fakataulaʻeiki ʻo e faleʻí mo e fakafiemālié.

  • Kumi ha ngaahi momeniti ke ke fakalongolongo ai pea tuku e Laumālié ke lea atu kiate koe.

Manatuʻi ʻa e mālohi ʻo hoʻo tuí.

Mahalo ʻe ʻahiʻahiʻi koe ke ke fakakaukau ʻoku ʻikai mālohi feʻunga hoʻo tuí ke maʻu ha fakahā mei he ʻOtuá. Meʻamālié, he naʻe hanga ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻo fakafiemālieʻi ʻa e faʻahinga manavasiʻi ko ʻení:

“ʻOku ʻi ai e taimi te tau fifili ai pe ʻoku tau malava ke maʻu ha tui feʻunga ke maʻu ai e ngaahi tāpuaki ʻoku tau fuʻu fiemaʻu moʻoní. …

“… [Kapau ʻe ʻai ʻetau] ‘tuí ʻo hangē ko e foʻi tengaʻi mūsitá,’ te tau lava ke ‘pehē ki he moʻungá ni, Hiki ʻi heni ki he potú na; pea ʻe hiki ia; pea ʻe ʻikai ha meʻa ʻe taha ʻe taʻe fai ʻe [kitautolu]’ [Mātiu 17:20].”

Te tau lava kotoa pē ʻo hokohoko atu hono fakatupulaki ʻetau tuí, ka ʻoku ʻikai ke fakapapauʻi maʻu pē ʻe he lahi ʻo e tui ʻoku tau maʻú ʻa e taimi pe founga ʻoku tali mai ai ʻe he ʻOtuá ʻetau lotú. Kapau ʻokú ke fai ʻa e meʻa kotoa pē te ke lavá ke fakaafeʻi mai ʻa e fakahaá ki hoʻo moʻuí, manatuʻi ke ke falala kiate Ia mo ʻEne taimí. ʻI he taimi ní, mahalo ʻe ʻuhinga ʻa e falala kiate Iá ko e tatali pē kiate Ia.

Mahalo ʻe faingataʻa ʻi ha ngaahi taimi, ka ʻi hoʻo fai iá, te ke ʻilo ai ʻoku fenāpasi ho lotó mo Hono finangaló. Te ke fakatupulaki ha faʻa kātaki ke maʻu e ngaahi tali ʻa e ʻOtuá maʻau.

Fakaʻosí, ʻoua ʻe “holomui.”

ʻOku fakamatalaʻi ʻe he folofolá e mamahi naʻe aʻusia ʻe he Fakamoʻuí ʻi Ketisemaní, ʻo pehē, “ʻA ia ko e mamahi naʻe langaki ai ʻa ʻeku tetetete ʻaʻaku, ʻa ia ko e ʻOtuá, ko e tokotaha ʻoku mālohi tahá, koeʻuhí ko e mamahí, pea mo e tafe ʻa e totó ʻi he ava kotoa ʻo hoku kilí, mo e mamahiʻia ʻi he sinó mo e laumālié fakatouʻosi—peá u loto ke ʻoua naʻá ku inu ʻi he ipu mahí, peá u holomui ai” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 19:18).

Naʻe akonaki ʻa ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē:

“Pea ʻoku ou ʻiloʻi ko e taha ʻo e ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga taha ʻo e moʻui fakamatelié ke ʻoua ʻe holomui pea tuku hotau loto fakafoʻituituí ke ‘folo hifo ʻa e finangalo ʻo e Tamaí’ (Mōsaia 15:7).

“… ʻI hoʻomou vilitaki atu ʻi hoʻomou moʻuí ʻo tuʻu maʻu ʻi he tui kia Kalaisí, te mou maʻu ʻa e mālohi ke ʻoua ʻe holomuí.”

ʻI hoʻo laka atu ki muʻa ʻi he tui kia Kalaisí, ʻoua naʻá ke holomui! ʻE tataki koe ʻi hoʻo tuku ke muʻomuʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá ʻi ho lotó. Te Ne tāpuakiʻi ʻaki koe ʻa e ngaahi tali ʻokú ke fiemaʻú.